Beogradsko kino Zvezda, iako formalno zatvoreno sedam godina nakon sumnjive privatizacije, već dvije sedmice radi zahvaljujući mladim umjetnicima koji su ga zauzeli, da bi ga, kako kažu, vratili publici. Sami su ga otvorili i u njemu održavaju projekcije filmova.

Prilog Dušana Hadži Nikolića.

Ministri vanjskih poslova država regije - Vesna Pusić (Hrvatska), Zlatko Lagumdžija (Bosna i Hercegovina), Igor Lukšić (Crna Gora) i Ivica Dačić (Srbija) - potpisali su u četvrtak izmjene sporazuma o subregionalnom nadzoru naoružanja.

Pusić je poželjela Srbiji da, kao predsjedavajuća Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju, u 2015. godini očuva visoke standarde.

Na marginama ministarskog sastanka ove organizacije u Bazelu, šefovi diplomatija država iz regije potpisali su dokument kojim preuzimaju punu odgovornost za regionalnu stabilnost i kontrolu naoružanja.

Preuzimanjem punog nadzora za regionalnu stabilnost i kontrolu naoružanja, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija učinile su važan korak za izgradnju mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu, objavio je OSCE.

Predstavnici ove četiri države su 14. juna 1996. godine u Firenci potpisali sporazum kako bi se spriječila nova utrka u naoružanju u regiji te smanjio rizik od nove eskalacije i izbijanja sukoba nakon nekoliko godina ratovanja, a taj dokument je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski sporazum).

Primjer prevladavanja nepovjerenja

Provedba Sporazuma odvija se kroz sastanke Komisije za provedbu na političkom nivou te kroz sastanke na stručnom nivou.

Sporazum je primjer uspješnog prevladavanja poslijeratnog nepovjerenja, a to su iskustva koja se mogu prenositi i drugim zemljama i regijama koje prolaze kroz postkonfliktno razdoblje, saopćilo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova.

Prenos odgovornosti ne znači potpuno povlačenje međunarodne zajednice u nadzoru naoružanja, koja će pružati podršku, umjesto voditi ovaj proces.

Prema navodima OSCE-a, ukupno 10.069 komada teškog naoružanja uništeno je u posljednji 19 godina.

Preko 1.300 uposlenika Organizacije na terenu je učestvovalo u više od 700 inspekcijskih pregleda.

Izvor: Agencije

Premijer Srbije Aleksandar Vučić istakao je u četvrtak u New Yorku da Srbija više od svega želi političku i ekonomsku stabilnost na cijelom Zapadnom Balkanu.

To je, kako je naveo na početku svog obraćanja Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, uvjet opstanka i napretka Srbije, ali i svih ostalih, i zato je Beograd posvećen miru i životu, prenosi agencija Tanjug.

"Srbija je započela samostalno, bez pritisaka sa strane, teške i sveobuhvatne reforme, koje će doneti zdraviju i konkurentniju ekonomiju, slobodnijeg i bogatijeg građanina. Ne izmišljamo probleme van granica svoje zemlje i ne podižemo nacionalističke tenzije u regionu, jer imamo dovoljno hrabrosti da se suočimo sa svojim problemima i krenemo u hrabro rešavanje istih", naglasio je šef Vlade Srbije.

Nema prepreka za razgovor

Srbija, prema njegovim riječima, nije željela ulaziti u bilo kakve sukobe u regiji, čak ni verbalne prirode, jer odlika slabih i neodgovornih političara je da, kad god imaju unutrašnje probleme, otvore neku staru nacionalnu ranu, promijene temu i pokušaju vratiti regiju unazad.

"Mi u tome ne učestvujemo. I zbog toga nismo slabi, naprotiv. To je znak naše snage i dugoročnog, strateškog promišljanja", rekao je premijer Srbije.

Upozorio je da na Kosovu ni danas nisu ostvarene osnovne pretpostavke normalnog života i istakao posvećenost Srbije pomirenju naroda koji žive na Kosovu i unapređenju životnih uvjeta za sve.

Vučić je pred Vijećem sigurnosti UN-a podvukao da je Beograd čvrst u svom stavu da ne prizna "nasilno i međunarodnom pravu protivno otcepljenje Kosova i njegovo samoproglašenje za državu", ali da to danas nije prepreka razgovorima i sve življoj komunikaciji s Prištinom.

Rekao je da Beograd traži i za Srbe na Kosovu ono što želi i Albancima - mogućnost da normalno žive, da rade, budu sigurni, komuniciraju i nesmetano se kreću.

Obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a Vučić je završio porukom da se može računati na Srbiju kao stub stabilnosti i, veoma brzo, modernu i uspješnu zemlju.

Šteta zbog kašnjenja

Šef misije UN-a na Kosovu Farid Zarif pozvao je političke vođe na Kosovu da završe proces formiranja vlade i ukazao kako je potrebno stvoriti novi zamajac u pregovorima Srbije i Kosova i nastaviti sastanke na visokom nivou.

Zarif je na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, predstavljajući redovni tromjesečni izvještaj generalnog sekretara UN-a Ban Ki-moona o situaciji na Kosovu, rekao da je kašnjenje od šest mjeseci u formiranju vlade u Prištini nanijelo štetu, jer je došlo do kašnjenja u institucionalnim reformama i nastavku dijaloga s Beogradom.

On je pozdravio to što su i u tom prelaznom periodu nastavljeni tehnički pregovori.

"Svakako ponavljam da je potrebno stvoriti novi zamajac i nastaviti sastanke na visokom nivou što je prije moguće, kako bi obje strane realizirale obećanja i iskoristile prilike koje donose Evropska unija i evropske integracije", kazao je Zarif.

Pozdravio je saradnju općinskih struktura na sjeveru Kosova za pripreme općinskih budžeta za 2015. godinu, ističući da to pokazuje da su obje strane uvjerene u to koliko je važan dijalog na lokalnom nivou kako bi se stvorila bolja vladavina.

Zarif je pohvalio kosovske sigurnosne strukture i policiju zbog zaustavljanja ekstremizma, kao i osude uvredljivih grafita na manastiru Visoki Dečani od strane kosovske predsjednice Atifete Jahjaga i drugih političara.

Ukazao je kako je potrebno raditi na povratku interno raseljenih lica, kao i na otkrivanju sudbine nestalih lica u sukobima 1998. i 1999. godine.

Nastavak dijaloga

Premijer Vučić izjavio je ranije kako se, neformalno u zgradi UN-a u New Yorku, sastao s kosovskim premijerom Hashimom Thacijem, s kojim je razgovarao o nastavku dijaloga Beograda i Prištine, navodeći da su se obojica saglasili da bi dijalog trebalo nastaviti što prije, prenosi agencija Tanjug.

"Razgovarali o tome kada, kako i na koji način da se nastavi dijalog. Obojica smo izrazili želju da to bude što pre. Imamo različita mišljenja po pitanju nezavisnosti, ali ja mislim da je važno da moramo da razmišljamo o stabilnosti celog regiona i da je bolje da sve probleme rešavamo razgovorom, a ne na neki drugi način", rekao je Vučić za Radio-televiziju Srbije.

On je kazao da će na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a kasnije u četvrtak govoriti o ulozi Srbije u regiji, o tome da je zemlja stabilizirajući faktor i garant i simbol mira i stabilnosti.

"Srbija na verbalne provokacije ne odgovara, ne zato što je slaba ili nedovoljno jaka, već zato što dobro oseća svoju snagu. Drugi se dure i ljute, a to je zato što osećaju ono što je i MMF [Međunarodni monetarni fond] rekao, a to je da ćemo, ako nastavimo reforme, imati zdravu i uspešnu zemlju za dve ili tri godine", rekao je premijer Srbije.

Susret s Banom

On je naveo kako će u svom opširnom govoru u Vijeću sigurnosti UN-a govoriti i o drugim pitanjima, o tome sa čim se Beograd u izvještaju generalnog sekretara UN-a Ban Ki-moona slaže, a s čime ne.

Vučić je rekao kako je s Banom razgovarao o saradnji te organizacije sa Srbijom, da mu je zahvalio na pomoći koju je UN pružio Srbiji poslije poplava, kao i o poziciji UNMIK-a na Kosovu, nastavku dijaloga Beograda i Prištine, kao i rješavanju određenih problema koje ta institucija ima u Srbiji.

Predsjednik Vlade Srbije pozvao je generalnog sekretara UN-a da posjeti Srbiju.

Ban je u izvještaju izrazio zabrinutost zbog političkog zastoja na Kosovu i pozvao lidere da pojačaju napore radi pronalaženja rješenja i da što prije nastave dijalog sa Srbijom.

Izvor: Agencije

Nakon četiri dana, 19.000 stanovnika opštine Majdanpek na istoku Srbije dobilo je struju. Nadležni kažu kako je eletkromreža sada stabilna. I sinoć je struja nakratko vraćena, ali je ponovo došlo do kvara na dalekovodu zbog lošeg vremena. U Majdanpeku su nakon 73 sata svijeće konačno ugašaene, a agregati isključeni.

Nakon 73 sata, opština Majdanpek na istoku Srbije je dobila struju. Nadležni kažu kako je eletkromreža sada stabilna. I sinoć je struja nakratko vraćena, ali je ponovo došlo do kvara na dalekovodu zbog lošeg vremena. 

U Majdanpeku je Marko Subotić.

Prije tridesetak godina Srbija je izvozila kaleme za voće i lozu u vrijednosti 100 miliona ondašnjih dolara u zapadnu Evropu i Rusiju. Naša ekipa je posjetila najpoznatiju kalemarsku oblast u Trsteniku i provjerila koliko je kalemarenje ostalo unosan posao.

Istina, izvoz iz Srbije se smanjio na četvrtinu, ali oni koji vrijedno rade, imaju veoma dobre prihode. Na 22 hektara okrene se čak tri miliona eura, ali je osiguranje veoma skupo. Upoznali smo kalemara koji je platio 600.000 eura za 2014. godinu, što mu se itekako isplatilo. Dobio je gotovo punu naknadu od osiguranja nakon velikih poplava. Svugdje u Srbiji stvaraju se i oaze ekološki uzgojene i pripremljene hrane, a posjetili smo i prozivođača organskog brašna u njegovom „ekološkom mlinu“.

Najstariji agrarni novinar u Evropi Zaharije Trnavčević, koji ima blizu 70 godina novinarskog staža, s mladalačkim entuzijazmom objašnjava zašto je poljoprivreda velika šansa današnje Srbije. Tvrdi da se na jednom hektaru malina u saksijama može ostvariti promet od 100.000 eura. 

Srbija ima izrazitu pravoslavnu većinu, katolika i muslimana je manje od 10 posto. O pravoslavlju, odnosu Crkve i države, ali i rezerviranosti pravoslavnog vodstva prema monarhiji razgovarali smo s akademikom Matijom Bećkovićem.

Bili smo na grobu kneginje Milice u ženskom manastiru Ljubostinja, gdje vjernici na dar donose ručnike, stolnjake, sapun i pogače.

U Sandžaku, u blizini Prijepolja, razgovarali smo s imamom malo poznate, ali historijski neprocjenjivo vrijedne džamije. I, već po običaju, snimali smo ljude koji vrijedno rade, kojima je malo imati jedan posao, ali s tom filozofijom dobro žive i tome uče svoju djecu.

Viši sud u Beogradu odredio je u petak navečer, na prijedlog Tužilaštva za ratne zločine Srbije, pritvor do 30 dana osumnjičenim da su 1993. godine učestvovali u otmici i ubistvu 20 putnika voza kod mjesta Štrpci, javlja Tanjug.

Sudija za prethodni postupak Odeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu donio je rešenje i odredio pritvor Gojku Lukiću, Ljubiši Vasiljeviću, Dušku Vasiljeviću, Jovanu Lipovcu i Dragani Ðekić zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, rekla je glasnogovornica Višeg suda Branislava Puzić.

Pritvor je okrivljenim određen zbog opasnosti od bjekstva, kao i zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će boravkom na slobodi ometati postupak uticanjem na svjedoke, rekla je Puzić.

Ranije u petak je tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević donio naredbu o provođenju istrage protiv pet osumnjičenih da su 27. marta 1993. godine učestvovali u otmici i ubistvu 20 putnika, kod mjesta Štrpci, iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd - Bar, piše Tanjug.

"Posle 21 godine, zajedničkim naporima Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Tužilaštva za ratne zločine Srbije, kao i policijskih agencija dve zemlje, učinjen je veliki korak u rasvetljavanju zločina nad građanima tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, koji su oteti u mestu Štrpci, a potom zverski mučeni i ubijeni", saopćeno je Tužilaštva Srbije.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine će također, nakon ispitivanja osumnjičenih, uputiti prijedlog za određivanje mjere pritvora za sve osumnjičene koji su lišeni slobode u Bosni i Hercegovini.

Radeći u interesu žrtava, a s obzirom da se za posmrtnim ostacima 16 žrtava još uvijek traga, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine će u narednom periodu insistirati kod nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i Srbij, da se nastavi traženje nestalih na lokaciji Perućac te da se u te svrhe izvrši pražnjenje jezera u potrazi za posmrtnim ostacima.

"Ovo lišenje slobode prvo je zajedničko i istovremeno lišenje slobode osumnjičenih u predmetu za ratne zločine na području dvije države u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini", saopćeno je iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Uhapšeno 15 osoba

Policija u Bosni i Hercegovini i Srbiji u petak ujutro je uhapsila 15 osoba osumnjičenih za otmicu 20 ljudi 1993. godine iz voza na relaciji Beograd - Bar u Štrpcima, koji su prevezeni u Višegrad, nakon čega su ubijeni, a njihova tijela bačena u rijeku Drinu.

Reporter Al Jazeere Marko Subotić javio je iz Beograda da je u Srbiji uhapšeno petero ljudi.

Agencija za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, u saradnji s Ministarstvom unutrašnjih poaslova bh. entiteta Republika Srpska, uhapsila je 10 osoba na području Višegrada i Prijedora, javlja Fena.

Tužioci iz Bosne i Hercegovine i Srbije saopćili su da su zajedničkim naporima proveli istragu koja je dovela do hapšenja.

"Sada smo na putu rešavanja ubistava koja su bila skrivena više od 20 godina", rekao je za AP Bruno Vekarić, zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije.

"To moramo učiniti zbog nedužnih žrtava."

U saopćenju MIP-a Srbije se navodi da se uhapšeni sumnjiče za otmicu 18 Bošnjaka, jednog Hrvata i još jedne osobe nepoznate nacionalnosti.

Visoki dužnosnici VRS-a među osumnjičenima

Među uhapšenima su bivši komandant interventnog voda višegradske brigade VRS-a Boban Inđić, Gojko Lukić, brat haškog osuđenika Milana Lukića, i komandant višegradske brigade Luka Dragićević, prenosi Tanjug.

Anadolija prenosi da su među uhapšenima visoko rangirani vojni dužnosnici VRS-a iz tog perioda, kao i direktni izvršioci koji su učestvovali u surovim mučenjima i kasnijim egzekucijama žrtava, koje su nakon ubistva bačene u rijeku Drinu.

Associated Press je došao u posjed ekskluzivnih dokumenata istrage, koju podržava Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, sa sjedištem u Hagu.

Zajedno s izjavama svjedoka, dokumenti pružaju prvi detaljni uvid u tragediju.

Tužioci su sada identificirali Milana Lukića, jednog od najozloglašenijih srpskih ratnih zapovjednika tog perioda, kao organizatora masakra, koji je pažljivo isplaniran i temeljito proveden.

Lukić već služi doživotnu zatvorsku kaznu koju mu je izrekao Haški tribunal za druge ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.

U saopćenju MUP-a Srbije navodi se kako se sumnja da je "M. L. organizovao vojnu grupu" koja je u Štrpcima nasilno izvela iz voza 20 civila.

"Osumnjičeni su putnike vojnim kamionom odvezli u Višegrad, u osnovnu školu u Prelovu. Sumnja se da su oni, uz pretnju oružjem, civile odveli u fiskulturnu salu, gde su ih tukli, fizički zlostavljali, oduzeli novac, čekove i druge vrednosti. Nekima je naređeno da skinu odeću. U prostorijama fiskulturne sale su ih držali dva časa, nakon čega su ih vezali žicom i odvezli u selo Mušići, nekoliko kilometara dalje", navodi se u saopćenju.

Dodaje se kako su osumnjičeni kamion zaustavili u blizini spaljene kuće, u čijem pravcu su M. L. i još jedna osoba odveli putnike, a zatim su se čuli pucnji.

"Osumnjičeni su se posle streljanja vratili u selo Prelovo, gde su podelili oduzete vrdnosti. Tela žrtava su sutradan, 28. februara, bačena u Drinu. Garderoba i lične stvari otetih putnika spaljene su kasnije na školskom dvorištu."

Saradnja tužilaštava

"Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo za ratne zločine Srbije u ovom predmetu su formirale zajednički istražni tim, koji je oko godinu dana, intenzivno, na području Bosne i Hercegovine i Srbije, u saradnji s policijskim agencijama iz dvije države, prikupljao dokaze o počiniteljima ovog stravičnog zločina, koji je bio nerasvjetljen 19 godina. Detaljnom i temeljitom istragom prikupljeni su dokazi o počiniteljima ovog zločina, a tužitelji iz Sarajeva i Beograda, koji vode predmet, u stalnom su kontaktu od početka akcije hapšenja u ranim jutarnjim satima", saopćeno je iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine, prenosi Anadolija.

"Ova istraga primjer je dobre i efikasne saradnje između tužiteljstava dvije zemlje, a na temelju Protokola o saradnji, jer se radi o ratnom zločinu, gdje se počinjenje ratnog zločina, njegove žrtve i svjedoci, nalaze na području dvaju država. Glavni tužitelji, [Goran] Salihović i [Vladimir] Vukčević, istakli su da su izuzetno zadovoljni radom zajedničkog tima, koji je uspio rasvijetliti zločin te na taj način donijeti nadu i pravdu porodicama žrtava, koje već dvije decenije tragaju za posmrtnim ostacima svojih najbližih i pozivaju na otkrivanje i kažnjavanje počinitelja", saopćeno je iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Salihović je za AP rekao da su "brojni ratni zločinci su i dalje utjecajni u privredi, politici, policiji te u vojsci".

Osumnjičeni će tokom dana biti predati postupajućim tužiocima, koji će ih ispitati te nakon toga donijeti odluku o pokretanju prijedloga za određivanje mjere pritvora.

Zbog učešća u Zločinu u Štprcima,Viši sud u Bijelom Polju je 9. septembra 2002. godine osudio Nebojšu Ranisavljevića na 15 godina zatvora, a Vrhovni sud Crne Gore je dvije godine kasnije potvrdio presudu.

Džemail Halilagić, predsjednik Odbora za zaštitu ljudskih prava u Priboju i novinar koji je među prvima počeo javno pisati i istraživati zločine počinjene u Sjeverinu i Štrpcima, rekao je za agenicju Anadolija da se o tim zločinima nije dovoljno govorilo i da mnogo toga i dalje ostaje nepoznanica.

Kazao je kako je sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća počeo posjećivati porodice žrtava kako bi zajedno saznali šta se desilo žrtvama.

'Bošnjake svesti na enklavu'

"Cilj zločina u Štrpcima je bio da se očisti teritorij od muslimana. U tom kontekstu, sjetimo se kada je[optuženi za ratne zločine] Vojislav Šešelj 1993. godine izjavio da se 'očistio' granični pojas od muslimana. Cilj je bio da se bošnjački korpus svede na jednu enklavu. Ti zločini su vršeni u funkciji plana etničkog čišćenja i zastrašivanja bošnjačkog stanovništva", istakao je predsjednik Odbora za zaštitu ljudskih prava u Priboju.

Koordinator ispred porodica otetih i ubijenih u Štrpcima Nail Kajević izrazio je u petak očekivanje da će se suđenje konačno privesti kraju, a posmrtni ostaci ubijenih biti pronađeni.

"Ovo je nešto što se najavljuje više godina unazad, nešto što je trebalo očekivati odmah poslije tog događaja", rekao je ona agenciji Tanjug.

Prema njegovim riječima, prošlo je već 21 godina kako ovaj događaj nije procesuiran, iako se odmah znalo da je "otmicu izvršila Vojska RS-a, da to nije bio postupak pojedinca, niti grupe, nikakve paravojne formacije, nego da je akciju izvršila VRS, koja je imala logističku podršku iz cijele Jugoslavije".

"O otmici se znalo i govorilo mjesec dana prije toga, o tome je raspravljala i vojska i policija, otmica je bila najavljena, ali ništa nije preduzeto", istakao je Kajević.

On je dodao da su porodice odmah poslije otmice imale obećanja tadašnjeg predsjednika Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševciha da će otmica biti procesuirana, počinioci kažnjeni, a posmrtni ostaci nađeni, ali da ni danas nema tačnih informacija, niti posmrtnih ostataka svih otetih i ubijenih.

"Očekujemo da će ovo suđenje biti privedeno kraju, porodice da se smire, a posmrtni ostaci preostalih otetih i ubijenih pronađu i po našim običajima sahrane", rekao je Kajević.

Vratiti poljuljano povjerenje

Sanžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda pozdravio je akciju tužilaštava za ratne zločine Srbije i Bosne i Hercegovine.

"To daje nadu da će pravda i nakon ovoliko godina biti zadovoljena“, rekla je za Anadoliju Semiha Kačar, predsjednica Odbora.

Ona je izrazila nadu da će se i ostali zločini koji su se desili devdesetih godina na prostoru Sandžaka rasvijetliti i da će se saznati puna istina, a krivci biti procesuirani.

Očekuje da će istraga u tom slučaju biti detaljna i sveobuhvatna i da će se pred licem pravde naći svi oni koji su pripremali, naređivali i vršili egzekucije.

Dodala je da ovo hapšenje daje nadu porodicama žrtava da dođu do pravde i steknu status civilnih žrtava rata, što su nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava i sloboda u Srbiji i ranije tražili.

"Ovaj postupak može pomoći da se povrati poljuljano povjerenje Bošnjaka Sandžaka u institucije države Srbije i da se žrtvama i njihovim porodicama pruži dostojanstven tretman“, rekla je predjednica organizacije koja se od 1990. godine bavi zaštitom ljudskih prava i sloboda na području Sandžaka.

Ocijenila  je i da će pravda za ubijene Bošnake i njihove porodice biti znak da je srbijansko društvo sazrelo i prihvatilo vrijednosti vladavine prava i ljudskih prava.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Policija u Srbiji uhapsila je šest osoba zbog sumnji da su krijumčarili ilegalne imigrante preko granice.

Uhapšeni se sumnjiče da su od augusta do kraja oktobra ove godine omogućili nedozvoljen prelaz državne granice i tranzit kroz Srbiju za više od 200 ilegalnih migranata i na taj način počinili krivično djelo krijumčarenje ljudi i nedozvoljeni prelaz državne granice, prenosi Anadolija.

Po nalogu Tužilaštva za organizovani kriminal Srbije, uhapšeni su M. F (35), L. S. (38), S. M. (31), S. T. (24), M. G. (46) i D. LJ (46).

Iz MUP-a Srbije je navedeno da postoje osnovi sumnje da su M. F i L. S. na teritoriji Kikinde, Bečeja i Novog Bečeja formirali osmočlanu kriminalu grupu u cilju krijumčarenja ljudi, a čiji su pripadnici omogućavali nedozvoljen prelaz državne granice između Makedonije i Srbije ilegalnim migrantima, državljanima Sirije, Pakistana i Palestine.

'Nehumani uslovi'

"Ilegalne migrante, među kojima je bilo maloletnika i dece, pripadnici kriminale grupe uz naknadu od 9.000 evra po grupi, koja je brojala od 30 do 80 osoba, osumnjičeni su prebacivali kamionima i kombijima, u nehumanim uslovima, od područja Preševa do Beograda", saopštila je policija.

Dvojica pripadnika ove organizirane kriminalne grupe uhapšeni su u oktobru, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Osumnjičeni će uz krivičnu prijavu biti predati Tužilaštvu za organizovani kriminal. 

Izvor: Agencije

Piše: Saida Mustajbegović

Zloslutna tišina nadvila se nad Limskom dolinom tog 27. februara 1993. godine. Zatomila je tišina struganje kočnica voza na pruzi Beograd - Bar i  stanici Štrpci. Putnici voza 671, na traženje konduktera, pokazali su karte. Bio je to drugi zahtjev za pokaz karata od kako su se u voz ukrcali u Beogradu. I ne bi to bio neobičan zahtjev da uz kartu nisu trebali pokazati i lične karte. Nesrbima su sa ličnih dokumenata imena upisana na karte, mimo dotadašnjeg običaja.

"Obilježeni" su upitali - zašto? - ali odgovora nije bilo ni tada, ni sada.  Zloslutna tišina zatomila je zveket oružija i brundanje motora, koji su odvezli 20 civila - 18 Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog crnoputog putnika nepoznatog identiteta. Odvedeni su u nepoznato, a "oteli" su ih nepoznati (?!) vojnici.

"Nismo isti dan znali šta se dogodilo. Tek sutradan. Jutrom, počelo se govoriti o vozu 671 i Prijepoljcima koji se nisu vratili domovima. Jer, u tom vozu najviše je bilo Prijepoljaca - čak njih 11", prisjetio se umjetnik iz Prijepolja Meša Brničanin događaja od prije 21 godinu. Tada se dogodio surovi zločin na stanici u Štrpcima. Nakon tog nedjela, uslijedila je šutnja srbijanskih političara i izvršioca vlasti, ali i srbijanske javnosti... Zlokobnu šutnju i tišinu nije narušio ni jecaj očajnih roditelja i prijatelja, suze majki, sestara, supruga, sinova i kćeri...

Sa ove vremenske distance izgleda naivno, ali građani Prijepolja dan nakon što se "otmica" putnika dogodila okupili su se ispred zgrade opštine Prijepolje. Bilo ih je 4.000-5.000. Čekali su da im neko objasni šta se dogodilo s njihovim sugrađanima.

Pitaljke za specijalce

"Okružili su nas specijalci, kojima smo oko akšama, pošto je bio ramazan, počeli nuditi pitaljke [lokalizam somun]. Na to je jedan od specijalaca promrmljao kolegi: 'Mi došli da ih pobijemo, a oni nama daju lepinje'", odmahujući glavom i sabirajući nabujale emocije, kazao je Brničanin.

Ni njemu nakon više od dvije decenije nije jasno kako su naivno Prijepoljci izašli na ulice. Pitali su tiho i dostojanstveno gdje su njihovi sugrađani. Brničaninu to s vremenskim odmakom izgleda kao da su se dobrovoljno javljali za logore. S nevjericom se sjeća kako su (i on, i ostali sugrađani) vjerovali da će im tadašnji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije i lider Socijalističke partije Srbije Slobodan Milošević ispuniti obećanje i pronaći njihove sugrađane, a počinioce nedjela kazniti. Milošević je tada u Prijepolju rekao da će "podići svaki kamen dok ih ne pronađu".

Srbija nikada nije krvično gonila počinioce. Tu i tamo sporadično državno Tužilaštvo se bavilo tim slučajem. Od 20 otetih putnika, pronađeni su posmrtni ostaci tek dva tijela u jezeru Perućac. Suština je da je jedini procesuirani za otmicu 20 nedužnih građana u Štrpcima Nebojša Ranisavljević iz Despotovca, koji je iz zatvora pušten 2011. godine, nakon što je izdržao kaznu. Uhapšen je u oktobru 1996, a pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora), 9. septembra 2002. osuđen je na 15 godina zatvora. Tokom suđenja je kazao da je grupom komandovao Milan Lukić, koji je pred Haškim sudom osuđen zbog zločina počinjenih nad bošnjačkim civilima u Višegradu tokom rata u Bosni i Hercegovini, ali njegova optužnica nije obuhvatala zločin u Štrpcima.

Bivši predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava iz Sandžaka Šefko Alomerović više puta je optužio bivšeg predsjednika SR Jugoslavije Dobricu Ćosića i njegovog savjetnika Vladimira Matovića da su podstakli i potom zataškali otmicu na željezničkoj stanici Štrpci. Pred novosadskim Opštinskim sudom, u postupku po tužbi Ćosića i Matovića zbog uvrede i klevete, Alomerović je tada primijetio da nijedan tužilac nije razmotrio njihovu krivicu za otmicu i kasnije ubistvo 20 putnika iz voza Beograd - Bar 27. februara 1993. godine.

Pregovori s Miloševićem

No, sve je to došlo kasnije. Ali, tog februara 1993. godine, prema svjedočenju drugih građana Prijepolja, zločinci iz stanice Štrpci bili su na granici s Bosnom i Hercegovinom. Tadašnji predstavnici prijepoljske Stranke demokratske akcije su u noći sa 27. na 28. februar pregovarali upravo s Miloševićem. Činjenica je da Lukić nije došao u Prijepolje, ali i da "oteti" putnici nisu pronađeni. Nerijetko su se svi nesrbi koji su se vozili prugom Beograd - Bar upitali jesu li to mogli biti oni, ali i pribojavali svaki naredni put kada bi u voz ulazili.

Prema pričanju Brničanina, historičari i publicisti, uglavnom Bošnjaci, koji su kasnije istraživali i rekonstriirali zločin u Štrpcima utvrdili su da je sve mjesecima unaprijed bilo planirano. U knjizi Usud imena autora Mirsada Rastodera objavljeni su dokumenti u kojima se navodi da su Željeznice Srbije, policijski i vojni zvaničnici znali za plan za događaje u Štrpcima.

Nakon protesta u Prijepolju, dugo se o Štrpcima šutjelo. Srbijanski i crnogorski mediji ovaj događaj u to vrijeme uglavnom su ignorirali. Prvi je porodice nestalih posjetio Pribojac Džemail Halilagić 1997. godine i njihove ispovijesti objavio u Sandžačkim novinama. Tada je tek svjedočanstvo malog čovjeka "pogrešnog" imena potisnulo šutnju koja je zamijenila tišinu iz 1993. godine.

"Niko do tada od novinara nije posjetio porodice nestalih - tako su mi kazali", objasnio je Halilagić, koji je mnogo istraživao i pisao o zločinima u Štrpcima (1993), Sjeverinu (1992) i Kukurovićima. Istakao je da je šutnja srbijanskog pravosuđa spram ovih zločina grozomorna poruka Bošnjacima da zločini počinjeni nad njima nisu kažnjivi, što je, prema njegovom mišljenju, uvertira za novi genocid. Ocijenio je da je šutnja Haškog tribunala i međunarodne zajednice za zločine počinjene nad Bošnjacima u Srbiji prešutno odobravanje za prekomponiranje etničkih prostora.

Bojan Tončić je lani u e-novinama.com, na 20. godišnjicu zločina u Štrpcima, napisao da je prvi pisani trag o pripremanju otmice nastao u Železničko-transportnom preduzeću Beograd, čiji je direktor bio Milomir Minić, koji je pripadao vrhušci SPS-a. Dokument pod naslovom "Procena političko-bezbednosne situacije u železničkom čvoru Užice", namijenjen samom državnom vrhu, nastao u "železničko-bezbednosnim strukturama", donosi stravični sadržaj:

Mirno koračali u smrt

"Najveću opasnost za bezbednost pruge i objekata na njoj predstavljaju radnici muslimanske nacionalnosti. Oni su upoznati sa svim detaljima organizovanja železnice, jer su uključeni u svakodnevan proces rada. Što se tiče radnika muslimanske nacionalnosti zaposlenih u ŽTO (kojih ima 732), za sada se ne eksponiraju kao neprijatelji, ali nam otežavaju posao, jer zbog njih, tj. nepoverenja u njih, ne možemo da realizujemo neke operativne zamisli..."

Džemail Halilagić iz odbora za Ljudska prava u Priboju kaže da su, prema iskazu jedinog izvršioca zločina u Štrpcima kojeg je osudio crnogorski sud, žrtve kidnapirali i likvidirali pripadnici Interventne čete Višegradske brigade srpske vojske, čiji je komandant bio potpukovnik Luka Dragičević, a zločince je predvodio zloglasni Milan Lukić. Izvedeni putnici iz voza su ukrcani na kamion, a potom odvedeni u selo Prelovo, u opštini Višegrad, gdje su likvidirani.

Prema izjavama očevidaca, putnici su izvođeni i provođeni do kamiona potpuno mirno, bez ikakvih incidenata, bez opiranja, bez bilo kakvog povika ili protesta.Sve se to odvijalo naočigled deset policajaca, pripadnika Ministarstva unutrašnjih psolova Srbije, koji su bili iz Priboja i Prijepolja. Imena policajaca su: Miroslav Gazdić, ZoranUdovičić, Miroslav Vranić, Ljubiša Radomirović, Goran Bukvić, Željko Šalipur, Goran Vuković, Radojko Ješić, Nenad Cvijović i Periša Golubović.

Prijepoljci nisu odustajali od traženja istine za nestale u Štrpcima. Izvršioci vlasti u Srbiji uskratili su ih za istinu i pravdu. Jedno što su im udovoljili je da na 16 godišnjicu zločina u Štrpcima podignu spomen-obilježje u Prijepolju. Kamen simbolično postavljen pokraj mosta na obali rijeke Lim jedinstven je podsjetnik. Brničanin kaže da je, zbog protivljenja pojedinih poslanika u mjesnoj skupštini, na spomen-obilježju zločina u Štrpcima ispisano samo 11 imena, uz riječi "Ko u ovoj zemlji zaboravi stanicu Štrpci i 27. februar 1993, odustao je od budućnosti".

Izvor: Al Jazeera

Nastavlja se drama s prekidom opskrbe električnom energijom na istoku Srbije. Nakon što je grad Majdanpek, nakon četiri dana dobio struju, s istim se problemom suočila opština Boljevac. Nakon 24 sata, Boljevac je dobio električnu energiju, ali ne i okolna sela.

Elektromonteri su peti dan u šumi. Pokušavaju vratiti struju u 19 sela u opštini Boljevac. U njima živi oko 8.000 stanovnika. Posao preko dana ide dobro, struja se poveže, ali noću ponovo ledi i drveće pada na dalekovod star 20 godina, zbog čega se struja ponovo prekida.

"Ja lično ne mogu da vidim vreme kada ćemo mi to moći da završimo - dok ovo sve ne otopi dok, se ove grane ne dignu, nema teoretske šanse", kaže elektromonter Bratislav Cvetković.

Aleksandra Miodragović živi sa troje djece u selu Bačevica kod Boljevaca. Pet dana nemaju vodu i struju. Dobijaju je samo uveče, po dva sata, preko seoskog agregata.

Nestalo i svijeća

"Sveće smo istrošili. U prodavinicu više ne idemo i tamo nema sveća velikih. Koristimo male, minijature, punimo dok traje agregat...", kaže Aleksandra Miodragović.

U selu su svi stočari. Među njima i Novica Miodragović. Ima 17 krava. Električna muzalica ne radi, pa mlijeko muzu ručno. Seoske agregate, kada stignu, svi dijele.

"Njima je najbitnije da se u istom vremenu, da im se ne menja termin muže ujutru uveče, to je sada tako, evo sada smo tek uspeli da nabavimo jedan agregat naš i biće bolje", kaže Miodragović.

Više u videosnimku...

Izvor: Al Jazeera

U zajedničkoj akciji, policije BiH i Srbije uhapsile su 15 osumnjičenih za zločin iz 1993. kada je u Štrpcima oteto, a kasnije i ubijeno, 20 putnika iz voza Beograd - Bar. U Srbiji je uhapšeno pet, a u BiH 10 osoba. Gošća u beogradskom studiju je Sandra Orlović, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo. 

U zajedničkoj akciji, policije BiH i Srbije uhapsile su 15 osumnjičenih za zločin iz 1993. kada je u Štrpcima oteto, a kasnije i ubijeno, 20 putnika iz voza Beograd - Bar. U Srbiji je uhapšeno pet, a u BiH 10 osoba.

Uspostavljeno je napajanje električnom energijom u Boljevcu. Tamo je Đorđe Kostić.

Srbija je od Švicarske preuzela predsjedavanje Organizacijom za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), koje će stupiti na snagu 1. januara 2015. godine, javlja Anadolija.

Ministar vanjskih poslova Švicarske Didier Burkhalter zaželio je mnogo uspjeha u daljnjem radu ministru spoljnih poslova Srbije Ivici Dačiću.

Dačić se zahvalio zemljama članicama OSCE-a na podršci koju su pružile.

Ocijenio je da je to veliki izazov, jer "postoje značajna razmimoilaženja unutar ove organizacije", piše Srna.

Izazov kriza u Ukrajini

"Prethodno švajcarsko predsedavanje našlo se pred velikim izazovom krize u Ukrajini. Prva obaveza Srbije je da odredimo ličnog predstavnika predsedavajućeg OEBS-a u kontakt grupi između Rusije i Ukrajine", rekao je Dačić nakon zasjedanja OSCE-a u Bazelu.

Naveo da su u opticaju tri-četiri imena, koja ne moraju nužno biti iz Srbije, kazavši da je još rano njima govoriti.

Dačić je izrazio nadu da će Srbija biti uspješan posrednik u rješavanju ukrajinske krize, a "budući da je OSCE jedina međunarodna organizacija koja tamo djeluje".

OSCE ima 57 zemalja članica od Vladivostoka do Vancouvera, a organizacija je posvećena različitim pitanjima, od očuvanja mira i kontrole naoružanja, do nadgledanja izbora i zaštite slobode medija i životne sredine.

Izvor: Agencije
 

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je da će kontaktirati predsjednika Rusije Vladimira Putina kako bi s njim razgovarao o sudbini gasovoda Južni tok.

"Treba bez srdžbe da sednemo i razgovaramo sa Rusijom. Tim povodom iniciraću direktan kontakt sa predsednikom Putinom", rekao je Nikolić za Novosti.

On napominje da prvo treba vidjeti hoće li se graditi Južni tok i analizirati sporazum, kao i da smatra da ne može samo Srbija da snosi posljedice izmijenjenih okolnosti.

"Iako u ugovoru ne postoji direktna obaveza ruske strane, neka [Vojislav] Koštunica i [Boris] Tadić kažu da li je bilo dogovora: 'evo vam niska rudna renta, zato što će da prođe Južni tok', ili neka objasne zašto je renta tako niska", naveo je Nikolić.

Dodaje da jeste rusofil ,ali da to ne znači da bi zapostavio srpske interese u korist Moskve i ističe da je uvjeren da je između Srbije i Rusije "uvek moguć dogovor, pa i oko revizije sporazuma".

U međuvremenu, šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Michael Davenport izjavio je da je Unija spremna da uključi Srbiju u projekat izgradnje gasnog interkonektora sa Bugarskom, što bi bio jedan od novih izvora za snabdijevanje gasom, a korist bi imale i kompanije iz Srbije uključene u projekat.

"Evropska unija je izuzetno posvećena da učestvuje u finansiranju izgradnje gasnog interkonektora sa Bugarskom. Rad na studiji izvodljivosti je završen sa finansijskom podrškom EU-a i sada se radi na projektiranju gasovoda", rekao je Davenport za Blic.

Kako tvrdi, taj projekat će donijeti neke vrlo krupne poslove kompanijama iz Srbije koje se bave inženjeringom i izgradnjom, a također će suštinski doprinijeti tome da Srbija ima pristup alternativnim izvorima snabdijevanja gasom uključujući tečni prirodni gas.

Pregovori u toku

Pregovori o ovom projektu su u toku, navodi ambasador i podsjeća da je ministar energetike Srbije Aleksandar Antić prije nekoliko dana rekao je da je ovaj projekat važan element u naporima Srbije da modernizira i diversificira svoj energetski sektor, prenosi Tanjug.

"Ostajemo spremni da podržimo sve projekte u energetskom sektoru koji poštuju međunarodne pravne obaveze zemalja koje bi u njima učestvovale", poručio je Davenport.

On, također, napominje da je Evropska komisija primila k znanju odluku Gazproma da zaustavi Južni tok i da se "pozicija Evropske unije nije promijenila".

Nadležne službe Komisije će sada analizirati situaciju u jugoistočnoj Evropi kako bi se ubrzale interkonekcije u regionu sa ciljem da se one bolje povežu u mrežu gasovoda EU-a, ističe Davenport.

Na pitanje da komentira to što ruski ambasador Aleksandar Čepurin kaže da Srbija treba da traži odštetu od EU-a zbog Južnog toka, Davenport kaže da bi klauzule o nadoknadi štete trebalo da budu dio ugovora koji su pravljeni za taj projekat.

U skladu s tim, zemlje koje imaju bilateralne sporazume za Južni tok sada bi trebalo da pogledaju te ugovore, dodaje on.

"Evropska komisija nije potpisnica tih sporazuma i ugovora, pa samim tim nije prava adresa za traženje nadoknade, kaže Davenport.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je ranije ove sedmice kako Rusija ne može nastaviti s projektom Južni tok ako se tome protivi Evropska unija.

On je, na zajedničkoj konferenciji za novinare s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u Ankari, konstatirao da Evropska komisija oklijeva odobriti projekat koji predviđa snabdijevanje južne Evrope plinom preko Bugarske, zaobilazeći Ukrajinu, prenosi agencija Reuters.

"Ako Evropa ne želi provesti projekat Južni tok, onda projekat neće biti proveden", kazao je lider Rusije.

Izvor: Agencije
 

Donji Milanovac je ponovo u ranim poslijepodnevnim satima u subotu ostao bez struje zbog kvara na dalekovodu i trenutno su pored tog mjesta u Srbiji najugroženija knjaževačka sela, kao i borsko selo Zlot koje je najduže bez struje, izjavio je direktor privrednog društva Jugoistok Darko Bulatović.

"Ponovo je došlo do ispada na dalekovodu koji ide iz Majdanpeka prema Donjem Milanovcu", rekao je Bulatović Tanjugu, navodeći da je poslije ponoći došlo do ispada i da je struja puštena Donjem Milanovcu jutro, ali da je napon opet u prekidu.

On je kazao da su ekipe na terenu i da se radi na otklanjanju tog kvara.

Popravak dalekovoda

"Istočna Srbija i zaječarski ogranak je najviše pogođen nevremenom i najveći broj ispada se nalazi na teritoriji Majdanpeka, Zaječara, Bora, Knjaževca i Svrljiga. Situacija je sada pod punom kontrolom, osim na delu od Bora prema Dubravi, kao i selo Zlot koje je trenutno predmet svih dogovora kako da nađemo rešenje", kazao je Bulatović.

Također, nekoliko sela je ostalo bez struje u okolini Svrljiga. Bulatović je rekao da su na teritoriji Zaječara su trenutno dva sela bez struje.

"Radimo na dalekovodu koji ide iz Zaječara prema Boljevcu, to je 110-kilovoltni dalekovod sa naponom od 35 kilovolti koji je propušten i on bi trebalo da bude drugi pravac, pored ovog jednog koji sada napaja Boljevac i Mirovo. Taj dalekovod bi trebalo da bude rešen u toku ponedeljka", kaza je Bulatović.

On je dodao da bi na taj način bila obijezbeđena struja i za borsko selo Zlot koje je već tri dana nema struju.

"Vremenske neprilike, kombinacija minusa i vetra na velikim nadmorskim visinama i najproblematičnije su ogromne količine leda, na jednom dužnom metru se sakupi na provodnicima oko dva kilograma leda, tako da na jednoj žici bude i po 400 kila leda. Nadam se da ćemo izgureti nevreme", dodao je Bulatović.

Izvor: Agencije
 

Nevladina organizacija Žene u crnom, zajedno sa Mrežom žena protiv nasilja, organizovala je protest u centru Beograda, pod nazivom "Stop femicidu", a kojim žele da podsjete na sve žene nad kojima je izvršeno seksualno nasilje i koje su ubijene.

Kako je rekao aktivista NVO Žene u crnom Miloš Urošević, aktivisti su danas željeli prije svega da podsjete da je na današnji dan 1989. godine, dvadesetpetogodišnji Marc Lepine u kanadskom gradu Montrealu, ubio 14 studentkinja i ostavio iza sebe pismo u kojem je napisao da je to uradio zato što mrzi žene, a prije svega feministkinje.

Također, pokreću  kampanju "Stop imunitetu Plavih šljemova", kako bi podsjetili na zločine koje su činili pripadnici mirovnih misija od 1995. godine, od kada su Plavi šljemovi prisutni u Bosni i Hercegovini te od 1999. godine na Kosovu.

Zločini nad ženama

"Pripadnici mirovnih misija čine brojne zločine, pre svega seksualne prirode nad ženama u onim zemljama u kojima su stacionirani. Mi zajedno sa Ženama u crnom iz Londona pokrećemo međunarodnu kampanju 'Stop imunitetu pripadnika mirovnih misija'", rekao je Miloš Urošević za Anadoliju.

On je naveo i da će aktivisti 10. decembra uputiti pismo nadležnim institucijama države Srbije u kojem će zatražiti da odgovore na nekoliko pitanja, kao što su: "Koliko je pripadnika mirovnih misija i u kojim zemljama, da li oni nadležni organi imaju saznanja o eventualnim seksualnim zločinima nad ženama te ako imaju, da li je neko od pripadnika procesuiran itd."

"Takođe, mi želimo i da se podsetimo svih onih žena koje su ubijene u ratovima u ex-Jugoslaviji, a tiče se odgovornosti Srbije, tu pre svega mislimo na više od 20 hiljada silovanih žena u BiH, oko 2.000 žena je ubijeno na Kosovu", kazao je Urošević.

Izvor: Agencije

Od 2009. godine granična policija Srbije u Preševu spriječila je ulazak 20.000 migranata iz afroazijskih zemalja.

Prema zvaničnim informacijama, problem krijumčarenja ljudi je u porastu, a provode ga organizirane kriminalne krijumčarske grupe.  

Granicu 24 sata čuvaju patrole granične policije iz regionalnog centra Rujan. Pokrivaju državnu granicu u dužini od 23 kilometra. Najviše ilegalnih ulazaka je 15 kilometara istočno i zapadno od drumske granice između Srbije i Makedonije.

Krijumčari najčešće automobilima dovoze migrante do granice sa makedonske strane, odakle migranti prelaze pješke granicu, a u Srbiji ih najčešće na autoputu čekaju druge grupe krijumčara, koji ih odvoze do Preševa ili Vranja.

Nakon toga migranti kreću na sjever ka Hrvatskoj ili Mađarskoj. 

Reporter Al Jazeere Đorđe Kostić proveo je noć u patroli sa graničnom policijom iz Preševa.

U 20 sati patrola granične policije odlazi na teren.

Polazna destinacija

Preševska dolina je najčešća polazna destinacija ilegalnih imigranata po prelasku u Srbiju.

Na Maminskom brdu postavljena je termokamera - tako se otkriva svako kretanje u blizini granice.

Očitava se ljudsko prisustvo do 10 kilometara. Pomoću termokamere udvostručeno je otkrivanje ilegalnih imigranata. Kada se uoče potencijalna kretanja ili nelegalni prelazak, patrolama u dolini javlja se njihova pozicija.

"Oni su veliki problem, pogotovo na ovom prostoru gde se mi nalazimo, 15 kilometara istočno i zapadno od drumskog graničnog prelaza Preševo. To je najugroženija zona. Poslednjih nekoliko meseci zabeležen je rast ilegalnih migranata koji pokušavaju da uđu na teritoriju Republike Srbije'', rekao je Dragan Lazarević, zamjenik načelnika regionalnog centra Preševo.

Oliver Jovanović, policajac iz Preševa, napredovao je u službi, jer je otkrio nekoliko kriminalnih krijumčarskih grupa. Kaže da su dobro organizirani, a u tom krivičnom djelu učestvuju Srbi, Albanci i Makedonci. Zna se koliko je migracija spriječeno, ali ne koliko je onih koji su prošli pored policije.

Jovanović je kazao: "Imali smo previše susreta. U našoj stanici je od 2009. sprečeno preko 20.000 ilegalnih migranata koji su došli iz pravca Republike Makedonije".

Hapšenje krijumčara

U Preševskoj dolini prošle sedmice uhapšena je grupa krijumčara koja je prebacila 90 migranata u Srbiju.

Njima je određen pritvor do 30 dana. Migrantima se izdaja kazna za nedozvoljen prelazak granice, a nakon što je plate i traže azil šalju se u centre za azilante.

" Porast broja ilegalnih migracija na teritoriju Republike Srbije znači i porast stope kriminala iz oblasti krijumčarenja. Kako nam kažu u Upravi granične policije krijumčari za jedan prelazak od jedne osobe uzimaju između 50 i 200 evra", izvijestio je Kostić.

Na carinskom prelazu Preševo radi Predrag Trajković. Upravlja skenerom na kamionu koji otkriva krijumčarenje ljudi, droge, zlata, novca i drugog.  Nakon prolaska vozila, ispod skenera u kabini se očitava šta se nalazi u kamionima.

"Mobilni skener je izuzetno jak može probiti metal od 30centimetara i videti šta se nalazi iza tog metala. Radi na principu iks zraka, bezbedan je, ko radi na ovom skeneru može sve da vidi", pojasnio je Trajković. 

Pripadnici policije i carine kažu da rad na suzbijanju međunarodnog kriminala sada ima poseban pristup, jer se u krijumčarske lance sve više uključuju ljudi bez kriminalne prošlosti.

Izvor: Al Jazeera