Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, približno 34 miliona ljudi u svijetu zaraženo je ovim virusom, a više od 35 miliona je umrlo. U državama regije HIV je pod kontrolom, a na ovom području zaraženo je nekoliko hiljada osoba.

Rijetki su zaraženi HIV-om koji žele podijeliti svoju priču. U većini slučajeva ostaju anonimni, zbog straha od diskriminacije i odbacivanja u društvu. Hiljade osoba u regiji koje žive s tim virusom gube posao i prijatelje.

Neki od njih kažu da nedostaje razumijevanja čak i od pojedinih zdravstvenih radnika.

Skupi lijekovi

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u toj državi su 1.194 osobe zaražene virusom HIV, u Bosni i Hercegovini ih je 266, a u Srbiji trenutno 1.931 osoba. No, instituti za javno zdravlje procjenjuju da više od 1.000 osoba ne zna da je inficirano.

Osobe pozitivne na HIV mogu se u potpunosti integrirati u društvo ukoliko redovno koriste lijekove - mogu raditi, putovati i nisu prijetnja okolini.

No, lijekovi za tretiranje HIV-a i AIDS-a su skupi, za jednu terapiju potrebno je izdvojiti gotovo 1.500 eura mjesečno.

Više u videosnimku...

Izvor: Al Jazeera

Novim zakonom od Nove godine se mijenja način finansiranja medija u Srbiji. To će se raditi putem konkursa. Na promjeni je insistirala Evropska unija, kao i na obaveznoj privatizaciji medija koji su u vlasništvu države. Prilog Zorana Kosanovića.

U Srbiji ne postoji jedinstveno istraživanje o tome koliko djece živi i radi na ulicama. Upravo zbog toga, Zaštitnik građana je pokrenuo seriju sastanaka kako bi se institucije podstakle i usmjerile na poboljšanje uvjeta u kojima ova djeca svakodnevno borave. Prilog Natalije Lučić.

Apelaciona komisija Evropske nogometne asocijacije će u utorak u Nyonu odlučivati o žalbama nogometnih saveza Srbije i Albanije koje su uložili na kazne izrečene zbog nereda i prekida utakmice kvalifikacija dva državna tima za plasman na Evropsko prvenstvo 2016. igrane 14. oktobra u Beogradu, prenosi agencija Anadolija.

Kontrolna, Etička i Disciplinska komisija UEFA-e prekinutu utakmicu registrirale su službenim rezultatom 3:0 u korist Srbije, zbog toga što reprezentativci Albanije nakon incidenta  nisu željeli izaći na teren i nastaviti meč.

Provokacije sa tribina

Isto tako, Srbija je kažnjena oduzimanjem tri boda i igranjem dvije domaće utakmice bez prisustva gledalaca, radi propusta u organizaciji susreta, odnosno ulaska navijača u teren i njihovog obračuna s nogometašima Albanije.

Uz to, oba saveza su novčano kažnjena sa po 100.000 eura.

Utakmica Srbija - Albanija prekinuta je u 44. minuti pri rezultatu 0:0, a tuči na terenu prethodilo je nadlijetanje bespilotne letjelice (drona) sa simbolom "velike Albanije" iznad stadiona Partizana u Beogradu.

Prije toga, gostujući igrači i stručni štab sa tribina su konstantno vrijeđani na nacionalnoj i drugim osnovama, piše Anadolija.

Izvor: Agencije

U Srbiji ne postoji jedinstveno istraživanje o tome koliko djece živi i radi na ulicama. Upravo zbog toga, tamošnji Zaštitnik građana je pokrenuo seriju sastanaka kako bi se institucije podstakle i usmjerile na poboljšanje uslova u kojima ova djeca svakodnevno borave.

Iako ima samo 12 godina, Eki s bratom svakodnevno radom na ulici pokušava obezbijediti egzistenciju za osmočlanu porodicu.

"Idem da radim sa bratom, idemo po kantama, skupljamo hleba i šta nađemo... Skupljamo kartone, prodajemo, da bismo zaradili za našu familiju", kaže ovaj korisnik svratišta.

Mnoga od ove djece nisu primorana na rad, ali osjećaju dužnost da doprinesu svojim porodicama, koje jako teško žive.

"Bilo mi je malo glupo to da radim, ali morao sam, da bi pomagao roditeljima, pošto živimo siromašno i morali smo da pomažemo", kaže Emir, volonter u svratištu.

 Hrana, čista odjeća, kupanje...

Iako ima 19 godina, Emir svakodnevno dolazi u svratište da pomaže svojim nastavnicama, za koje kaže da su ga odškolovale i izvele na pravi put.

"Želim da pomognem nastavnicama, zato što su one meni pomagale. Hoću sad i deci da pomognem, da ne budu na ulici da budu u svratištu, da ih sklonimo sa ulice", objašnjava Emir.

Centar za integraciju mladih s projektom Svratište trenutno pruža sklonište za blizu 300 dece na dvije lokacije u Beogradu, izvještava iz Beograda reporterka Al Jazeere Natalija Lučić.

U svratištu imaju hranu, čistu odjeću, mogu se okupati, a volonteri im pomažu da rade domaću zadaću.

"Ono što se mi trudimo sa našim programom jeste da napravimo neku vrstu balansa, odnosno da detetu damo priliku da bude u ulozi deteta i da, zapravo, u svratištu, u jednom okruženju kao što je svratište, pokušavamo da organizujemo da dete ima priliku da se igra i da ima priliku da se rastereti takve vrste odgovornosti koja postoji u okviru porodice", objašnjava Milica Đorđević, izvršna direktorica Centra za integraciju mladih.

Zaštitnik građana je još 2011. godine uputio preporuke nadležnim institucijama da bi trebalo više obratiti pažnju na položaj djece koja žive i rade na ulici. Do sada nije mnogo urađeno na tom polju.

Najranjivija društvena grupa

"U onom trenutku, kada se institucije dogovore, zapravo i prepoznaju tu decu i na isti način ih razumeju, a onda počnu i da ih evidentiraju. Ono što je sledeći ključni operativni korak jeste da se napravi protokol o postupanju. Da mi znamo, i da građani znaju, i da svaka institucija zna koje su odgovornosti one institucije ili onog pojedinca koji prvi primeti dete na ulici", kaže Đorđević.

Pomoćnica Zaštitnika građana Gordana Stevanović naglašava da su djeca ulice najranjivija društvena grupa i da su im prava višestruko ugrožena.

"Da vidimo šta je to što u narednom periodu svaka institucija može da uradi, šta je ono gde je potrebna saradnja više institucija i da na taj način, korak po korak, krenemo u susret ovom problemu, a kako bi svoj toj deci koja žive i rade na ulici pružili sva ona prava koja imaju i druga deca koja ne žive i ne rade na ulici", kaže Gordana Stevanović.

Prema nezvaničnoj evidenciji zaposlenih u svratištu, nekoliko hiljada djece je i dalje na ulicama i neophodna im je zaštita. Ona najčešće nemaju nikakva dokumenta, tako da su pravno nevidljiva, što im onemogućava pristup institucijama obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite.

Izvor: Al Jazeera

Od Nove godine se, novim zakonom, u Srbiji mijenja način finansiranja medija. To će se raditi putem konkursa, a na promjeni je insistirala Evropska unija, kao i na obaveznoj privatizaciji medija koji su u vlasništvu države.

Već skoro 20 godina emitira se program lokalne Niške televizije pomoću sredstava iz lokalnog budžeta, ali od Nove godine više neće biti direktnih uplata. Da bi dobili novac niških poreskih obveznika, morat će konkurirati dobrim projektima.

"Još uvek konkursi za projekte nisu raspisani, tako da će, po nama, rokovi biti jako problematični. Samim tim videćemo i da li će svi mediji biti u jednakoj poziciji. Neki su trenutno u statusu javnih preduzeća, neki su privatni, kako će sve to ministarstvo i lokalne samouprave sprovesti u praksi?'', kaže Milan Petrović, zamjenik glavnog urednika Niške televizije.

Prošle godine dobili su više od 400.000 eura, kao jedini preostali medij u gradu čiji je osnivač lokalna samouprava, koja će u budućnosti drugačije dodjeljivati novac.

Pitanje privatizacije

Sredstva će ići kroz konkurse za proizvodnju medijskih sadržaja, u kojima mogu učestvovati svi koji ih proizvode, za projekte kojima se doprinosi ostvarivanju javnog interesa te sufinansiranjem u iznosu koji ne prelazi 80 posto vrijednosti projekta.

Prethodni način finansiranja imao je svoje probleme, kažu predstavnici medija.

"Mali lokalni mediji, nažalost, u poslednjih desetak godina najveći deo novca dobijaju iz javnih budžeta, od novca poreskih obveznika, ali je tu problem što se taj novac dodeljuje bez ikakvih kriterijuma i kroz tajne ugovore", navodi Predrag Blagojević, glavni i odgovorni urednik portala Južne vesti.

Reporter Al Jazeere Zoran Kosanović javlja da Nišku televiziju, osim gubitka sigurnih, direktnih budžetskih sredstava, u narednoj godini očekuje još jedna velika promjena - privatizacija.

"Država, ili, u ovom slučaju, grad, prema novom zakonu, više neće moći biti vlasnik", dodaje.

Ali, novi odnosi i privatizacija znače i nove brige.

Poruka države

"Nisam siguran da je privatni sektor spreman za preuzimanje televizija. Radi se o izuzetno skupoj igrački, a proizvodnja kvalitetnog programa je još skuplja", objašnjava Nebojša Veličković, urednik u Niškoj televiziji.

Neki privatni mediji u takvim odlukama vide dobru poruku države.

"To daje jedan veliki signal da je država konačno odlučila da se povuče iz medija. Kada je reč o  problemu privatnih medija, daje se jedan puls, pozitivan, da je država počela da se brine i za privatne emitere koji već rade", kaže Isuf Memeti, direktor i glavni urednik Televizije Aldi iz Preševa.

Rok za privatizaciju preostalih lokalnih medija je 1. juli naredne godine. Nakon toga, ukoliko se ne javi nijedan kupac, a zaposleni odbiju preuzeti upravu, medij se briše iz registra.

Izvor: Al Jazeera

Predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da nije sretan zbog izjave predsjednika Rusije Vladimira Putina da se na projekat Južni tok stavlja tačka, ali je poručio da građani Srbije ne treba da brinu.

Premijer Srbije kazao je tokom posjete Izraelu da je još manje sretan zbog izjave predsjednika Upravnog odbora Gazproma Alexeja Millera, koji je rekao da je projekat Južni tok zatvoren i da će ta firma graditi novi gasovod ka Turskoj.

"Srbija nije ničim doprinela donošenju takve odluke. Sad da li će se evrofili i rusofili međusobno optuživati ko je tu zašta kriv...Sigurno je da mi nismo ništa krivi", poručio je Vučić.

Energetska sigurnost

On je, također, naglasio da je Srbija zadnjih nekoliko godina uložila mnogo truda u taj projekat i da je šteta što on neće biti realizovan.

"Plaćamo cenu velikih, ali građani Srbije ne moraju da brinu ni ove zime ni sledeće... Mi ćemo uspeti da rešimo to pitanje u najboljem mogućem interesu za građane. A da li bi bilo bolje da imamo Južni tok?  Svakako da bi i Srbija bi bila energetski bezbednija zemlja", rekao je Vučić.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je tokom svoje posjete Ankari rekao da Rusija u aktuelnim uslovima ne može da nastavi sa realizacijom Južnog toka, uzimajući u obzir činjenicu da do sada nisu dobili dozvolu iz Bugarske o gradnji tog gasovoda.

Bugarski predsjednik Rosen Plevneliev rekao je da njegova država nije kriva za obustavu projekta.

''Svima je jasno da Južni tok nije samo projekat između Rusije i Bugarske nego između Rusije i EU-a. Odluka je sasvim u rukama Rusije i EU-a'', kazao je Rosen Plevneliev novinarima.

Bugarska je zaustavila rad na svom dijelu gasovoda u junu zbog pritiska EU-a i SAD-a.

On je kazao da je Južni tok bio ostvariv jedino ako bi Rusija poštivala evropske zakone, na što, kako je kazao, Rusija nije bila spremna.

Iz Bugarske vlade nisu željeli komentarisati vijest o obustavi radova na Južnom toku jer nisu dobili službeno saopštenje Moskve.

Veliki gubici

Aleksej Miller je rekao da je "Južni tok zatvoren", te da će Gazprom graditi novi gasovod ka Turskoj.

Novi gasovod ka Turskoj je kapaciteta 63 milijarde kubnih metara gasa, uključujući i 14 milijardi kubika, koje će zamijeniti tranzit kroz Ukrajinu.

Gasovod kroz Tursku bi omogućio transport oko 50 milijardi kubika gasa do čvorišta na grčkoj granici, naveo je Miller u saopćenju Gazproma dostavljenom Tanjugu.

Direktni gubici evropskih kompanija od „zamrzavanja“ projekta Južni tok dostići će najmanje 2,5 milijardi eura, navodi se u materijalu kompanije South Stream Transport.

Japanske kompanije izgubit će narudžbine vrijednosti 320 miliona eura, što će ukupne gubitke stranih kompanija dovesti do najmanje 2,82 milijarde dolara, navodi ruska novinska agencija Tas.

Njemačka firma Europipe izabrana je za isporučioca 50 posto narudžbina za cijevi za prvu liniju plinovoda Južni tok, vrijednosti 500 miliona eura, dok je japanski konzorcij Marubeni-Itochu and Sumimoto dobio narudžbine za 40 procenata cijevi za drugu liniju projekta na sumu od 320 miliona eura.

Vrijednost ugovora za postavljanje prve linije Južnog toka zaključen sa italijanskom kompanijom Saipem, kćerkom firmom energetske kompanije ENI, bila je dvije milijarde eura.

Vrijednost ugovora o izgradnji druge linije morskog dijela plinovoda sa švicarskom kompanijom Allseas Group za radove na polaganju cijevi u dubokoj vodi, kao i sa Saipemom za pružanje usluga za osiguravanje izgradnje, nije objelodanjena.

EK analizira situaciju

Evropska komisija proučava jučerašnju odluku predsjednika Rusije Vladimira Putina da obustavi izgradnju Južnog toka, ali ostaje pri ranijim stavovima o ovom projektu, rekla je danas novinarima glasnogovornica komesara za energiju Anna Kaiser.

„Primili smo k znanju odluku Rusije, ali i dalje ostajemo pri stavu da svi takvi projekti moraju biti izvedeni u skladu sa evropskim zakonima“, rekla je Kaiser u sjedištu Evropske komisije u Briselu.

Osvrćući se na jučerašnju Putinovu izjavu kako bi Bugarska zbog ovoga trebala zatražiti kompenzaciju od EU, Kaiser je rekla da za tako nešto nema pravnog osnova.

„Analiziramo situaciju“, poručila je ona i podsjetila da je EK već uputila niz značajnih primjedbi na legalnost Južnog toka.

Komesar za energiju Maroš Šefčović je u ranijem saopštenju za medije ukazao da je Južni tok i ranije bio tema razgovora EK sa zemljama članicama i da se jučerašnja Putinova odluka razmatra.

On je najavio da će o tome biti diskusije i na predstojećem sastanku o energiji u Sofiji, koji je zakazan za 9. decembar.

Dačić: Preispitati stavove

Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je danas u Briselu da bi Rusija i EU trebale preispitati stavove o Južnom toku, jer je riječ o projektu koji je koristan za obje strane.

„Smatramo da je Južni tok neophodan Evropi i da je svakako neophodan i koristan za Srbiju“, rekao je Dačić novinarima nakon današnje konferencije ministara vanjskih poslova sa Zapadnog Balkana u Evropskom parlamentu.

Osvrćući se na izjavu predsjednika Rusije da će izgradnja plinovoda biti obustavljena jer je EU protiv tog projekta, Dačić je ukazao da bi bilo dobro da i Moskva i Brisel preispitaju stavove.

„Naravno, Srbija nije ničim doprinela ovom problemu i nije u poziciji da utiče na odluke velikih centara moći, ali se nadam da će narednih dana biti moguće pronaći neko kompromisno rešenje", rekao je on.

Podsjetio je kako Srbija nema alternativni dotok plina osim onog koji iz Rusije vodi preko Mađarske i ukazao da se sa sličnim problemom suočavaju i članice EU sa juga kontinenta.

Poticaj za projekat LNG

Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je u utorak kako odustajanje Rusije od izgradnje plinovoda Južni toka može biti dodatni poticaj da se hrvatski projekt LNG-a što brže realizira.

„Mislim da će 'cijena' tog projekta na taj način još više rasti. Jer to je alternativni izvor dobave plina u ovaj dio Europe, ne govorim samo o hrvatskom tržištu nego i o tržištu susjednih zemalja“, rekao je Grčić odgovarajući na novinarski upit što jučerašnja poruka ruskog predsjednika Putina iz Ankare da neće biti ništa od Južnog toka znači za Hrvatsku i za LNG terminal.

Za neke prostore Hrvatske vjerovatno je možda bilo rješenje i priključivanje na Južni tok, a za neke druge naše strateške interese svakako da zbog same lokacije i pozicioniranja projekta LNG terminala, ovo može biti dodatni poticaj da se taj projekt što brže realizira, kazao je Grčić.

Dodao je kako je jutros imao priliku razgovarati s predstavnicima Europske investicijske banke o planu predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera i listi projekata za taj plan.

„Ponovo smo se dodirnuli upravo LNG projekta za kojeg mislimo da ispunjava sve kriterije Junckerove inicijative i da bi možda mogao biti jedan od prvih koji će se realizirati kroz tu inicijativu ako sve bude išlo svojim tokom u samoj Europi pa onda i u Hrvatskoj“, rekao je Grčić.

Izvor: Agencije

Zbog ledene kiše koja je oštetila dalekovode, Majdanpek, grad u istočnoj Srbiji, ostao je bez struje i vode.

"Majdenpek je nakon poplava prije dva meseca, pogodilo nevreme, ledena kiša, velika hladnoća i vetrovi koji su tokom dana i noći duvali čak i orkanskom jačinom. Zbog toga je grad ostao bez struje, vode, grejanja, fiksne i mobilne telefonije", izvještava reporter Al Jazeere Đorđe Kostić iz ovog grada.

Kako navodi, u samom Majdenpeku je dosta pusto, a iz Elektroprivrede Srbije kažu kako su njihove ekipe na terenu i te da se taj veliki kvar trenutno otklanja.

"Međutim, ne navode kada bi taj problem mogao da bude rešen. Rudari iz Bora krenuli su prema tom dalekovodu kako bi pomogli da se struja što prije vrati", javlja Kostić.

Škole i obdaništa ne rade, ali službe od vitalnog značaja, Dom zdravlja i bolnica, funkcioniraju.

Zbog nestanka struje došlo je i do problema u Rudniku bakra Majdanpek čiji zaposleni loženjem vatre na mjestima gdje je to moguće pokušavaju da spriječe smrzavanje opreme i veću štetu. 

U Boru su također imali problema "sa par ispada na dalekovodima" koji bi trebalo da se, po informacijama nadležnih, saniraju tokom dana.

Pripadnici vatrogasno-spasilačkih jedinica iz sastava Sektora MUP-a za vanredne situacije spremni su da reaguju, ukoliko bude trebalo.

Evakuacija zbog izlijevanja rijeke

U utorak je naređena evakuacija ljudi, stoke i materijalnih dobara iz ugroženih dijelova u Lučanima u centralnoj Srbiji zbog ponovnog izlijevanja rijeke Bjelice iz svog korita.

Članovi Opštinskog štaba za vanredne situacije u Lučanima su istakli da je Bjelica tokom noći i dana poplavila blizu 100 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta.

Nije bilo poplavljenih stambenih objekata ali je voda ušla u deset pomoćnih objekata (štale, obori, šupe).

Ove godine, rijeka Bjelica se izlijevala sedam puta.

Olujni jugoistočni vjetar maksimalne brzine do 86 kilometara na sat i danas će duvati u Pomoravlju i Podunavlju, u južnom Banatu oko 110 kilometara na sat, najavljuju meteorolozi.

U Srbiji je jutros oblačno i vjetrovito vrijeme, mjestimično sa kišom, u Timočkoj krajini pada ledena kiša, a u višim predjelima ima manjeg snijega, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Najviša temperatura zraka iznosit će od četiri do 10, a u Timočkoj krajini biće hladno sa temperaturom oko nula stepeni.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Srbija, kao ni ostale zemlje koje su se pripremale za ovaj projekat, neće dobijati gas iz Južnog toka. Rusija odustaje od gradnje gasovoda koji je trebalo da prođe i kroz Srbiju sve dok, kako kaže Vladimir Putin, Evropa ne bude željela da taj projekat izvede do kraja.   

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je u utorak navečer kako mu se čini da bi Evropa željela da Srbija sudi optuženom za ratne zločine Vojislavu Šeselju, da su razlog za Rezoluciju u Evropskom parlamentu izbori u Hrvatskoj i podvukao da Srbija ne duguje nikome da komentira izjave svojih građana, posebno ne onih koji u politici ništa ne znače.

On je rekao da mu se čini da bi Evropa željela da Srbija sudi Šešelju i da su se izgubili u tom sporu te dodao da se Haški tribunal i Šešelj bore jedan protiv drugog.

"Šta su se dogovorili i kakav im je plan - ne znam. Srbija sa tim nema veze", podvukao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, EP je "nešto počeo da kinji Srbiju", vjerovatno zbog izbora u Hrvatskoj, i da drugi razlog ne postoji.

Naglasio je da "Srbija ne duguje nikome da komentariše izjave svojih građana, posebno onih koji u politici ništa ne znače".

'Srbija ne želi predstave'

"Srbija svesno ide u Evropsku uniju", rekao je Nikolić i naglasio da ona to čini iako je svjesna koliko je teško i koliko će odricanja to donijeti, da mnogi građani o tome govore zbog toga što imaju povjerenje u ljude koji ih vode.

On je ocijenio da se Šešelj nije snašao u Srbiji, da je očekivao euforiju, da se instinktivno i sam želi vratiti u Hag, da napravi predstavu, ali da Srbija predstave ne želi.

Na konstataciju da se pominje da su odnosi Srbije i Hrvatske "u ledenom dobu", Nikolić je kazao da su dvije države na dobrom putu i da treba sačekati da u Hrvatskoj prođu izbori.

Predsjednik Srbije smatra da se u Hrvatskoj ne mogu dobiti izbori ukoliko se "ne predstavite kao srbomrzac".

"Kod nas stranke ne mogu da pređu cenzus ako mrze druge. Eto koliko smo mi ispred", kazao je.

Izvor: Agencije

Majdanpek, grad u istočnoj Srbiji, dobio je struju u srijedu navačer, nakon dva dana bez ovog energenta, zbog ledene kiše koja je oštetila dalekovode, javlja novinar Al Jazeere Marko Subotić.

Ranije su dijelovi grada ostali i bez vode i grijanja, slab je bio signal mobilnih operatera, a prisutni su bili i problemi s fiksnom telefonijom.

Zbog ledene kiše koja neprekidno pada, na dalekovodima se stvara ledeni omotač, koji otežava njihov popravak.

Načelnik Sektora Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije za vanredne situacije Predrag Marić rekao je ranije u srijedu da očekuje da će se u Majdanpeku uspostaviti normalno snabdijevanje strujom i da neće biti evakuacije.

Izvršni direktor za upravljanje i tržište Elektromreže Srbije Ilija Cvijetić kazao je za Tanjug da su sva tri dalekovoda u Majdanpeku i dalje van pogona i na njima su pali stubovi.

Sve dežurne ekipe na terenu

"U istoriji se nikada nije desilo da imamo tri pravca napajanja i da su sva tri onemogućena. Zbog jakog leda i snega, trenutno koristimo havarijske stubove, koje podižemo, a koje smo koristili letos, kad su bile poplave i tornada oko Lazarevca", rekao je Cvijetić.

Ekipe EMS-a od srijede ujutro pokušavaju preko 400 kilovoltnog dalekovoda dopremiti struju do Majdanpeka.

"Očekujemo da će to biti gotovo do dva-tri sata. Probaćemo kasnije da li možemo da pustimo napon i ako bude sve u redu, danas, u toku dana, Majdanpek bi trebalo da dobije napon", kazao je Cvijetić.

Kako je dodao, već dva dana i dvije noći monteri iz cijele Srbije su na terenu, kao i svi monteri iz privatnih firmi, ali uvjeti za rad su nemogući.

U saopćenju Elektromreža navodi se da pomoć pružaju i brojna preduzeća s kojima sarađuju, usmjerivši svoje resurse kako bi se spriječila humanitarna katastrofa koja prijeti stanovnicima istočne Srbije.

"Radimo zajedno sa Sektorom za vanredne situacije MUP-a, koji nam pruža podršku u borbi za normalizaciju stanja u tom delu zemlje", navode u EMS-u.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Piše: Boško Jakšić

Onog trenutka kada je procenio da je to u interesu Moskve, da će obezbediti izvoz ruskog gasa, Vladimir Putin odustao je od 40 milijardi dolara vrednog projekta Južni tok ostavljajući "gasne siročiće" na jugoistoku Evrope da lamentiraju zašto je umesto njih odabrao Tursku.

"Mi ne možemo da počnemo izgradnju u moru sve dok nemamo dozvolu Bugarske. Da započnemo, da stignemo do bugarske obale i tu se zaustavimo - to je prosto besmisleno", najavio je Putin vest koja će potresti energetska tržišta na konferenciji za štampu u Ankari posle susreta sa turskim predsednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

"Gotovo je, projekat je zatvoren, povratka više nema", potvrdio je svemoćni šef Gazproma Aleksej Miler, precizirajući da će novi gasovod preko Turske imati kapacitet 63 milijarde kubika godišnje, koliko i Južni tok.

Nema sumnje da je gasovod koji je od Rusije, ispod Crnog mora, trebalo da preko Bugarske, Srbije i Mađarske vodi do Austrije poslednja, zasad najskuplja žrtva zaoštrenih odnosa Evropske unije i Rusije.

Gubici stranih kompanija

Po ocenama ruske agencije Tass, direktni gubici evropskih kompanija od ukidanja projekta Južni tok dostići će 2,5 milijardi eura, proizilazi iz materijala kompanije South Stream Transport. Japanske kompanije izgubiće narudžbine za 320 miliona eura, što će ukupne gubitke stranih kompanija dovesti do najmanje 2,82 milijarde eura.

Pojedini eksperti smatraju, međutim, da su razlozi za obustavljanje gradnje koje su naveli Putin i Miler samo zavaravanje sa ciljem da se pred ruskom javnošću opravda ponovni fijasko jednog velikog ruskog projekta.

Južni tok je od samog početka planiran na bazi pogrešnih ekonomskih i političkih kalkulacija.

"Putinu je sve teže da se izbori sa vestima zbog kojih ostavlja utisak političara koji greši. U takvim slučajevima on traži izlaz u fantazijama koje ga predstavljaju kao jakog, mudrog i nepobedivog političara. To je taktika kojom se poslužio kada je rekao da je Bugarska gubitnik, a Brisel glavni krivac. A istovremeno je predstavio Tursku i Grčku kao pobednike. Ruski predsednik sledi stari obrazac; njegov moto glasi: Zavadi pa vladaj. On jednostavno pokušava da okrene pojedine države jedne protiv drugih", kaže za Deutsche Welle Ilijan Vasilev, stručnjak za energetiku i finansije iz Sofije i bivši ambasador Bugarske u Rusiji.

U Washingtonu je Mark Stroh, predstavnik američkog Saveta za nacionalnu bezbednost, ruskoj agenciji Sputnik u utorak izjavio da je odluka o odustajanju od Južnog toka rezultat intenzivnih pritisaka na Rusiju, uključujući i sankcije.

Plavi tok

U Briselu slave "diplomatsku pobedu" i prvi Putinov poraz posle gotovo godinu dana od izbijanja ukrajinske krize propraćene građanskim ratom, zavođenja sankcija i kontra-sankcija na relaciji Brisel-Moskva i dramatičnim zahlađenjem odnosa između Zapada i Istoka.

Turska bi, kao i Kina, kada je nedavno potpisala 400 milijardi dolara vredan energetski sporazum sa Rusijom, mogla da bude glavni dobitnik odustajanja od Južnog toka.

Termin "pobeda" više odgovara novoj hladnoratovskoh retorici nego realnosti. Više je melem na ranu ruske aneksije Krima nego što će uticati na promenu politike u Kremlju. "Pobeda" ne rešava pitanje snabdevanja gasom “siročića” jugoistočne Evrope.

Članice EU zainteresovane za Južni tok - Austrija, Bugarska, Mađarska i Slovenija - apelovale su da Evropska komisija izgladi nesporazume sa Rusijom kako bi projekat bio usklađen propisima Unije, ali nisu uspele zbog snažnog otpora onih koji zahtevaju smanjenje zavisnosti od ruskog gasa. Nova alternativa da ruski gas stigne do Italije i Austrije je preko Turske i Grčke.

Turska bi, kao i Kina kada je nedavno potpisala 400 milijardi dolara vredan energetski sporazum sa Rusijom, mogla da bude glavni dobitnik odustajanja od Južnog toka. Uostalom, možda je Turska alternativa kompromisu koji omogućava dogovor EU i Rusije: namere Unije da osigura pouzdane rute snabdevanja gasom, i želje Rusije da i dalje izvozi gas.

Smeštena na raskršću između Evrope, Kavkaza, Srednje Azije, Bliskog i Srednjeg istoka, Turska ima sve prednosti da bude hab za raspodelu energije. Moskva je sada dogovorila povećanje isporuka gasa Turskoj preko postojećeg gasovoda Plavi tok za tri milijarde kubnih metara. Cena tih isporuka od 1. januara biće za oko šest odsto niža.

Plavi tok biće proširen sistemom gasovoda, a ukoliko sve bude ocenjeno kao svrsishodno, na turskoj teritoriji, na granici sa Grčkom, biće izgrađen "gasni hab" za potrošače u Južnoj Evropi. Tako će novi Plavi tok preuzeti sve već izgrađene gasne instalacije za Južni tok, koje se nalaze na teritoriji Rusije.

Južni tok kao sredstvo pritiska

Gas bi se dopremao do tursko-grčke granice, odnosno na samu granicu Evropske unije, odakle bi mogli da ga preuzimaju svi zainteresovani potrošači, čime bi Rusija, makar i zaobilaznim putem, dobila pristup tržištu Južne Evrope.

Poenta je da na toj granici ne važi Treći energetski paket Evropske energetske zajednice. Pravila ovog paketa, koja moraju da počnu da se primenjuju od 1. januara 2015, tiču se potpune liberalizacije energetskog tržišta i načela razdvajanja distributera i proizvođača.

U Briselu su uporno ponavljali da je problem sa Južnim tokom što nije u skladu sa ovim pravilima. Moskva, međutim, nikada nije planirala da gradi Južni tok po tim pravilima EU-a. Upravo zato nije ni tražila da se Južni tok izuzme iz odredbi EU-a.

Ali, zbog naftovoda Opal, koji vodi od Severnog toka preko Nemačke, Moskva je podnela zahtev da se aktuelno pravo EU-a stavi van snage. Tako postaje jasno da je Rusija koristila Južni tok kao sredstvo pritiska, a ne kao ekonomski opravdan projekat.

Iako je teško poverovati da bi Rusi mogli lako da izigraju Grčku, sve to je sada Turskoj omogućilo da se nametne kao strateški partner. Još u maju su u Rimu ministri za energetiku EU-a konstatovali pojačan interes evropskih i međunarodnih kompanija za tursko energetsko tržište koje se ukidanjem državnog monopola liberalizuje.

Turska je na tom planu veoma aktivna. Naredne godine trebalo bi da počne gradnja gasovoda TANAP, koji bi gas sa polja Shah Deniz Dva u Azerbejdžanu trebalo preko Turske da transportuje za Evropu. Gradnja gasovoda kapaciteta 16 milijardi kubnih metara godišnje (10 za Evropu, šest za potrebe Turske) trebalo bi da košta 45 milijardi dolara i da traje četiri godine.

Turski dogovor s Kurdima

Turska već ima dogovor sa Kurdima u njihovoj autonomnnoj oblasti Iraka po kome bi se od 2017. Turskoj isporučivale četiri  milijarde kubika gasa, a od 2020. čak 20 milijardi kubika.

Otkrića gasa na podvodnom platou oko Izraela i Kipra takođe skreću pažnju na Tursku, preko koje bi ovaj gas išao ka tržištima.

Stručnjaci procenjuju da bi Turska, ako želi da bude "energetska centrala", morala da kontroliše najmanje 50-60 milijardi kubika gasa godišnje jer su samo potrebe EU-a oko 250 milijardi kubika. Sporazumom sa Putinom, Ankara polako ostvaruje svoje ambicije globalnog energetskog igrača.

Turski ministar energije Taner Yildiz kaže da će njegova zemlja pažljivo razmotriti ruski predlog da postane glavna tranzitna zemlja ruskog gasa. "Proučićemo ga i rezultate studije prosledićemo našem predsedniku i premijeru".

Gasovod se tokom ukrajinske krize pretvorio u toksično pitanje koje je poprilično podelilo Evropu, a odustajanje od Južnog toka najviše je uznemirilo Mađarsku, Bugarsku i Srbiju, zemlje koje gotovo stoprocentno zavise od ruskog gasa koji do njih dolazi preko Ukrajine.

Njima Južni tok ne samo da je trebalo da predstavlja izvor prihoda od taksi na tranzit gasa, već i garanciju da se neće ponoviti zima 2009, kada su, zbog sukoba oko cene, po Bugarskoj zatvarane škole i odbdaništa a po Beogradu panično kupovane TA-peći.

Mađarska je koliko pre dve nedelje zvanično potvrđivala da će, uprkos protivljenja EU-a i SAD-a, 2015. početi da gradi svoju trasu Južnog toka, jer je to jedini način da obezbedi svoju energetsku bezbednost.

Srbija platila visoku cijenu

Vlada u Budimpešti pritom je ponavljala da nema alternativu, optužujući Hrvatsku da od 2013. nije investirala u trase snabdevanja prema Mađarskoj, i da isto važi i za Rumuniju. Ministar inostranih poslova Peter Szijjarto najavljuje da će Vlada sada razmotriti nove opcije.

Vladimir Putin je srpskim rusofilima održao lekciju iz pragmatizma. Džaba vojna parada kojom je Beograd dočekao Putina u oktobru ... Neka Srbija trpi pritiske što nije spremna da se pridruži sankcijama EU-a prema Rusiji, ali kada je nešto u interesu Rusije, onda drugi ne postoje.

Bugarska je na zahtev Evropske komisije prva odustala od radova, ali je u međuvremenu dobila ponudu da američki Westinghouse gradi četvrtu nuklearnu elektranu. Neki u Sofiji i dalje ne veruju Putinovom odustajanju jer bi Južni tok Bugarskoj donosio prihod od 400 miliona dolara godišnje.

Ministar ekonomije Bozidar Lukarski kaže: "Južni tok ne bi trebalo smatrati suspendovanim sve dok Rusija ne izađe sa zvaničnim saopštenjem".

Ovu dozu ničim zasnovanog optimizma deli i srpski ministar energetike jer i dalje smatra da ništa još nije izgubljeno. Čeka zvanično saopštenje Gazproma. Ne veruje kada to objavi Vladimir Putin lično. Premijer Aleksandar Vučić je realniji: "Da li bi bilo bolje da smo imali Južni tok? Apsolutno. Plaćamo cenu konflikta među velikim silama".

Srbija je zbog projekta već platila visoku cenu: prodala je Naftnu industriju Srbije (NIS) ruskom Gazpromu ne samo po sporno niskoj ceni od 400 miliona dolara, već je Rusima dat većinski paket od 51 odsto, ugovorila je nisku cenu rudne rente koju Rusi plaćaju za eksploatacije po Srbiji, omogućila je da se sumnjivo mali delovi profita Gazproma vraćaju Srbiji - sve to je Rusima dato zbog Južnog toka koji je trebalo da obezbedi izbegavanje Ukrajine, kao i ubiranje 500 miliona dolara tranzicionih prihoda kojima bi se prvih godina otplaćivao ruski kredit.

Od svega toga danas ništa. Odoše u vazduh planovi da će srpska privreda angažovana na gradnji gasovoda zaraditi 500 miliona dolara. Srbija će i dalje plaćati ruski gas po ceni gotovo dvostruko višoj nego zapadne zemlje.

Vladimir Putin je srpskim rusofilima održao lekciju iz pragmatizma. Džaba vojna parada kojom je Beograd dočekao Putina u oktobru. Džaba očigledno približavanje panslovenskom i panpravoslavnom mentoru. Neka Srbija trpi pritiske što nije spremna da se pridruži sankcijama EU-a prema Rusiji, ali kada je nešto u interesu Rusije, onda drugi ne postoje.

Ukoliko ne bude Južnog toka, a svi su izgledi da ga neće biti, odakle će stizati gas? Nabucco, veliki alternativni projekat koji je kavkaski gas trebalo preko Turske i Bugarske trebalo da vodi do Austrije, već je sahranjen zbog velikih troškova. Sada se predlaže da energetsku bezbednost Balkanu obezbedi skladište gasa u Slovačkoj - koja ima diverzifikovane izvore snabdevanja. Gasovod bi, presecajući ćošak Ukrajine, trebalo da vodi ka Rumuniji i Bugarskoj.

Aktivira se i ideja, podržana u Hrvatskoj, velikog terminala tečnog gasa na ostrvu Krku u koji bi energenti stizali iz Katara i Alžira, čak i iz SAD-a, i odatle transportovani po Balkanu. Plan je skup zbog instalacija koje bi trebalo napraviti. Treća opcija, i dalje u igri, je Transjadranski gasovod (TAP) koji bi gas iz Azerbejdžana preko Turske dopremao do Evrope.

Ono što je sada izvesno, je pojačavanje pritiska koji će ukidanjem Južnog toka iz regiona krenuti ka Briselu. Uostalom, EU je u velikoj meri odgovorna što je ovaj projekat sada stavljen ad acta.

Južni tok je žrtva globalnih igara. SAD i EU neće dozvoliti Rusima da prodaju gas po Evropi "na mala vrata", posredstvom Južnog toka i da tako drže Ukrajinu u šahu. Obaranja cene nafte za više od 40 odsto sigurno nije slučajno. Ruski budžet jedva može da se balansira samo na ceni višoj od 70 dolara po barelu, a danas je nafta ispod tog nivoa.

Moskva je neočekivanom brzinom uzvratila. Za privredu koja 70 odsto svojih izvoznih prihoda ostvaruje na energentima, odustajanje od Južnog toka i dogovor sa Turskom pokazuju sposobnost brzog reagovanja.

Uspostavljeni su strateški važni odnosi sa Turskom u vreme kada Ankara ima mnogo problema unutar NATO-a, posebno sa Amerikancima oko Bliskog istoka. Rusija pokušava da izbegne sankcije pokušavajući da glavni teret kaznenih mera prebaci na Evropsku uniju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Piše: Nebojša Krivokuća

Nije to bilo toliko davno: sa jedne strane Terazija bioskop "Zvezda", sa druge - "Kultura" -  u čijem je podrumu bila jedna od većih muzičkih prodavnica u gradu, dok je u nivou ulice postojala odlično snabdevena knjižara. Na toj dijagonali sam najpre kao klinac, a onda i kao omladinac, proveo ne malo vremena i ostavio ne malo para - jer su muzika, filmovi i knjige bile ono zbog čega je vredelo odreći se i nekoliko užina, ukoliko mesečni džeparac nije dovoljan da se nahrani glava gladna pop-kulture, makar ona stizala do nas i sa zakašnjenjem od po nekoliko meseci.

"Kultura" je prva stradala: njene prostorije zauzela je jedna od stranih banaka, dok je "Zvezda" slabašno tinjala još neko vreme, sve do početka privatizacije Beograd filma, koja je, uprkos nekakvim ugovorima, učinila da Beograd u kratkom periodu ostane bez čak 13 bioskopskih sala - u očima kupca svakako idealnih za prenamenu.

Na repertoaru "Zvezde" retko je bilo velikih filmova. Salu ne pamtim ni po udobnim sedištima, prevelikom platnu ili savršenom zvuku - i ovaj bioskop nikada nije bio kultno mesto, poput "20. oktobra", čije se (takođe zatvorene i napuštene) sale nalaze nekoliko stotina metara dalje, u Balkanskoj. Zato je (možda) iznenađujuće što je grupa pod imenom Pokret za okupaciju bioskopa izabrala upravo "Zvezdu" kao mesto koje će prvo okupirati, u njemu napraviti nezvaničnu premijeru filma Neposlušni, a zatim očistiti i srediti koliko umeju i mogu, te i tokom narednih dana nastaviti sa organizacijom tribina i prikazivanjem kultnih filmova ili onih koji će to tek postati.

Akcije aktivista

Iako je ovaj čin Pokreta jedinstven, i do sada svakako najradikalniji način vraćanja napuštenih bioskopskih prostora njihovoj nameni - ovo nije prvi slučaj samoorganizacije u tom cilju. Pre nekoliko godina grupa entuzijasta je na ulaz (takođe zatvorenog) bioskopa "Balkan" - koji je funkcionisao neko vreme nakon privatizacije - postavila tablu, koja je brzo postala jednim od simbola dovitljivosti i nepomirljivosti građana sa novonastalom situacijom.

Neki beogradski bioskopi bili su i tema predizbornih kampanja: stari dobri bioskop "Voždovac" svojevremeno je bio prekriven ogromnim platnom sa obećanjem jednog od predsedničkih kandidata da će bioskop ponovo raditi. Neki su i otvoreni, poput "Fontane" na Novom Beogradu - ali je tek čin okupacije "Zvezde" pokrenuo dijalog koji je javnost od prvog dana podelio po nekoliko pitanja. I za koju god stranu da se opredelite u tom dijalogu, na osnovu argumenata koji se nude, ili prostim osećanjem za poetsku pravdu - svakako ćete u grupi kojoj ste prišli pronaći i one za koje biste iskreno želeli da se nalaze u drugom taboru.

Tako sam se i ja, lepo vaspitan i svestan da je ova grupa ljudi pravno gledano učinila prestup - našao na strani onih koji podržavaju ovaj čin.

Da li je ta grupa ljudi ušla u nečije privatno vlasništvo? Jeste. Ali je, po svemu sudeći, istovremeno i pokrenula proces preispitivanja kako su "Zvezda" i ostali bioskopi u centru grada postali i ostali privatno vlasništvo, nakon što je njihov vlasnik proveo neko vreme i u zatvoru, prethodno preprodavši sve te sale samom sebi, po pisanju Politike i nekih drugih srpskih medija ovih dana.

Da li je ovo krađa? Način ophođenja okupatora prema prostoru u koji su ušli govori da - nije, barem ne od one vrste u kojoj neko nešto uzme da bi sebi stvorio materijalnu korist.

Da li su ovi ljudi antikapitalisti, što im se spočitava ovih dana? Verujem da nisu. Konačno - i kapitalizam poznaje princip javnih, odnosno od strane države dotiranih, bioskopa.

Mali bioskopi

Da li su Beogradu potrebni mali bioskopi - neudobniji, hladniji i tehnički lošije opremljeni od sinepleksa i u kojima se emituju filmovi koji će okupljati manje od 100 ljudi po projekciji? Možda. Nedavno renovirana "Fontana" i Jugoslovenska kinoteka nisu mesta za koja se prečesto traži karta više. Ali, i "Zvezdi" bi valjalo pružiti šansu - nakon što je na ovaj način vraćena u funkciju. A publika će veoma brzo pokazati da li zaista želi da ima i ovakav prostor u centru grada.

Da li je moguće da živimo u sistemu kojem je moguće skrenuti pažnju na prestupe koji su činjeni tako što ćemo i učiniti pravni prestup i tako konačno izazvati nekakvu reakciju?  To je zabrinjavajuće...

Da li ova akcija i slični projekti imaju svetlu budućnost u Srbiji 2014. godine? To zavisi od tolikog broja faktora, ljudi, političara i planova njihovih PR službi, da je možda bolje ni ne brojati ih, već zasukati rukave i raditi, ili prebrisati tastaturu i širiti priču o ovom incidentu.

Možda sam se našao među onima koji podržavaju ovu ideju zato što verujem u poetsku pravdu da će ti bioskopi ponovo to i biti - i zato što je ovo jedan od sjajnih primera samoorganizovanja ljudi koji se trude da svet oko sebe učine boljim. Ili sam tu zbog rečenice iz njihovog prvog obraćanja javnosti: "Premladi smo za nostalgiju, prestari za čekanje." Ili ta podrška dolazi iz nade da je ovaj čin dokaz da je na scenu stupila ekipa neposlušnih, koja se ne miri sa zatečenim stanjem i bori se za svoj prostor, istovremeno svesni da neke slične akcije do sada nisu uspevale (zauzimanje napuštene kasarne "Arčibald Rajs" u Novom Sadu pre dve-tri godine), ili su uspevale i kreirala kultna mesta - poput Metelkove u Ljubljani.

Novi izgled

Desetak dana nakon što je zauzeta, "Zvezda" izgleda mnogo bolje nego pre desetak godina, kada je redovno radila. Ljudi-kojima-je-stalo su je oribali, isprašili, opremili pozajmljenom tehnikom i grejalicama i stvorili malu oazu entuzijazma i kuraži kakva je potrebna Beogradu.

Ponovo radi bioskop!

Da li će im biti dozvoljeno da o(p)stanu u ovom prostoru, dok se navedena privatizacija ne proveri, ili će grad Beograd ponuditi neku drugu lokaciju - još uvek je nepoznato, ali je, trenutno, to manje važno. Važno je da je akcija pokazala šta se može kad se male ruke slože, kao i to da se "fras širi", kako bi rekli oni koji pamte vreme u kojem je "ovaj grad bacao svetlo daleko".

Desetak dana nakon zauzimanja "Zvezde", slična akcija izvedena je u napuštenom bioskopu u Kuli, u Vojvodini, ponovo projekcijom filma Neposlušni Mine Đukić.

Možda se i "Kultura" jednom vrati na mesto koje joj pripada.

No, izgleda da ćemo morati da se samoorganizujemo - ukoliko želimo da se vrati bez navodnika.

Izvor: Al Jazeera

Napajanje Majdanpeka i okoline električnom energijom ponovo je uspostavljeno, saopćile su u četvrtak navečer Elektromreže Srbije , dodajući da su ekipe i dalje na terenu, gde ćje i ostati dok funkcioniranje elektroenergetskog sistema u istočnoj Srbiji ne bude potpuno normalizirano.

Kako se navodi u saopćenju, ekipe EMS-a uspjele su premostiti kvarove koji su u srijedu navečer prouzrokovali ponovni nestanak struje, pa je snabdijevanje električnom energijom sada normalizirano.

Nepristupačan teren i loši vremenski uslovi znatno su otežali i usporili otklanjanje posljedica havarija.

Rudarski grad Majdanpek, na istoku Srbije, u srijedu navečer dobio je struju nakon 53 sata, od kako su olujni vjetar i ledena kiša prekinuli opskrbu na sva tri dalekovoda, ali je preopterećenje ponovno izazvalo havariju i grad je opet bio u mraku.

EMS je saopćio u srijedu navečer da struju postepeno pušta u sve dijelove grada, kako se ne bi narušio elektroenergetski sistem i izazvala oštećenja na mreži, a mediji su javili da je u Majdanpeku zavladalo slavlje, u kojem su se stotine građana veselile na ulicama bacajući petarde.

Kvarovi zbog nevremena

Međutim, zbog kvara na prenosnoj mreži, grad je ponovo ostao bez struje, izjavila je Tanjugu glasnogovornica EMS-a Nataša Jakovljević.

"Svi intenzivno rade na rešavanju problema", dodala je.

Ministar energetike Srbije Aleksandar Antić rekao je da je jedan sat nakon dolaska struje u domaćinstva u Majdanpeku došlo do novog problema na električnoj mreži i nestanka struje.

"Locirali smo problem na oko kilometar i po od Majdanpeka, na putu ka Kostolcu. To je vrlo nepristupačan teren i ekipe se probijaju ka tački prekida", rekao je Antić za B92.

Građani Majdanpeka su od ponedjeljka u 17:00 sati bili bez struje, vode i grijanja, zbog kvara na dalekovodima koji su nastali uslijed ledene kiše i olujnog vjetra.

U saopćenju EMS-a se navodi da su proteklih dana članovi svih raspoloživih ekipa EMS-a iz cijele Srbije "danonoćno davali sve od sebe i bukvalno riskirali živote kako bi se sanirale posljedice havarija".

"Radili su viseći na zaleđenim dalekovodima iznad provalija pod jakim udarima vetra, u ledom okovanim šumama i po nepristupačnim terenima, ne obazirući se na opasnosti i iscrpljujuće vremenske uvete", ističe EMS.

Kako je precizirano, situacija poput ove nezabilježena je u Srbiji, pošto Majdanpek ima napajanje iz čak tri dalekovodna pravca, dok je za većinu gradova osigurano napajanje iz dva pravca.

Daljinski sistem grijanja

To znači da je snabdijevanje Majdanpeka bilo osigurano sa tri strane, što nije slučaj ni u Beogradu.

Krizni štab je u srijedu kasno poslije podne bio na rubu odluke da počne evakuiranje najugoroženijih stanovnika ako u grad ne stigne struja, a počelo je ponestajati i goriva za agregate koji su osiguravali struju prioritetnim potrošačima.

Majdanpek je specifičan grad, koji ima blizu 70 posto stanova priključenih na daljinski sistem grijanja, a niti jedan od tih stanova nema instalacije za alternativno grijanje na drva ili plin.

Gradonačelnik Majdanpeka Dejan Vagner izjavio je za B92 kako će, u slučaju da se situacija zakomplicira ili ostane kao do sada, biti provedena odluka Štaba za vanredne situacije da se dvorane za fizički odgoj lokalnih škola zagriju pomoću agregata i kalorifera, kako bi građani mogli provesti bar nekoliko sati na toplom mjestu.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Opština Majdanpek sa 19.000 stanovnika četvrti je dan bez struje, vode i grijanja. Ovaj grad na istoku Srbije je sinoć nakratko dobio električnu energiju, ali je ponovo došlo do kvara na obližnjem dalekovodu zbog lošeg vremena. Javne ustanove poput vrtića i škola ne rade. Lokalna bolnica se grije pomoću agregata, ali je većina pacijenata prebačena u obližnju bolnicu u Bor. 

U Majdanpeku je Marko Subotić.