Poslanici skupština Srbije i Kosova, sastali su se prvi put danas u Prištini. Razgovarali su o ulozi dva parlamenta u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Iako imaju različite stavove o dometu današnjeg sastanka, složni su u ocjeni da je osim vlada potreban i dijalog parlamentaraca.

Od 2009. godine granična policija Srbije u Preševu spriječila je ulazak 20.000 migranata iz afroazijskih zemalja.

Prema zvaničnim informacijama, problem krijumčarenja ljudi je u porastu, a sprovode ga organizovane kriminalne krijumčarske grupe. Granicu 24 sata čuvaju patrole granične policije iz regionalnog centra Rujan.

Naš reporter Đorđe Kostić proveo je noć u patroli sa graničnom policijom iz Preševa.

Piše: Andrej Nikolaidis

Hajde da se pretvaramo da Ivan Ivanović nije mislio onošto je rekao. Ako je tako, to ne govori dobro o njegovim intelektualnim sposobnostima. Jer Ivanović nije držao predavanje o teoriji struna, nego pokušao da ispriča zlobni vic o komšijama. Pa ni to, po sopstvenom priznanju, nije umio.

Zašto su njegove riječi izazvale tako snažnu osudu, uključujući i neprihvatljive prijetnje njemu i njegovoj porodici? Jer, ako ćemo pravo, niti jedan od monstruma koji su učestvovali u planskom zločinu silovanja Bošnjakinja, kao dijelu morbidne slagalice genocida koji je sproveden u Bosni i Hercegovini, nije javno žigosan kao Ivanović, koji je nezacijeljene rane zbog tih silovanja svojim riječima povrijedio?

Pitanje već sadrži odgovor. Zato što su rane još otvorene. Zato što zločin nije pratila kazna. Zato što zločinci šetaju ulicama, a ideologija u čije ime je zločin počinjen je živa, zdrava i djelatna. Zato što za žrtve silovanja nije bilo pravde, time ni mogućnosti za utjehu. 

Publika i njeno zaštitno lice

Dalje: zašto je Ivan Ivanović uopšte bljucnuo, da ostanem u referentnom okviru koji je on postavio, abortiranu “šalu” o Bosankama koje rađaju prije petnaeste godine?

Rekao je to zato što je znao da će se njegova publika smijati.

I smijala se.

Takav je to tip emisije: Ivanović se obraća najgorem u ljudima koji ga gledaju, a oni uživaju u tome što neko po glavi gladi hulju u njima. Životi tih ljudi puni su bijede: žive u bijednoj zemlji, kakve su sve naše postjugoslovenske države, bijedan im je standard, bijedan je bio njihov nacionalizam devedesetih i bijedan je njihov današnji nacionalizam... pa ipak, veseli ih kada se voditelj njihove bijedne emisije sprda s komšijama.

Neće se Ivanović valjda zamjerati publici od koje živi, pa joj na nos nabijati njene zablude i grjehove? Nije on figura prosvjetitelja, nego dvorske budale, on vrijeđa one koje publika mrzi i veliča one kojima se publika divi. On nije od onih koje pred puk postave ogledalo u kojem ovaj vidi svoje nakazno lice, nego od onih koji na pitanje svjetine: “Ogledalo, ogledalce moje, najljepši na svijetu reci mi ko je”, odgovara sa “Ti, moja predivna publiko, moja kraljice”.   

A predivna publika u studiju se smijala. Draga publiko: svako od vas kome je Ivanovićev vic bio smiješan, moralni je idiot. Ivanović? On je samo glasnogovornik i zaštitno lice vašeg moralnog idiotizma.

Zato bijesne reakcije na njegovu “šalu” neće nauditi njegovoj karijeri. Naprotiv. Emisija ide dalje, zvijezde se rado odazivaju na Ivanovićev poziv, publika uživa. Čovjek zna posao. Zna pravila vremena u kojem živi.

Zato je njegovo izvinjenje u emisiji zapravo značilo: ovdje sam ja žrtva. On je onaj kojem su prijetili. On je onaj koji ima široka shvatanja i najbolje najmere, ali je pogrešno shvaćen (''Oh Lord please don’t let me be misunderstood''). On je, napokon, žrtva silovanja bliske mu osobe.   

Prije “hajde dobro, izvinjam se, iako sam ja onaj kojem bi trebalo uputiti izvinjenje” nastupa, Ivanović je na Twitteru dao objašnjenje iz kojega zaključujemo da on, uprkos tome što je u prvoj isprici saopštio da ne poznaje dobro prilike u Bosni i Hercegovini, zapravo ekspert za Bosnu, pa čak otkriva stvari koje su u bosanskohercegovačkom društvu prekrivene plaštom ćutnje:

"Stotinu četrdeset devet devojčica je rodilo posle rata u dobi prije 15. godine i po tome ste vi prvi u Evropi. POSLE RATA. Čak i prošle godine... Te devojčice nisu silovane. Rađaju prije 15. godine i u razdoblju posle rata, zaključno s 2013. godinom. I ta tema je zabranjena u BiH".

Ozbiljan problem

Poznaje li Ivanović prilike u Srbiji?

Jer, nije valjda da ne zna ono za što nam o trudnoćama maloljetnica u Srbiji kazuje obična internet-pretraga?

U tekstu objavljenom u Politici pod naslovom “Maloletne trudnice napunile bolnice”, na primjer, stoji:

“Samo u prvih deset meseci ove godine, u smederevskom porodilištu porodila se 61 maloletna Smederevka, isto toliko devojčica ispod 18 godina imalo je spontani pobačaj, a broj adolescentskih abortusa dvostruko je veći od ovog broja!”.

Autor teksta dodaje da je tokom posjete smederevskom porodilištu tamo zatekao dvije maloletne porodilje. Uz to, na ginekološkom odjeljenju su zbog prekida trudnoće za to vrijeme bile hospitalizovane dvije devojčice: jedna od 14 i druga od 15 godina.

Na sajtu Novog Magazina, datum je 28.09.2012, nalazimo tekst u kojem piše:

“U Srbiji se svake godine registruje 16.000 adolescentskih trudnoća, a više od 90 odsto njih je neplanirano i neželjeno i završi abortusom, što predstavlja veliki rizik za reproduktivno zdravlje.
Kako je saopšteno danas iz novosadskog udruženja 'Fokus', prosečna devojka-devojčica u Srbiji ima prvo seksualno iskustvo sa 15 godina, a oko 60 odsto mladih na prvi ginekološki pregled odlazi zbog sumnje na trudnoću, straha od polno prenosivih infekcija ili zapaljenja polnih organa. Istraživanja pokazuju i da u osnovnoj školi u seksualne odnose stupi sedam odsto sedmaka i osmaka, a u prvom srednje njih 14 odsto”.

Naslov citiranog teksta saopštava nam da je Srbija vodeća zemlja u Evropi po broju maloljetničkih trudnoća.
Na serbianforum.org nalazimo sljedeće podatke (kao izvor se navodi Institut za javno zdravlje Srbije): broj djevojčica mlađih od 15 godina koje su rodile 2008. godine – 96. Broj novih majki starih od 15 do 19 godina - 4.866.

Jasno je, dakle, da Srbija ima (još jedan) ozbiljan problem.

Jasno je, takođe, da je Ivanović, koji živi u zemlji sa najvećim brojem trudnih djevojčica u Evropi, našao za shodno da se našali sa komšijama, u čijoj zemlji, kako tvrdi, ima naviše trudnih još mlađih djevojčica.

Jasno je, još, da se publika, očevi, majke, sinovi, sestre i rođaci trudnih šesnaestogodišnjakinja, od srca smijala Ivanovićevom vicu o trudnim petnaestogodišnjakinjama.

Samo jedno nije jasno: šta je, za ime Boga, u svemu tome smiješno?

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Ruski predsjednik Vladimir Putin telefonski je razgovarao sa predsjednicima Srbije i Mađarske, Tomislavom Nikolićem i Viktorom Orbanom, o saradnji ovih zemalja u oblasti energetike, saopćila je Vlada Rusije.

"Razmotrena su aktuelna pitanja bilateralne saradnje, a također i perspektive dalje saradnje na području energetike u svjetlu okončanja realizacije projekta Južni tok", navodi Kremlj.

U međuvremenu, premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će sutra razgovarati s ruskim kolegom Dmitrijem Medvedevim o gasovodu Južni tok.

“Naši eksperti rade na tome i proučavamo sve ugovore. Trudićemo se da na partnerskim osnovama rešimo sve naše eventualne poteškoće i probleme”, rekao je Vučić.

Dačić: Problem nikad nije bio u Beogradu

Srbija smatra da bi bila velika šteta za Rusiju, zemlje regije i cijelu Evropsku uniju ukoliko se ne realizuje projekat Južni tok, poručio je šef diplomatije Srbije Ivica Dačić.

Rekao je da problem nije nikada bio u Beogradu. Podsjetio je da bi odustajanjem od gasovoda Srbija ostala bez alternativnog pravca za dovod tog energenta.

U vezi sa idejom da se Srbija priključi na dovod gasa za Bugarsku, Dačić je rekao to nije zamjena za Južni tok.

U subotu je šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Michael Davenport izjavio je da je Unija spremna da uključi Srbiju u projekat izgradnje gasnog interkonektora sa Bugarskom, što bi bio jedan od novih izvora za snabdijevanje gasom, a korist bi imale i kompanije iz Srbije uključene u projekat.

Dačić je istakao da je projekat Južni tok važan i zbog globalnih izazova koji prijete energetskoj stabilnosti regije.

Rusija je ranije odlučila da obustavi izgradnju gasovoda Južni tok, koji je trebao da prolazi kroz Srbiju i Mađarsku.

Otkazivanje je objavljeno nakon što je ruski predsjednik Putin rekao ranije istoga dana tokom posjeta Turskoj da Moskva neće nastaviti s projektom Južni tok.

Putin je u Ankari najavio da je Rusija spremna izgraditi centar na tursko-grčkoj granici kako bi Evropu opskrbljivala gasom kao naknadom za gubitak Južnog toka.

Izvor: Agencije

Svake sedmice iz Subotice u inostranstvo odseli desetak ljudi. Stanovnici tog najsjevernijeg grada u Srbiji iz ekonomskih razloga odlaze u zemlje Evropske unije. To uspijevaju pomoću mađarskog pasoša, koji stanovnici Vojvodine dobivaju po olakšanoj proceduri. Priču donosi Marko Subotić.

Spuštena je zavjesa na nogometno prvenstvo Srbije za ovu kalendarsku godinu. Beogradski Partizan proljeće će dočekati kao lider, sa velikih šest bodova prednosti u odnosu na aktuelnog prvaka i najvećeg rivala, Crvenu Zvezdu.

Pišu: Snježana Mulić-Softić (Sarajevo), Velimir Ilić (Beograd) i Tomislav Šoštarić (Zagreb)

SARAJEVO - U malom granapu na sarajevskoj zaobilaznici trgovkinja Mina sjedi za pultom i hekla stolnjak, kako ne bi gubila vrijeme koje provede čekajući mušterije. Pred njom su digitron i ishabana teka u koju upisuje dug mušterija kojima robu daje na veresiju. Mnoge cifre su prekrižene pa se doimaju poput recki koje zatvorenici urezuju po zidovima zatvorskih ćelija.

“Mene ubi teka!”, prvo je što kaže i rukama starijim od nje, umornim od cjelodnevnog napornog rada, prelazi preko spiska dužnika. “Ljudi nemaju para za osnovne potrebe i traže robu na odgođeno plaćanje. Vidite, ovo je mali granap, nemam u njemu nešto puno, ali nemam ni srca da im ne dadnem, pogotovo penzionerima i nezaposlenim.”

Kaže da mušterije na "teku" ili "recku" uzimaju sve - od jaja, mlijeka i deterdženata do kafe i hrane za djecu, te da gotovo nema razlike između zaposlenih i nezaposlenih jer “i oni koji rade - ili ne znaju kad im je plata ili je plata premala ili nisu sigurni da će je dobiti”.

“Znam tačno kad ko u naselju prima platu, penziju, invalidninu jer tad mi uglavnom vraćaju dug. Imam nekoliko mušterija koji su invalidi i onda im na vrata odnesem što naruče pa poslije, kad stignu invalidnine, odem po pare. Međutim, problem je sa onima koji ne vraćaju, a to su većinom oni koji najviše zarađuju. Takvih imam šestoro, a duguju mi po više od 500 KM (250 eura)”, priča Mina dok joj brada drhti, a niz obraze se kotrljaju suze.

Drhtavom rukom briše obraze i nastavlja: “Ne mogu ljudima reći da im ne dam robu na veresiju, ali ni oni mene ne pitaju imam li ja sebi. Po artiklu ne zaradim više od 20 feninga, a mjesečno me kirija i izdaci državi izađu na hiljadu (500 eura). Sve što zaradim, uložim u robu. Sama radim, od zvijezde do zvijezde. Sama dovozim robu jer nemam novca da platim dobavljača ili još jednog radnika.”

Ova majka dvoje malodobne djece, čije je muž ratni invalid, kaže da navečer kući ponese samo mlijeko i ponekad djeci keks jer je to najviše što im može priuštiti. Ipak, teku ne misli ukinuti.

“Ako je ukinem, šta ću onda? Ovako bar postoji nada da će mi ti ljudi donijeti novac, da ću njime nešto platiti. Ako im kažem da je više nema, neće ni oni dolaziti, a i ovako me uništavaju veliki šoping centri - i ponudom, i cijenama, plaćanjem na kartice...”

Priča kako se ljudi snebivaju kad trebaju prvi put zatražiti robu na odgođeno plaćanje: “Uglavnom kažu da su zaboravili novčanik. Čim to kažu, odmah znam o čemu se radi. Poslije kad dođu, više ništa ne govore, razumijemo se i bez priče.”

I Hasan, trgovac na pijaci Otoka, daje robu "na teku". “Nije da mi je drago što to moram raditi, ali druge mi nema. Bolje ljude i pričekati, nego ništa ne prodati”, priča Hasan, dodajući kako ljudi više i ne kupuju na kilograme kao nekad, već na komad. “Uzmu jabuku-dvije. Nekidan mi je došao penzioner, jedva se vukao od bolesti. Trebao mu limun, sav ublijedio, a baš tada limun bio pet maraka. Gleda on jadan u onu cijenu i šta ću – poklonim mu dva limuna.”

Međutim, trgovac do njega, više nikom ne daje robu na veresiju.

Učiteljica u penziji: "Sine, ja nemam one kartice pa da mogu kupovati u velikim centrima, već ovako kod privatnika ponekad zamolim da mi daju na povjerenje – do penzije." 

“Dosta je više, toliko me ljudi izvaralo i nije vratilo novac. Ima mušterija koje mi duguju, pa pošto ne vraćaju pare, onda ofarbaju kosu, da ih kao ne prepoznam. Drugi navuku kape ili stave naočale kad me ugledaju. Zaobilaze me u širokom luku, kao da sam im neprijatelj, a ne neko ko im je pomogao...”

Same mušterije koje kupuju na recke, nerado o tome pričaju. Jedna učiteljica u penziji, ipak, pristaje.

“Sine, ja nemam one kartice pa da mogu kupovati u velikim centrima, već ovako kod privatnika ponekad zamolim da mi daju na povjerenje – do penzije. Ne mogu ti reći kako mi je bilo teško kad sam prvi put morala zamoliti da me upišu u teku, ali onda sam pomislila - pa, država bi se trebala sramotiti, a ne ja. Hvala Bogu da ima još uvijek dobrih ljudi. Jedino me strah da se ne zadužim, a umrem. Zato se ne zadužujem puno, samo za najneophodnije stvari”, kaže 72-godišnja Mahira P. i klecavim nogama odlazi sa polupraznim cekerom.

Predstavnici udruženja potrošača iz BiH kažu da je kupovina na teku trend koji u ovoj državi ne gubi dah.

“Kupovna moć u BiH totalno je opala. Ljudi dižu kredite za ogrev, odjeću, čak i za kupovinu udžbenika i školskog pribora. Trgovci, opet, budući da je kupovna moć slaba, dovijaju se na razne načine da pridobiju kupce pa prave akcije za određenu robu, izdaju kartice koje nose popust ili daju robu 'na teku'”, kaže Hakija Porobić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo.

Ističe kako veliki trgovački lanci penzionerima daju popust na određene proizvode, ali više da bi privukli mušterije, nego da bi im pomogli.

Njegova kolegica iz Mostara Fadila Hadžić kaže da je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu kupovina na teku veoma aktuelna, a da je sam Mostar najskuplji grad u Federaciji BiH: “Ja sam na balkonu posadila raštiku da je ne moram kupovati. A šta je sa onima koji nemaju ni balkona? U mom komšiluku je bio dućan koji je davao 'na teku', ali je sad zatvoren, skroz je propao jer vlasnik nije imao od čega nabavljati robu.“

Redžo Omerbašić, predsjednik "Kluba potrošača Županije posavske", priča da, iako se obično misli da u Posavini niko ne može biti gladan, problem nije samo sa kupovinom hrane: "Ljudima treba i ogrjev, struja, voda, garderoba, proizvodi za higijenu, garderoba…, stvari koje ne rastu u bašti. Mali trgovci daju robu na recke, veliki na kartice, svako gleda svoj interes – kupac da plati kad ima, trgovac da ga namami da kupi i kad nema”, objašnjava, dok Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona kaže da se u TK-u 'na teku' može kupiti i markirana roba. 

Svi oni se slažu da je kupovna moć većine stanovnika BiH veoma slaba ili nikakva, da potrebe potrošača ne prate adekvatna primanja i da su, kako sada stvari stoje, dobroćudni trgovci sa tekom ispod pulta jedini alat za kakvu-takvu popravku finansijskog haosa u društvu.

Kupovina na povjerenje

BEOGRAD -“Čast svakome, veresija nikome”, "Daš veresiju, izgubiš mušteriju", ”Ljubav za ljubav, ali sir za - pare” - pisalo je nekad po dućanima u Srbiji, čiji su vlasnici unaprijed davali do znanja mušterijama čemu da se nadaju ako dolaze bez novca.

Kupovalo se, ipak, na veresiju, na crtu ili recku, zapisivalo u ćitab ili tefter, svesku... A onda su došli čekovi i plaćanje “na poček”, pa "plastični novac" - kreditne i revolving kartice… Uvijek je bio načina, a novca - nikad dovoljno. Tako je i danas, uprkos svim civilizacijskim dostignućima savremene trgovine.

Penzionerka Mira K. je, uglavnom do polovine mjeseca, uvijek plaćala svakodnevni bakaluk u prodavnici na uglu. Prodavačice Ljilja, Dragica i Brana su je znale godinama, stanovala je tri broja dalje, sa nezaposlenim sinom. I ne samo nju već i još bar dvadesetak komšija kojima bi katkad progledale kroz prste za nekoliko stotina dinara, posegnule za sveskom ispod tezge i bilježile novi dug. Mira bi kupovala 50 grama parizera, “sinu za sendvič”, litar-dva mlijeka... A kad stigne penzija, donosila je smotuljak novčanica - da se razduži za prošli mjesec.

“Retko kad se dešavalo da neko od dužnika - a znale smo ‘u glavu’ celu ulicu - prenese dug dva mjeseca. Nikad to, istina, nisu bile neke sume, ali je ljudima značilo... Po datumima se tačno moglo znati ko je primao platu iz dva dela, kad je stigla penzija”, priča prodavačica Ljilja.

Dućana u kojem je radila više nema, a u međuvremenu su u tom kraju otvarane pa zatvorene bar tri slične prodavnice. “Zatvorili” su ih supermarketi i veliki trgovinski lanci s kojima se nisu mogli nositi. A fiskalne kase su postali najveći neprijatelji veresije, mahom u velikim gradovima. Ipak, i dalje postoje “dućani u kraju” gdje savremena civilizacijska dostignuća trgovine nisu protjerala povjerenje trgovaca i kupaca koji pazare “na crtu”, za mnoge i jedini način da prespoje kućni budžet do kraja mjeseca.

O toj socijalnoj svakodnevici nema ni zvanične statistike ni analiza, ali je to javna tajna prema kojoj se, manje ili više blagonaklono, odnose i resorne državne institucije, inspekcije ili udruženja potrošača.

“Društvena i ekonomska situacija je takva da se i trgovci i kupci dovijaju na razne načine, pokušavajući da se izbore sa velikim trgovinskim lancima, a jedan od njih je upravo i kupovina ‘na svesku’. Nema pravila, ali u pojedinim krajevima Srbije su se te sveske u poslednje vreme prilično ‘udebljale’”, priznaje Goran Papović, predsjednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

Nijedna asocijacija potrošača nema ni orijentacione podatke o broju trgovina i kupaca koji se u iznuđenoj interakciji besparice snalaze, uzdajući se u povjerenje.

"Teško je čak i proceniti koliko bi mogao biti stvarni dug kupaca tim malim trgovcima, ali i njihov dug dobavljačima. Činjenica je da su i mali trgovci i dobavljači - a posredno i kupci - postali žrtve velikih trgovinskih lanaca koji se koriste prevarama marketinški najavljujući silne akcije i rasprodaje za stotine i hiljade proizvoda - a od toga obično bude velika ili mala šarena laža na koju kupci nasedaju" - kaže Papović, a onda nabraja podatke iz kojih se može napraviti komparacija čestitosti, poštenja i poslovnih odnosa upravo između velikih i malih. Naime, uredbom Vlade Srbije trgovcima je rok 60 dana za plaćanje robe, a u praksi veliki lanci plaćaju i poslije 300 dana.

Istovremeno, nepisani i podrazumijevani dogovor malog kupca i bakalina je pošteniji jer je ljude koji kupuju “na crtu” sramota da ne plate ako im je već ukazano povjerenje. “Desi se da, kad baš nemaju novca, tog meseca ili sledećeg ne dolaze u prodavnicu. A zamislite kad bi veliki trgovci u tom roku plaćali dobavljačima”, poredi Papović, ukazujući da su i dobavljači nečiji poslodavci, a da su njihovi zaposleni također potrošači čija kupovna moć zavisi i od iznosa i od redovne isplate plata.

Sve u svemu, u Srbiji se preživljavanje na veresiju nastavlja, a rok trajanja još ničim nije ograničen.

Svaka veresija ima kamatu

ZAGREB - Život na teku nije nepoznanica ni u Hrvatskoj, najmlađoj članici Evropske unije.

"Naravno da ima, uvijek je toga bilo, veresije, od Jugoslavije nadalje. Traži se svašta, a neki traže i hranu", kaže vlasnica male trgovine mješovitom robom u Zagrebu koja je, kao i ostali trgovci s kojima smo razgovarali, željela ostati anonimna.

Da je kriza, koja nikako da prođe, itekako ispraznila džepove građana, potvrdili su nam i u jednoj pekari na zagrebačkoj Trešnjevci. Trgovci većinom imaju praksu na veresiju davati kupcima koje dobro poznaju. A njih ima raznih dobnih skupina i socijalnog stanja.

"Dajemo onome koga poznajemo i onda kada dobije penziju ili plaću - plati. Najviše traže umirovljenici, ali ima i studenata, svih dobi, i koji rade i koji ne rade", kaže zaposlenica pekare, ali dodaje da je u selu iz kojeg ona dolazi zapisivanje duga u bilježnicu redovna pojava.

U obližnjoj zelenari kažu da neki građani sebi ne mogu priuštiti hranu ni na veresiju. "Meni se tu dešava da dođe da me žica ono što bacam u smeće", kaže vlasnica.

Veresija u Hrvatskoj postoji uglavnom u malim privatnim dućanima, dok veliki trgovački lanci "nemaju milosti". U trgovini jednog takvog poznatog lanca kažu kako je jedina veresija koju oni poznaju plaćanje kreditnim karticama.

A u drugoj trgovkinja veli kako mora raditi po principu "čist račun, duga ljubav". "Mi što radimo za firme, koliko kasa pokaže - toliko mora biti. Nema zapisivanja."

Iako je očito da kupovine hrane na veresiju ima i u gradovima, u Sektoru za trgovinu Hrvatske gospodarske komore kažu kako je ta pojava ipak daleko prisutnija u nekim drugim područjima.

"U manjim sredinama toga ima, u gradovima baš i ne toliko. U manjim sredinama svatko svakog poznaje pa toga sigurno ima, ali u većim gradovima to baš i nije tako rašireno", kaže Hrvoje Paver, pomoćnik direktora Sektora za trgovinu i dodaje da, prema njihovim informacijama, toga u velikim trgovačkim lancima uopće nema.

Ilija Rkman iz društva za zaštitu potrošača "Potrošač" smatra da ljudi koji uzimaju na veresiju, spadaju među građane koji nemaju gotovo ništa, a kamoli prosječna primanja.

Iako bi takva kupovina trebala biti još samo sjećanje na neka prijašnja vremena, globalna i domaća kriza kupovinu na veresiju su vratile na scenu. A ljudi koji tako preživljavaju, navod Rkman, nikome se ne obraćaju za pomoć pa ni njima,već šute, žive "na teku" i čekaju bolje sutra.

"Ova pojava 'kupnje na veresiju' ili 'života na teku' na početku 21. stoljeća nagriza dostojanstvo čovjeka i obitelji. Iako su ljudi došli u takvu situaciju, ne žele otvoreno pričati o svojoj životnoj muci. 'Život na teku' je kumulativna posljedica rata, globalne recesije i presporog oporavka gospodarstva kao destrukcije rata i netransparentne pretvorbe i privatizacije", smatra Rkman.

Prema njegovim riječima, ugrožena je i skupina uništenog srednjeg sloja, tako da je pojava raširena na više socijalnih nivoa. Tako "na teku" kupuju i građani kojima su blokirani računi, oni koji rade, ali ne primaju platu, nezaposleni, mladi roditelji s više djece te mladi koji su završili školovanje, ali ne mogu naći posao i, naravno, penzioneri.

No, Rkman upozorava da svako, pa i ovakvo zaduživanje, ima svojih opasnosti. Dug se kad-tad mora vratiti. "Trgovac zapisuje u teku dugove i rok vraćanja po imenu i prezimenu kako bi osigurao svoju vlastitu egzistenciju i izbjegao vlastiti financijski slom. Dakle, otvara se novi 'začarani labirint' u kojem je teško naći izlazni put što otvara novi krug pakla kolektivne dužničko-financijske krize", kaže Rkman i naglašava da svaka veresija ima i svoje kamate.

Neovisno o tome što nema službenog "zakona o veresiji", kaže, riječ je o finansijskoj kategoriji "pozajmice" koja ima svoje stroge mehanizme, kao i svaki kredit i zaključuje: "Iz ovog začaranog labirinta netko se uspije izvući, a neki ostaju u petlji izgubljenih duša."

Izvor: Al Jazeera

Tri mjeseca pravosudni sistem u Srbiji ne funkcioniše zbog štrajka advokata.

Prema podacima Vrhovnog kasacionog suda Srbije, blizu 130.000 suđenja je odgođeno zbog tog štrajka, a kako navode, postoji opasnost da brojni slučajevi i zastare.

Advokati ne odustaju od zahtjeva da se ukine Zakon o javnom bilježništvu.

Al Jazeerina ekipa na jednom od beogradskih sudova srela je Dragicu Kljajić, koja svaki drugi dan dolazi kako bi dobila dozvolu da u zatvoru posjeti svoju unuku.

Skoro šest mjeseci ona se nalazi u pritvoru jer je uhapšena dok je, prema tvrdnjama njene porodice, bila u društvu ljudi kod kojih je pronađena droga.

Iako je podignuta optužnica, Dragičina unuka još ne može da izađe iz pritvora.

"Sve je to završeno i treba da se pusti na suđenje i od toga nema ništa zbog štrajka advokata. Ima advokata po službenoj dužnosti. Radi, ali ne može ništa jer je štrajk jači od države", žali se Dragica Kljajić.

Procesi ne počinju bez advokata

Pritvor u Srbiji može da traje šest mjeseci ili dok traje krivični postupak, međutim otkada je počeo štrajk advokata Vrhovnom kasacionom sudu svakodnevno stižu zahtjevi pritvorenih lica da riješe njihov slučaj jer sudski proces ne može da počne.

"Tamo gde istekne rok, mi ćemo biti prinuđeni da ukidamo pritvor. Da li je to u redu ili ne, to će javnost reći. Možda će biti podignute optužnice, a da se ne sprovede do kraja istraga, pa će kasnije biti problema na suđenjima, a sve zbog vremenskog ograničenja pritvora", ukazuje Dragomir Milojević, predsjednik Vrhovnog kasacionog suda.

Ministarstvo pravde će se zbog tog problema, barem u slučaju unuke Dragice Kljajić, suočiti sa tužbom. Kljajić najavljuje kako će njena unuka "tražiti odštetu od države da joj plati jer nema nikakve krivice na sebi".

Advokati u štrajku, traže poništavanje Zakona o javnom bilježništvu prema kome su pisanje i ovjera ugovora preneseni na notare.

Traže poništavanje zakona

Iako je u međuvremenu zakon izmijenjen, a advokatima vraćeno pravo da sastavljaju kupoprodajne ugovore, pravnici svakodnevno od Ustavnog suda traže poništavanje spornog zakona.

"Advokati imaju ekskluzivno pravo da se bave poslovima zastupanja i pravne pomoći. To pravo iz Ustava ne pripada notarima, ali je neko izvukao to prava iz Ustava i dao to pravo na osnovu neustavnog zakona", napominje advokat Momčilo Bulatović.

Podaci Vrhovnog kasacionog suda pokazuju da je u posljednja tri mjeseca oko 130.000 procesa odloženo zbog štrajka advokata što će, kako kažu, nanijeti veliku štetu srpskom pravosuđu.

"Veliki broj predmeta nije rešen. Veliki broj predmeta će možda zastareti - ne veliki, ali određeni broj predmeta. Za lakša krivična dela rokovi zastarelosti su veoma kratki, a u ovoj godini udarni meseci sudovi nisu radili", potvrdio je Dragomir Milojević.

Advokati tvrde da je država osiromašila sudove, a obogatila notare, jer kažu da građani sada na razne takse daju ogroman novac notarima umjesto sudovima.

Izmjenama Zakona o javnom bilježništvu, notari su od prošlog mjeseca obavezni da 30 posto prihoda uplaćuju u budžet Srbije.

Novi pokušaj pronalaska kompromisnog rješenja između advokata i Ministarstva pravde najavljen je za srijedu, kada će se njihovi predstavnici sresti prvi put poslije mjesec dana.

Izvor: Al Jazeera

Tri mjeseca pravosudni sistem u Srbiji ne funkcioniše zbog štrajka advokata. Prema podacima vrhovnog suda te zemlje, oko 130.000 suđenja je odloženo zbog tog štrajka, a kako navode, postoji opasnost da brojni slučajevi i zastare.

Advokati ne odustaju od zahtjeva da se ukine zakon o javnom bilježništvu.

Danas u Disneylandu, u Francuskoj, održan je žrijeb za Eurobasket, koji će se naredne godine igrati u četiri države, Francuksa (Montpelier), Hrvatska (Zagreb), Njemačka (Berlin) i Latvija (Riga), dok će se utakmice nakon grupne faze održati u francuskom gradu Lilleu.  

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine će u grupi A  na Eurobasketu igrati sa  Francuskom, Finskom, Poljskom, Izraelom i Rusijom, iako su se svi nadali da bi se mogli naći u grupi sa Hrvatskom i Slovenijom.

Reprezentacija Srbije će igrati u grupi B sa Španijom, Turskom, Italijom, Njemačkom i Islandom, dok će u grupi C igrati Hrvatska, Slovenija, Grčka, Makedonija, Gruzija i Holandija.

Napraviti iskorak

Kapiten kosarkaške reprezentacije BiH, Mirza Teletović,  je za Sportsport.ba izjavio da je reprezentacija BiH nije dobila nimalo laku grupu, ali da može proći u drugi krug

"Francuska, Finska, Poljska, Izrael i Rusija... Interesantno. Teška grupa, ali treba vjerovati u drugi krug, kao i uvijek", kratko je prokomentarisao Teletović.

"Svaka utakmica na Evropskom prvenstvu je jaka. Ja lično želim da napravim nešto s ovom reprezentacijom na Eurobasketu, da nam ne bude samo prolazna stanica, kao dosad što je bilo. Sve zavisi od toga s kakvim timom ćemo ići i kako ćemo se pripremiti", istakao je za SportSport.ba košarkaški reprezentativac BiH i član Bayerna iz Minhena, Nihad Đedović.

On je dodado da vjeruje u kvalitet reprezentacije BiH i da želi da napravi iskorak sa reprezentacijom.

"Ne želim da se zadovoljimo s tim da nekog pobijedimo, a da ništa ne napravimo", zaključio je Đedović.

Elmedin Konaković je, zajedno sa s generalnim sekretarom košrakaškog saveza BiH Harunom Mahmutovićem, predtsavljao BiH na žrijebu u Parizu, a za agenciju Fenu je kazao da BiH može biti zadovoljna grupom.

"Od dva najteža protivnika iz tih slabijih šešira dobili smo jednog. Iskren da budem, mnogo sam se više plašio Italije nego Rusije, ali je u ovom trenutku rano govoriti o tome jer nije poznato s kakvim će sastavima doći na EP. Rusija ima određene probleme zadnje dvije godine jer se ne odazivaju najbolji igrači zbog čega ne pruža sjajne rezultate. Mi načelno možemo biti zadovoljni jer ekipe kao što su Finska, Poljska, Izrael su timovi sa kojima u najmanju ruku možemo igrati ravnopravno", kazao je Konaković, te dodao da je cilj plasman u drugi krug, ali da bi ambicije mogle biti i veće.

"Ukoliko se odazovu svi igrači, svi budu motivisani i ukoliko atmosfera bude kakva je bila dosad, mislim da ćemo mi biti iznenađenje evropskog prvenstva i da će BiH u najmanju ruku proći u drugi krug. Naše ambicije, ako se svi odazovu, neće biti samo drugi krug", tvrdi Konaković.

Najteža grupa

Selektor Srbije Aleksandar Đorđević rekao je da je vicešampion svijeta dobio najtežu grupu.

"Prva želja mi je da takmičenje u grupi u Berlinu protekne u najboljem redu što se tiče organizacije i bezbednosti. U grupi gde su domaćin Nemačka, Turska, Srbija, rivalstva će biti velika, naročito imajući u vidu veliki broj pristalica koje će u Berlinu imati ove reprezentacije. Na organizatoru, ali i svim učesnicima grupe je velika odgovornost da sve protekne u najboljem redu i da se smire strasti, imajući u vidu nedavna tragična dešavanja iz Istanbula“, kazao je Đorđević za B92. 

Nakon toga osvrnuo i na težinu protivnika.

„Što se sastava grupe tiče, ona je ponovo najteža, kao i grupa u kojoj smo počeli takmičenje na Svetskom prvenstvu u Španiji. Ne treba trošiti reči o kvalitetu reprezentacija kakve su Španija i Turska, domaćin Nemačka će sigurno imati velike ambicije, a po mom mišljenju, reprezentacija Italije je jedan od kandidata za osvajanje medalje“, zaključio je on.

Organizator ovog Evropskog prvenstva je trebala biti Ukrajina, ali su ratna dešavanja na istoku zemlje spriječila održavanje takmičenja.

Iz svake grupe po tri najbolje ekipe prolaze u drugu fazu. U njoj se formiraju nove dvije grupe, a iz njih po četiri najuspješnije reprezentacije idu u četvrtfinale.

Utakmice u grupama će biti igrane od 5. do 11. septembra, a završnica od 12. do 20. u Lilleu.

Grupe:

Grupa A: Francuska, Finska, BiH, Poljska, Izrael, Rusija

Grupa B: Njemačka, Španija, Srbija, Turska, Italija, Island

Grupa C: Hrvatska, Slovenija, Grčka, Makedonija, Gruzija, Holandija

Grupa D: Latvija, Litvanija, Estonija, Ukrajina, Belgija, Češka

Izvor: Agencije

Pravosudni sistem u Srbiji ne funkcioniše zbog štrajka advokata već tri mjeseca. Prema podacima vrhovnog suda te zemlje, oko 130.000 suđenja je odloženo zbog tog štrajka, a kako navode, postoji opasnost da brojni slučajevi i zastare.

Advokati ne odustaju od zahtjeva da se ukine zakon o javnom bilježništvu.

Razgovarali smo sa direktorom nevladine organizacije 'Komitet pravnika za ljudska prava' - Milanom Antonijevićem.  

Legendarni nogometaš beogradskog Partizana Blagoje Paunović preminuo je danas u 68. godini, saopćeno je na zvaničnoj internetskoj stranici „crno-belih“, prenosi agencija Tanjug.

Paunović je u Partizan došao kao devetogodišnjak, prošao omladinsku školu kluba iz glavnog grada Srbije, a dres prvog tima nosio je od 1965. do 1974. godine.

Ukupno je odigrao 514 utakmica i postigao pet golova.

Kao internacionalac igrao je za holandski Utrecht i američki Oakland, a pred kraj karijere i za Kikindu i Sinđelić.

Trenerska karijera

Kao trener radio je u španskom Logronesu, zatim Teleoptiku, Budućnosti iz Banatskog Dvora, Smederevu i BASK-u, ali je najviše vremena proveo kao član stručnog štaba Partizana kao asistent Miloša Milutinovića, Ivice Osima, Ljubiše Tumbakovića i Vladimira Vermezovića.

Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 39 utakmica i bio član tima koji je 1968. godine osvojio drugo mjesto na prvenstvu Evrope.

Vrijeme i mjesto sahrane bit će naknadno objavljeni.

Izvor: Agencije

Odluka o otkazivanju Južnog toka je konačna i ne postoji mogućnost revizije tog projekta, rečeno je u utorak novinskoj agenciji Tanjug u kompaniji Gazprom, u kojoj su istakli da je Srbija bila i bit će važno tržište za Gazprom i da ova balkanska država neće biti ostavljena bez prirodnog plina.

Ruski zvaničnici su prošle sedmice najavili da će, umjesto Južnog toka, biti izgrađen plinovod od Rusije, preko Turske, do granice s Grčkom, poručivši da Rusija ne može nastaviti s projektom izgradnje Južnog toka, jer se Evropska unija tome protivi.

U odgovoru na pitanje da li se razmatra mogućnost da se od tursko-grčke granice nastave kraci novog plinovoda ka Srbiji i još nekim državama, u Gazpromu ističu će Evropa morati izgraditi infrastrukturu potrebnu za povezivanje ovog plina s evropskim potrošačima.

Ništa preko Ukrajine

"Ako Evropa ne želi direktnu isporuku plina, Gazprom će osiguravati plin do određenog mjesta isporuke, do tursko-grčke granice", ističu u ruskom energentskom gigantu i navode kako obustava Južnog toka obilježava početak kraja Gazpromovog evropskog modela rada, po kome je do sada ta kompanija isporučivala plin krajnjim potrošačima.

Poslije najave predsjednika Upravnog odbora Gazproma Alekseja Milera, prije nekoliko dana, da će se evropski potrošači u budućnosti snabdijevati plinom sa gasnog čvorišta na tursko-grčkoj granici, umjesto preko Ukrajine, u Gazpromu preciziraju da će uloga Ukrajine kao tranzitne države za plin biti svedena na nulu, nakon što novi plinovod do Turske postane operativan.

Izvor: Agencije

Srbija je svrstana među pet evropskih zemalja sa najvećim akcizama i dažbinama na tečni naftni gas.

Ekonomska organizacija CEFTA utvrdila je da se najskuplji tečni naftni gas u regionu prodaje u Srbiji.

Prodavci i distributeri tvrde da će to dovesti do iščezavanja tog derivata sa tržišta, javlja reporter Al Jazeere Dušan Hadži Nikolić.

Servisi za ugradnju sistema za tečni naftni gas u vozila imaju sve manje posla. Srbija je bila lider u regionu po broju vozila koja koriste gas kao pogonsko gorivo. Ipak, uprkos prednostima, taj derivat nafte, u Srbiji je sve skuplji.

Goran Pešić iz GTA servisa je kazao: "Plin spada u zelena goriva, znači ekološki je jako čist. Mi se nadamo da ćemo sa te strane uspeti da utičemo na državu, odnosno, ako idemo ka Evropskoj uniji, mi moramo da imamo usklađene te propise. Upravo naše udruženje sa nekim radnim grupama pregovara sa agencijom sa ministarstvima da plin se svrsta u takva goriva i da cenovna politika se samim tim promeni".

Iako cijene nafte na svjetskom tržištu pada, tečni naftni gas u Srbiji košta 0, 80 eura, dok je, poređenja radi, u Hrvatskoj 0,41 eura. Na cijenu ovog gasa u Srbiji, najviše utječu povećane akcize.

'Suprotan efekat'

"Država će napraviti suprotan efekat. Umesto masovnosti i neke umerene akcize, država bi imala veći prihod nego sa povećanom akcizom, gasi taj program, i ljudi prelaze na alternativna goriva, što je već situacija, potrošnja tečnog naftnog gasa se jako smanjila, kako u automobilima, tako i u industriji", ocijenio je Dušan Drčelić iz Nacionalne asocijacije za tečni naftni gas.

"Uprkos pokušajima da saznamo kada će se promeniti cenovna politika i da li će akcize i dažbine na tečni naftni gas biti smanjene, ostali smo bez odgovora nadležnih institucija", javlja Hadži Nikolić.

Nebojša Atanacković iz udruženja NAFTA smatra da je razlog za povećanje cijene naftnog gasa jednostavan.

On je kazao: "Krenuli smo sa relativno niskim nivoom opterećenja, poreskog opterećenja na tečni naftni gas. Tečni naftni gas mogao bi u velikoj meri da zameni benzin, od koga država ima mnogo više koristi. Viša cena benzina, više su i dažbine, ne samo kroz akcize nego i kroz PDV".

Na cijenu tečnog naftnog gasa u Srbiji utiče i to što se uvozi više od pola količine koja je potrebna na godišnjem nivou.

U asocijaciji za tečni naftni gas kažu, da će zajedno sa CEFTA-om pokušati da utiču na državu da promijeni politiku i cijenu dovede na nivo koji postoji u Evropskoj uniji, odnosno da bude upola jeftiniji od benzina i dizela.

Izvor: Al Jazeera

Zbog problema u napajanju električnom energijom u dijelovima opština Knjaževac, Boljevac i Svrljig, na istoku Srbije je uvedeno vanredno stanje.

Na dijelu teritorije opštine Boljevac danas je uvedena vanredna situacija jer sedam sela u kojima živi 1.955 stanovnika nema električnu energiju.

Iz MUP-a Srbije je saopšteno da pripadnici Sektora za vanredne situacije angažovani od prvog dana i neprekidno su na terenu kako bi pomogli ugroženom stanovništvu.

Navodi se da su pored osam agregata koji su jučer dopremljeni za teritoriju opštine Knjaževac, u toku dana isporučena još dva agregata, dok je u Zaječaru u rezervi šest agregata, a u Knjaževcu još dva agregata koji bi napajali vodovod i toplane u slučaju nestanka električne energije.

Sela bez struje

Napajanje električnom energijom u opštini Zaječar je uredno, a sve škole na području Zaječarskog okruga rade.

Zbog problema sa napajanjem električnom energijom vanredna situacija je uvedena i na području opština Knjaževac i Svrljig.

Na teritoriji opštine Knjaževac, trenutno je bez električne energije 16 sela i tri zaseoka u kojima živi 1.418 stanovnika, dok su na području opštine Svrljig bez napajanja električnom energijom tri sela i jedan zaseok sa 292 domaćinstva.

"Na terenu su ekipe iz Svrljiga, Vranja i Prokuplja koje rade na otklanjanju kvara", saopšteno je iz MUP-a Srbije.

Napajanje električnom energijom na teritoriji opštine Sokobanja je uredno, osim dalekovoda od 35 kw na trasi Vina - rudnik Čitluk, koji je u kvaru, u ukupnoj dužini od jednog kilometra.

Na državnom putu Boljevac - Sokobanja, preko Rtnja, saobraćaj se odvija otežano zbog učestalog lomljenja i padanja granja i drveća na kolovoz.          

Pad dalekovoda

Zbog pada dalekovoda, na području Bora bez struje su i dalje selo Bučje i dio Krivelja, na Dubašnici nema struje, jer nisu u funkciji tri trafo-stanice, a ekipe elektromontera i radnici EMSA su na terenu.

U jutarnjim satima, zbog pada dalekovoda i kidanja visokonaponskih kablova u selima Plavna i Jabukovac na području Negotina, oko 100 domaćinstava je ostalo bez struje.

Usljed pojave velike količine leda u istočnom dijelu opštine Žagubica, došlo je do oštećenja na prenosnim i distributivnim vodovima.

Za sada se svi potrošači uredno snabdjevaju električnom energijom, osim potrošača u regionima Dumitrov potok - područje "Crnog Vrha" i dijela MZ Laznica, Dubašnica i Bigar, na relaciji prema Jasikovu gdje se nalazi nekoliko salaša koji nisu ugroženi nestankom električne energije (snabdjeveni su hranom, ogrijevom i vodom).

Izvor: Agencije

Srbija je svrstana među pet evropskih zemalja sa najvećim akcizama i dažbinama na tečni naftni gas. Ekonomska organizacija CEFTA, utvrdila je da se najskuplji tečni naftni gas u regiji prodaje u Srbiji. Prodavci i distributeri tvrde da će to dovesti do iščezavanja tog derivata sa tržišta. Priču donosi Dušan Hadži Nikolić.

Presedan odluka Međunarodnog olimpijskog odbora oduševila je sportiste i stanovnike Kosova, a naljutila Vladu Srbije. Kosovo je primljeno kao punopravni član Olimpijskog odbora, iako ta zemlja još nije član Ujedinjenih naroda. Kosovo će na idućim igrama u Rio de Janeiru nastupati pod svojim imenom, zastavom i himnom.

Novoizabrani premijer Kosova Isa Mustafa rekao je da će njegova Vlada biti angažirana na ekonomskom razvoju, jačanju pravosuđa, borbi protiv kriminala i korupcije i bilo koje vrste ekstremizma, ali i nastavku dijaloga s Beogradom, prenosi Tanjug.

Mustafa je u intervjuu za Glas Amerike rekao da će Vlada raditi i na provođenju postignutih sporazuma u Briselu.

"Zainteresirani smo da se razgovori odvijaju i da koliko god je moguće relaksiramo odnose sa Srbijom i srpskom zajednicom unutar Kosova", rekao je, objašnjavajući da će stvaranje dobrih odnosa sa srpskom zajednicom utjecati i na odnose sa Srbijom.

"Svakako ćemo nastaviti razgovore. Nastavit ćemo razgovore u formatu koji je izgrađen u Briselu i na Kosovu", rekao je Mustafa, ocjenjujući ključnima uloge Brisela i Sjedinjenih Američkih Država, koje su, kako je rekao, podržale taj proces i dale doprinos kako bi se odvijao brzo i u korist obje strane.

Zahtjevi Srpske liste

Povodom zahtjeva Srpske liste za ulazak u Vladu Kosova, Mustafa je rekao da je njenim predstavnicima bilo potrebno dodatno vrijeme za konsultacije, dodavši da on ne zna s "kim su se konsultirali, ali da su jutros razgovarali" i da zahtjevi Srpske liste, kako je rekao, nisu zahtjevi koji se ne mogu ispuniti i realizirati.

Ti zahtjevi, dodao je, tiču se zastupljenosti u Vladi, potom kancelarije za zajednice pri premijeru Vlade Kosova, podrške u procesu povratka raseljenih s Kosova.

Mustafa je spomenuo da se zahtjevi odnose i na podršku u procesu privatizacije, kako bi firme u općinama s većinskim srpskim stanovništvom bile privatizirane tako da Srbima osiguraju da i oni budu njihovi potencijalni kupci. Ocijenio je da je to pozitivno, jer će se zaposliti u tim kompanijama i razvijati njihovu ekonomiju.

Premijer Kosova je rekao da su Srbi također zahtijevali da se Vlada stara za pravoslavne objekte i za sva imanja gdje postoje odluke za njihov povratak.

Lična nezadovoljstva

Kad je riječ o Zajednici srpskih opština, Mustafa je kazao da je "smatraju dobrovoljnom zajednicom koja nema izvršnu vlast i ne uzima ništa od lokalne i centralne vlasti nego je organ usredsređen na interese općina bilo u ekonomskom razvoju bilo u ostalim ciljevima lokalne vlasti".

Mustafa je napomenuo i da je odluka o koaliciji s DPK-om Hashima Thacija bila veoma teška, ali da je bila neophodna kako bi se ispoštovala volja građana i izbjegli novi izbori.

Govoreći o tome da je osam zastupnika njegove stranke glasalo protiv Vlade na čijem je čelu, Mustafa je rekao da su to lična nezadovoljstva i nisu vezana za političke kriterije, dodavši da orijentaciju i kriterije određuje najviši organ partije koji je odlučio da DSK može razgovarati sa svim političkim subjektima, ne odbacujući ni DPK.

Izvor: Agencije

Tokom noći još deset sela u knjaževačkoj opštini ostalo je bez struje, a u pomoć radnicima Elektrodistribucije Knjaževac stigle su ekipe montera iz Beograda i Vojvodine, rečeno je u srijedu na sjednici opštinskog Štaba za vanredne situacije u Srbiji.

Prema riječima predsjednika opštine Knjaževac Milana Ðokića, problemi su veliki i kada će i kako elektroenergetski sistem biti stabilizovan potpuno je nemoguće prognozirati.

"Situacija je gora nego juče. Još deset sela ostalo je bez struje. Kvarovi su manji, pa se ljudi iz Elektrodistribucije nadaju da će uspeti da ih otklone u kraćem vremenskom roku. Da li će tako i biti, videćemo", rekao je.

Lokalna samouprava čini sve što je u njenoj moći, dodao je Ðokić, navodeći da je opština preuzela kompletnu organizaciju distribucije hrane, vode za piće, medicinske i socijalne pomoći.

"Sa ono malo agregata koje imamo trudimo se da koliko-toliko obezbedimo vodu za piće u selima gde ne funkcionišu sistemi za vodosnabdevanje", naglasio je.

Pomoć Beograda i Vojvodine

Ðokić je istakao da je danas iz Beograda i Vojvodine došlo mnogo ljudi u ispomoć knjaževačkim monterima, kako bi u nekim selima u toku dana dobili struju.

"Neka sela, gde je niskonaponska mreža u funkciji, velikim agregatima ćemo uspeti da ih snabdemo električnom energijom, dok se ne popravi čitav sistem. Problem je tamo gde je potpuno pala niskonaponska mreža i gde je jedino rešenje da mali agregati idu od kuće do kuće po nekoliko sati, kako bi osnovni električni uređaji mogli da rade'', objasnio je on.

U sva ugrožena sela knjaževačke opštine tokom dana bit će distribuirani paketi s osnovnim životnim namirnicama. Obilaze ih i ekipe zdravstvenih i socijalnih radnika i Crvenog krsta Knjaževca, koji je počeo distribuciju pomoći u selima Bučje, Vlaško Polje i Miljkovac.

Iz Crvenog krsta Srbije jučer je stigla humanitarna pomoć, a u opštini Knjaževac je saobraćaj otežan.

Na teritoriji opštine Knjaževac poslije ledene kiše i nanosa leda koji su pokidali elektrokablove i oborili bandere, zbog kojih do jučer 18 sela desetak dana nema struju, nove probleme pravi snijeg i poledica, pa su putevi za pristup dalekovodima koji nisu u pogonu blokirani.

Izvor: Agencije