Nakon Holanđanina Dicka Advocaata, Fudbalski savez Srbije vratio se domaćim stručnjacima. Predstavljen je Radovan Ćurčić, novi selektor reprezentacije, koji će Srbiju pokušati odvesti na EURO 2016.

Svjestan je situacije u kojoj je preuzeo nacionalni tim.

"Mislim da svi delimo mišljenje da je situacija veoma teška, da se nalazimo u situaciji sa velikim bodovnim zaostatkom, međutim da ne verujem da možemo da napravimo dobar rezultat, ne bih se ni prihvatio ovog posla", izjavio je Ćurčić.

Najbolji izbor

Prva stvar koju će novi selektor napraviti je razgovor sa kapitenom, a onda i svim igračima kako bi se što prije postiglo jedinstvo u ekipi, bez koga, kako kaže, ne može da se očekuje dobar rezultat.

"Imamo igrače sa jakim karakterom, međutim u timu nema mesta sujeti, tako da ćemo se mi u narednom periodu baviti stvaranjem tima u kome vlada porodična atmosfera i jedino ona može da nam donese rezultat", dodao je on.

Fudbalski savez je stava da je ovo trenutno najbolji izbor i da sa Ćurčićem na čelu Srbija ima najveće šanse da izbori plasman na EP.

"Radovan Ćurčić je deveti selektor Srbije u poslednjih osam godina. Ono što ga je najviše preporučilo za ovu poziciju su dobri rezultati sa mladom selekcijom, naročito pobeda nad dvostrukim evropskim prvakom – Španijom", javila je reporterka Al Jazeere Natalija Lučić.

Srbija je sa Advocaatom osvojila samo jedan bod.

Prvi ispit u Portugalu

Gostovanje u Portugalu će biti prvi ispit Ćurčića u ovim kvalifikacijama.

"Najbitnije je da dobro pripremimo psihički ekipu za meč koji igramo protiv Portugala u Portugaliji i u narednih par meseci ćemo sve naše snage i energiju usmeriti ka tom cilju", izjavio je Savo Milošević, direktor reprezentacije Srbije.

Možda i sa nekim novim-starim igračima, koje Ćurčić ima namjeru da pozove.

"Suvišno je govoriti o kvalitetima Nemanje Vidića. Mislim da je on igrač koji i svojim kvalitetima igračkim i ljudskim bi trebalo da bude uz ovu reprezentaciju. Međutim, pred nama su razgovori od mesec dana i videćemo u kom će smeru sve to ići", istakao je Ćurčić.

Pri odabiru igrača, novi selektor će se voditi time ko je najbolje rješenje za pojedinu poziciju, bez obzira na to koliku minutažu neko ima u svom klubu.

Izvor: Al Jazeera

Najbolja rukometašica svijeta svih vremena Svetlana Ceca Kitić izjavila je danas da je stupila u štrajk glađu kako bi ukazala na probleme jednog od najtrofejnijih sportskih društava, beogradskog Radničkog, kojem su zbog dugovanja isključili struju.

Kitić, koja je karijeru započela u Radničkom, i sa kojim je osamdesetih godina dva puta osvajala Kup evropskih šampiona, odlučila je da se u štrajku glađu pridruži potpredsjednici SD Radnički Stanki Pejović.

Potpredsjednica društva, inače majka troje djece, već šesti dan ne odlazi kući i treći dan prima infuziju u kancelariji Radničkog - u kojoj nema grijanja.

Dvije godine i bez grijanja

"Potresena sam ovom situacijom jer je ovo društvo iznedrilo čitav niz šampiona i u kome sam ja lično napravila karijeru. Ne bih želela da ovaj naš potez deluje senzacionalistički, ali je činjenica da već dugi niz godina ćutimo u odnosu na velika sportska društva kao što su Partizan i Crvena zvezda. Svi znamo koliko je Radnički doprineo srpskom i pre toga jugoslovenskom sportu", rekla je Kitić Tanjugu.

Slavna rukometašica je naglasila da je štrajkom glađu željela da ukaže na nepravdu koja je zadesila SD Radnički.

"Ne tražimo nikakav novac, ni otpis dugova, već samo da nam daju malo vremena kako bi sakupili sredstva i podmirili dug", rekla je Kitić i dodala da dug Elektrodistibuciji Srbije iznosi 14,900 eura.

Kitić je apelovala na nadležne da zbog djece koja treniraju uključe struju u danima kada SD Radnički obilježava 90 godina postojanja.

Sale u kojima treniraju sportisti Radničkog ne griju se već dvije godine, a od prošle nedjelje su bez struje.

Izvor: Al Jazeera

Delegacija aviokompanije Air Serbia u srijedu će se sastati sa hrvatskim zračnim vlastima. Susret bi trebao riješiti spor dvije strane o avioliniji na relaciji Beograd - Zagreb. Avioni će letjeti, ali je otvoreno pitanje hoće li putnici iz Hrvatske u Zagrebu moći kupovati karte Air Srbije i za druge destinacije osim Beograda.  Više detalja donosi novinar Al Jazeere Đorđe Kostić.

Za Beograd, Novi Sad, ali i mnoge druge gradove i sredine u Srbiji kafana je više od života. To je mjesto redovnog okupljanja, prožimanja misli, ideja, artikulisanja pobune, dogovaranja unosnih poslova, pričanja viceva, slušanja muzike i ostajanja do kasno uz nerazumne količine alkoholnih pića. U vrhu popularnosti godinama je bila beogradska „Madera“.

Goran Milić okupio je glavne (preživjele) maderaše i pitao ih o svemu o čemu su oni pričali u posljednjih tridesetak godina. Kako su se kupovali nogometaši? Kako se u „Maderi“ uspijevala slaviti pravoslavna Nova godina dok je svima drugima to bilo zabranjeno? Kako su se mijenjale političke opcije i presvlačili kaputi?

Ekipa Al Jazeere bila je na beogradskoj „Marakani“ i snimila trofeje najuspješnijeg nogometnog kluba u bivšoj Jugoslaviji – „Crvene zvezde“. Razgovor s legendarnim Draganom Džajićem i usporedbe današnje Zvezde, koju muče finansijski problemi, s ondašnjim vremenima.

Delegacija aviokompanije Air Serbia u srijedu će se sastati sa hrvatskim vazduhoplovnim vlastima kako bi riješili spor dvije strane o avioliniji na relaciji Beograd - Zagreb.

Avioni će letjeti, ali je otvoreno pitanje hoće li putnici iz Hrvatske u Zagrebu moći kupovati karte kompanije Air Serbia i za druge destinacije osim Beograda. 

Nedavno je objavljena vijest da će glavni gradovi Hrvatske i Srbije, nakon 23 godine, biti povezani redovnom aviolinijom.

Nedugo zatim hrvatske vazduhoplovne vlasti potvrdile su da Air Serbia može da leti, ali karte mogu da se kupe samo pod određenim uslovima.

"To znači da Air Serbia može obavljati usluge linijskog zračnog prometa na način da se prijevoz putnika smije obavljati isključivo na liniji Beograd - Zagreb i obratno, odnosno iz Beograda kao prvog polazišta u Zagreb i iz Zagreba do Beograda kao krajnjeg odredišta. To se odnosi i na prodaju aviokarata", upozorila je Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo.

U praksi to bi značilo da putnici iz Hrvatske ne mogu da se čekiraju u Zagrebu i da u Beogradu budu u tranzit zoni do sljedećeg polaska, odnosno krajnje destinacije.

Dio dogovora o otvorenom nebu Evrope

"Ukoliko do dogovora dve strane ne dođe, putnici iz Zagreba će morati da prođu pasošku i carinsku kontrolu, što znači da će oni praktično izaći iz aerodoroma, a onda će karte ponovo morati da čekiraju za drugi let do krajnje destinacije", javlja Al Jazeerin reporter Đorđe Kostić.

U Direktoratu civilnog vazduhoplovstva napominju da je Srbija potpisnica Sporazuma o otvorenom nebu Evrope zajedno sa još 35 zemalja EU-a, među kojima je i Hrvatska.

"Avioprevoznicimа iz zemаljа EU i аvioprevoznicimа registrovаnim u Srbiji dozvoljаvа se dа koriste neogrаničenа sаobrаćаjnа prаvа između bilo koje tаčke u Srbiji i bilo koje tаčke u držаvi člаnici EU. Avioprevoznici iz Srbije mogu povezati dve direktne tаčke, jednu u Srbiji, а drugu u nekoj drugoj držаvi potpisnici ESAA sporаzumа", navode u direktoratu.

Premijera Aleksandra Vučića čudi što se Hrvatska plaši konkurencije iz Srbije, odnosno zemlje koja, kako kaže, u narednih pet godina neće biti dio EU.

"Ne želim da verujem da se plaše principa otvorenog neba, takmičenja, konkurencije. Ne želim da verujem da hoće da uruše tako visoke i tako važne evro principe. Ne želim da verujem da beže od takmičenja u ekonomiji. Mi ćemo da podstičemo to takmičenje, jer ćemo u njemu sve više i sve bolje da pobeđujemo i nećemo da uskraćujemo nikakve dobre uslove za poslovanje ni hrvatskim, ni bilo kojim drugim firmama", poručio je Vučić.

Urednik portala Tango six Petar Vojinović smatra da dvije strane različito tumače evropski zakon o otvorenom nebu te tvrdi da taj zakon nema veze sa prodajom karata.

"Air Serbia takođe leti za hrvatsko primorje. Znači, jedna obrnuta situacija za koju niko nije zaista imao nikakvu primedbu iz Hrvatske vezano za to. Kada su putnici dolazili iz trećih destinacija, preko Beograda, sve je bilo OK", ukazuje Vojinović.

Dolaskom Air Serbije na tržište Hrvatske ta kompanija bi putnike iz Zagreba preko Beograda povezala sa Bliskim i Dalekim Istokom, budući da te letove obavlja u saradnji sa Etihad Airwaysom. 

Izvor: Al Jazeera

Evropski parlament prihvatio je rezoluciju kojom snažno osuđuje retoriku haškog optuženika Vojislava Šešelja. Srbija je pozvana da se distancira od njegovih izjava, a Haški sud da preispita odluku o Šešeljevom puštanju na privremenu slobodu. Reakcija iz Beograda nije se dugo čekala.  

Srpska hakerska grupa oborila je stotine turskih internetskih stranica u znak odmazde zbog ubistva navijača košarkaškog kluba Crvene zvezde Marka Ivkovića u Istanbulu.

Na hakiranim internetskim stranica stoji poruka da su to uradili srpski hakeri, kao i da datum 22. novembar "nikada neće pasti u zaborav".

"Teroristi, ubijate srpsku decu! Nećete proći nekažnjeno! Čekamo vas u Beogradu! Krv će se liti, osvete će biti", stoji na svakoj hakiranoj stranici.

Među oborenim stranicama su e-vize.com, dalamanminibus.com, cevirmentercume.com i dr.

'Zategnuti odnosi'

Ivković (25) je izgubio život u sukobu navijača iz Beograda i pristalica istanbulskog Galatasaraya.

Do sukoba navijača došlo je ispred dvorane "Abdi Ipekci", a istanbulska policija pokrenula je opsežnu istragu nakon pogibije navijača.

Srbija očekuje da počinioci ubistva navijača Crvene zvezde uskoro budu izvedeni pred lice pravde, izjavio je premijer Srbije Aleksandar Vučić.

Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić izjavio je da se napredak u "trenutno zategnutim" odnosima sa Turskom, može očekivati pošto počinioci ubistva navijača Crvene Zvezde budu otkriveni i kažnjeni.

Turski mediji su u srijedu javili da je policija uhapsila osumnjičenog za ubistvo Ivkovića.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Specijalni sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana šefu zastupničke grupe Demokratske stranke u Skupštini Vojvodine i bivšem direktoru Zavoda za izgradnju grada u Novom Sadu Borislavu Novakoviću, kao i za troje zaposlenih u tom javnom preduzeću.

Sudija za prethodni postupak odredio im je pritvor, na pijredlog tužilaštva zbog postojanja posebnih okolnosti koje ukazuju da će boravkom na slobodi ometati istragu utjecanjem na svjedoke, rekla je Tanjugu glasnogovornica Suda Branislava Puzić.

Osim Novakoviću, pritvor je određen i Mirjani Dejanović, Zoranu Bojoviću i Dragani Živković.

Policija je uhapsila Borislava Novakovića i druge zbog sumnje da su oštetili novosadski budžet za četiri miliona eura.

Oni su osumnjičeni, kako je saopćilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, za izvršenje više krivičnih djela kojima su omogućili preduzeću Borovica transport protivpravno stjecanje imovinske koristi od četiri miliona eura, javlja Tanjug.

"Po nalogu Tužilaštva za organizovani kriminal, u Beogradu je uhapšen B. N., bivše odgovorno lice Zavoda za izgradnju grada, i M. D., bivše v. d. odgovorno lice Zavoda za izgradnju grada, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu", saopćio je MUP.

"Osumnjičeni B. N., suprotno izveštaju komisije, doneo je odluku kojom je priznao kvalifikaciju Borovica transport u prvoj fazi restriktivnog postupka 2009. godine", navodi se u saopćenju.

Ugovori bez uslova za izvođenje radova

Dodaje se da je "M. D. osumnjičen da je izdavao naloge službama Zavoda da pripreme dokumentaciju, znajući da nije u skladu sa zakonom".

"Na taj način su osumnjičeni nezakonito omogućili sticanje kvalifikacije Borovica transportu za učestvovanje u drugoj fazi restriktivnog postupka", navodi MUP.

Ukazuje se i da je, "na osnovu toga, osumnjičeni B. N. u toku 2011. godine zaključio dva ugovora sa navedenim pravnim licem, iako je znao da ne ispunjava uslove za izvođenje radova na poslednjoj deonici izgradnje Bulevara Evrope u Novom Sadu".

"Osumnjičena M. D. je izvršila radnje pripreme trebovanja sredstava za avansno plaćanje, znajući da za takvo trebovanje nije postojao pravni osnov - nije dostavljena druga potrebna bankarska garancija za dobro izvršenje posla", dodaje MUP.

U saopćenju se navodi da su osumnjičeni Borovica transportu omogućili korist u smislu nezakonitog uvođenja u posao.

Šteta na račun Grada

"Uhapšeni su i D. Ž., odgovorno lice Zavoda za izgradnju grada, i Z. B., bivše odgovorno lice Zavoda, zbog postojanja osnova sumnje da su u toku 2012. godine izvršili krivično delo zloupotreba službenog položaja u podstrekavanju", dodaje MUP.

Navodi se da je "osumnjičeni Z. B. podstrekao D. Ž. da ne izvrši aktiviranje bankarskih garancija za obezbeđenje avansa pre isteka roka važnosti, s obzirom da Borovica transport nije ispunio ugovorne obaveze i prestao je da izvodi radove".

"Na ovaj način su osumnjičeni pribavili imovinsku korist Borovica transportu na štetu budžeta Grada Novog Sada u ukupnom iznosu od 4.000.000 evra", dodaje se u saopćenju.

Pripadnici MUP-a, u saradnji s Tužilaštvom za organizovani kriminal, nastavljaju provjere "vezane za sprovođenje javnih nabavki Zavoda za izgradnju grada u Novom Sadu i ostalih javnih preduzeća".

Novaković je u petak u Beogradu, s glasnogovornicom DS-a Aleksandrom Jerkov, trebao govoriti na stranačkoj konferenciji za medije, ali je iz DS-a saopćeno da je ta konferencija otkazana.

Novaković već bio hapšen

Novaković i još nekoliko osoba bili su uhapšeni i u septembru prošle godine zbog sumnje da su izvršili više krivičnih djela u vezi s građevinskim zemljištem, a kojima su oštetili novosadski budžet za 1,3 miliona eura.

Novaković je bio u pritvoru od 24. septembra do 19. novembra 2013. godine s još sedam osoba, među kojima je i vlasnik Mesne industrije "Matijević" iz Novog Sada Petar Matijević.

Pritvor im je ukinut Odlukom Vanraspravnog vijeća Višeg suda u Novom Sadu.

Direktor Policije Srbije Milorad Veljović je tada objasnio da su oni lišeni slobode zbog toga što su odgovorne osobe u Zavodu za izgradnju Novog Sada, u dogovoru s vlasnicima privatnih preduzeća, vršile nelegalnu prenamjenu građevinskog zemljišta.

Veljović je kazao Tanjugu da je tom prenamjenom omogućeno građenje objekata koji nisu predviđeni na spornoj lokaciji i povećanje kvadrature izgrađenih objekata.

Izvor: Agencije

Organizatori Evropskog prvenstva za košarkaše, dijelom koga će sljedeće godine domaćin biti i Hrvatska, u petak su objavili sastave jakosnih grupa prije žrijeba koji će biti održan u francuskom Disneylandu 8. decembra.

Jakosne grupe određene su na način da je najvažniji kriterij bio plasman na prošlom Eurobasketu održanom 2013. godine u Sloveniji, na kojemu je Hrvatska zauzela četvrto mjesto, pa se našla u prvoj jakosnoj grupi.

Uz Hrvate, u najjaču grupu svrstani su evropski prvaci Francuzi koji će biti i domaćini završnice ovog takmičenja, kontinentalni viceprvaci Litvanci te osvajači bronze iz Slovenije - Španci.

Srbija i Slovenija se nalaze u drugoj jakosnoj grupi, zajedno s Ukrajinom i Finskom, Bosna i Hercegovina je u trećoj (Grčka, Turska, Latvija), a Makedonija u četvrtoj jakosnoj grupi (Poljska, Belgija Italija).

Eurobasket 2015. godine trebao je biti održan u Ukrajini, ali je FIBA toj državi oduzela domaćinstvo zbog nesigurne političke situacije, a za nove su domaćine određeni Francuska, Hrvatska, Njemačka i Latvija.

Ove četiri zemlje bit će domaćini po jedne grupe u prvom krugu takmičenja, dok će se završnica igrati u Francuskoj.

Gradovi u kojima će se igrati su Zagreb, Berlin, Riga, Monpelje i Lil, a termin održavanja je od 5. do 20. septembra.

Jakosne grupe

Prva grupa: Francuska, Litvanija, Španija, Hrvatska

Druga grupa: Slovenija, Ukrajina, Srbija, Finska

Treća grupa: Grčka, Turska, Latvija, Bosna i Hercegovina

Četvrta grupa: Poljska, Belgija, Makedonija, Italija

Peta grupa: Njemačka, Izrael, Češka, Gruzija

Šesta grupa: Holandija, Rusija, Island, Estonija.

Izvor: Agencije

Hrvatski premijer Zoran Milanović, zbog izostanka reakcije vlasti Srbije na provokacije optuženog za ratne zločine Vojislava Šešelja, neće ići na sastanak 16 predsjednika vlada država srednje i istočne Europe s kineskim premijerom Lijom Keqiangom u Beogradu, istaknuvši da bi u takvim okolnostima njegov odlazak tamo bio "smiješan".

On je u Župi dubrovačkoj u petak rekao kako je na prva dva sastanka čelnika srednje i istočne Europe s kineskim premijerom u Varšavi i Bukureštu išao iz pristojnosti.

"Vodili smo računa da nikoga ne uvrijedimo", kazao je Milanović, dodavši da bi otišao i na treći sastanak da "nije bilo ovih događaja posljednjih dana''.

Hrvatski premijer naglašava da vrijeme i energija koje su on i Vlada uložili u zaštitu srpske manjine u Hrvatskoj zaslužuje korektno izjašnjavanje Vlade Srbije na Šešeljeve istupe te dodaje da je to "pitanje kulture".

Traži da se vlast u Srbiji ogradi

"Svi ti ljudi su bili isto političko društvo 90-ih godina i sve što tražimo je da se kaže kako to ne valja, kako je to zlo i da se od toga ograde'', rekao je Milanović te istaknuo kako smatra da bi prethodna vlast u Beogradu to napravila, a kako ova iz nekog razloga neće.

''U takvim okolnostima je smiješno da idem tamo. Oni imaju svojih problema, ali moraju se nositi s njima. Ovo nije način za to, a odluku sam donio i prije jučerašnje konferencije za medije srbijanske Vlade'', kazao je hrvatski premijer, kako prenosi Hina.

Na spomenutoj konferenciji za novinare premijer Srbije Aleksandar Vučić je kazao kako je rezolucija kojom je Europski parlament osudio Šešeljevo ponašanje i kritizirao vlasti u Beogradu zbog izostanka reakcije "uvredljiva".

"To nije uvreda, to je izbalansirana rezolucija", rekao je Milanović, dodavši kako je i u Strasbourgu bilo nekoliko zastupnika koji su smatrali da je to korištenje EP-a za hrvatsko-srpske obračune.

"To nije bit priče, ja sam posljednji koji bi to podržavao. Ne smiju se zatvarati oči pred nekim stvarima, a oni koji to ne vide u Europi niti ne shvaćaju. Oni nisu informirani i ja im to ne zamjeram, ali na ovakve stvari treba reagirati i reći kako je to zlo'', kazao je Milanović te dodao kako je ton rezolucije umjeren i blag.

Nikolić: Hrvatska koristi EP u predizborne svrhe

Na rezoluciju Europskog parlamenta o Šešelju, reagirao je predsjednik Srbije, Tomislav Nikolić.

„Začuđujе činjеnica da jе Evropski parlamеnt dozvolio da ga Hrvatska instrumеntalizuje u prеdizbornе svrhе i da jе doneo rеzoluciju koja sе odnosi na Srbiju, a da Srbiji nijе pružеna mogućnost da makar iznеsе svoj stav. Na žalost, Evropski parlamеnt nе mеnja odnos prеma Srbiji čak ni sada, kada jе priznao da jе Srbija država koja jе svojim rеformama zaslužila otpočinjanjе prеgovaračkog procеsa", poručio je Nikolić.

Rezoluciji se usprotivilo i nekoliko slovenskih europarlamentaraca, smatrajući da se njome samo Šešelju daje na važnosti.

''Na tome su radili i naši ljudi i predsjednik države, i nije to loše. To nije nikakva huškačka rezolucija, i to neki kolege iz susjednih država malo zapadnije od nas ne razumiju. Ne mislim da su zlonamjerni, nego ne razumiju, jer odjek tih riječi u Sloveniji nije isti kao u Hrvatskoj'', rekao je Milanović.

Na novinarski upit hoće li slučaj Šešelj značiti hrvatsku blokadu srbijanskog europskog puta, Milanović se nasmijao, ali i izbjegao izravan odgovor.

"Mislim da sam vam sve rekao. Očekujem konstruktivnije i razumnije ponašanje. Mora se preuzeti odgovornost, državništvo uključuje odgovornost, a ne bježanje od problema i guranje glave pod jastuk'', rekao je Milanović.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Turski tužilac podigao je optužnicu protiv muškarca osumnjičenog za ubistvo navijača košarkaškog tima Crvene zvezde, Marka Ivkovića, prenose turski mediji.

Sud u Istanbulu oslobodio je šestero drugih osumnjičenih, koji su ranije privedeni u policijskog akciji, javlja agencija Anadolija na engleskom jeziku.

Ivković (25), iz Zemuna, preminuo je od povreda nanesenih nožem uoči košarkaške utakmice Eurolige Galatasaray - Crvena zvezda u Istanbulu prošlog petka.

Sud u Istanbulu odredio je pritvor Kadriju Aktasu (53), koji je odbacio optužbe.

U izjavi datoj Sudu, osumnjičeni je naveo da su navijači Zvezde napali navijače Galatasaraya kamenjem i palicama.

''Kada su nemiri počeli, krenuo sam u akciju i nesvjesno uzeo nož; odgovorili smo im kamenjem i palicama. Neko me je udario šakom i udario nogom u nos. Mahao sam nožem ispred nečije noge, ali je nisam mogao dosegnuti. Muškarac koji me je udario je bio visok i imao je svijetlu kosu, dok je fizički izgled ubijenog drugačiji. Nisam izbo osobu koja je umrla i negiram tu optužbu'', rekao je Aktas.

Stotine videosnimaka

Čelnik istanbulske policije Selami Altinok ranije je potvrdio novinarima da je sedmero osumjničenih predato tužiocu i kazao da je policija uložila maksimalne napore kako bi rasvijetlila slučaj.

"Uz pomoć posebno oformljene ekipe za podršku u rasvjetljavanju ovog slučaja pregledan je 731 sat videosnimaka sa 82 sigurnosne kamere. Prikupili smo izjave 193 osobe uključujući i naše osoblje koje se u tom trenutku nalazilo na terenu. Ekipa je danonoćno radila kako bi rasvijetlila ovaj slučaj koji je prijetio da izazove diplomatske probleme. U okviru istrage šest osoba je privedeno u Istanbulu, dok je jedna privedena u Antaliji", kazao je Altinok.

On je skrenuo pažnju da sukob "nije nastao sa navijačima Galatasaraya već sa građanima koji su u tom trenutku roštiljali".

"Policija nije dozvolila miješanje navijačkih grupa. Ispostavilo se da prve osobe na koje smo posumnjali uopšte nisu bile u blizini mjesta sukoba. Do sukoba je došlo sa građanima, koji su također, došli na utakmicu. Oni su roštiljali na području do morske obale", kazao je Altinok.

Ministarstvo vanjskih poslova Srbije objavilo je kako cijeni dosadašnji predani rad turskih istražnih organa na ovom slučaju, u nadi da će i pravosudni organi Turske imati podjednako profesionalan pristup, što bi svakako doprinijelo bilateralnim odnosima sa ovom zemljom, navodi se u saopštenju.

Izvor: Agencije

Posljednji izvještaj Ujedinjenih naroda o promjenama klime najoštriji je do sada. Hoće li, kako oni tvrde, posljedice globalnog zagrijavanja biti nepovratne? Postoji li mogućnost da sat okrenemo unazad ili se moramo prilagoditi i biti spremni na promjene? 

U izvještaju UN-a stoji kako se klima iz godine u godinu pogoršava, a u budućnosti će glavna prijetnja biti poplave, nagla zatopljenja i veliki šumski požari. Stručnjaci upozoravaju da su ljudi većinom i dalje nespremni da se nose s rizicima takvih promjena, te pozivaju na ozbiljan pristup rješavanju problema.

O klimatskim promjenama razgovaramo sa našim gostima: U Zagrebu je ekološki ekonomista, predavač održivog razvoja na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, te voditelj Centra za istraživanje tržišta - GfK Hrvatska, Igor Matutinović, u Sarajevu - penzionirani profesor Mašinskog fakulteta, predsjednik naučno-stručnog odbora Centra za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj, dr. Aleksandar Knežević i u Beogradu - konsultantica za meteorologiju, klimatske promjene, međunarodne standarde i propise iz oblasti meteorologije, u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Srbije Danica Spasova.

Voditeljica je Dalija Hasanbegović.

Piše: Andrej Nikolaidis

Nakon što je hrvatski premijer Zoran Milanović otkazao posjetu Beogradu, a uticajni zagrebački Jutarnji list to prokomentarisao kao "krah odnosa sa Srbijom", možda je napokon vrijeme da čestitamo haškim kadijama: svaka čast, majstor je majstor, dodatno ste ojačali nepovjerenje u vaš rad i obesmislili nadu optimista da je pravda na vašem sudu dostižna; uzburkali ste strasti i unazadili odnose u regiji, vratili nas barem deset godina unatrag. To nije vaš mandat i to vam nije bila namjera? Utoliko prije zaslužujete čestitke. Jer, koliko biste tek štete nanijeli da vam to jeste bila namjera?

Kada je istovaren na tle Srbije Šešelj je istoga trena počeo da truje okolinu; šteta je učinjena i sad se igra stara dobra igra 'ko je kriv'.

Vojislav Šešelj je kao toksični otpad. Oslobodili su ga se u Hagu i transportovali u Srbiju, koja ga je i proizvela, pa joj je sada zapalo da ga i deponuje. Kada je istovaren na tle Srbije, Šešelj je, naravno, istoga trena, počeo da truje okolinu. Šteta je učinjena i sad se igra stara dobra igra "ko je kriv". Najprije je Hrvatski sabor, deklaracijom, a potom i Evropski parlament, rezolucijom, optužio Srbiju za nepravilno skladištenje otpada. Trebalo je to zakopati tako da ne zagađuje ljude, vazduh i vodu, poruka je deklaracije, odnosno rezolucije.

Iz Srbije ponavljaju kako oni nisu ni tražili da im vrate visokotoksične materije, za koje su mislili da su ih se zauvijek oslobodili. Jasno je da je premijer Aleksandar Vučić posljednji čovjek na planeti kojem je trebalo da mu neko na kućnom pragu istrese Šešelja. Ali, stvar je gotova: Šešelj je u njenom dvorištu i srpska ga se Vlada neće lako otarasiti. Je li cinična odluka Haškog suda da, navodno "iz humanitarnih razloga", zbog bolesti, pusti u svijet čovjeka koji će, kamo god kroči, širiti zaraznu, bolesnu ideologiju? Naravno da jeste.

Vojvoda kao 'plaćenik Zapada'

Je li Šešelj postao sredstvo pritiska na Vučića i srpske vlasti? Naravno da jeste. Fina je to ironija: da Šešelj, koji je koliko ijedan majčin sin proizveo mahnitih teorija zavjere o "zlom Zapadu" i njegovoj "antisrpskoj" politici, postane alatka u rukama tog istog Zapada, koji danas njime, Šešeljem, kao francuskim ključem, priteže i popušta Vladu Srbije. Kada bi čovjek bio zloban, mogao bi, koristeći retoriku samog Šešelja, reći kako je vojvoda postao "plaćenik Zapada" - isplaćen ne srebrenjacima nego slobodom.

Šešelj želi oreol mučenika koga je izdao i uhapsio kum - shodno srpskoj epskoj matrici koju je zlorabio tokom čitave svoje plodne zločinačke karijere.

Koriste li hrvatski političari Šešelja kao sredstvo za dokazivanje patriotizma? Naravno da koriste. Predsjednički izbori su tu, zagrijavanje za naredne parlamentarne je već počelo, branitelji su nervozni i na ulici, a Šešelj je idealan neprijatelj. Za njegov krvavi lik i djelo razumijevanje ima jedino sud u Hagu, a simpatije jedino grčki idioti iz Zlatne zore (ovo "idioti" ne u latinskom, nego upravo u grčkom značenju riječi, dakle kao suprotnost građaninu, onome koji je posvećen javnom dobru).

Hoće li Šešelj nastaviti da truje? Naravno da hoće. Da su ga ispalili na Mars, bila bi završena debata o tome ima li života na "crvenom planetu". Nema. Čak i da je bilo, nakon što je o planetu udario Šešelj i rasuo se po površini, tamo više ne bi bilo uslova za život. Tako je bilo i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini: gdje bi došli Šešelj i njegovi, za njim bi dojahala smrt. Sada Šešelj više od svega želi da ga Vučić uhapsi. Zbog govora mržnje, da bi ga vratili u Haag... njemu je svejedno. Najgori scenario za njega je da umre u Beogradu, u bolničkom krevetu, neuznemiravan od srpskih vlasti. On želi oreol mučenika koga je izdao i uhapsio kum - shodno srpskoj epskoj matrici koju je zlorabio tokom čitave svoje plodne zločinačke karijere.

Ponovo otvorene rane

Je li rezolucija Evropskog parlamenta cinična? Naravno da jeste. Ali, ne zato što je nepravedna prema sirotom Vučiću, koji bi da Srbiju povede naprijed, ali ga nazad vuku "duhovi iz prošlosti koji govore ono što je nekoć i on govorio". U rezoluciji piše kako "Evropski parlament snažno osuđuje Šešeljevo huškanje na rat, poticanje na mržnju i teritorijalne pretenzije te njegove pokušaje sabotiranja evropskog puta Srbije; izražava žaljenje zbog njegovih provokativnih javnih postupaka i ratne retorike od privremenog puštanja na slobodu, čime su ponovo otvorene psihološke rane žrtava rata i zvjerstava s početka 1990-ih godina; naglašava da bi Šešeljeve nedavne izjave mogle dovesti u pitanje ostvareni napredak u regionalnoj saradnji i pomirenju i potkopati napore ostvarene proteklih godina".

Je li rezolucija Evropskog parlamenta cinična? Naravno da jeste. Ali, ne zato što je nepravedna prema Vučiću, koji bi da Srbiju povede naprijed.

Dobro: nije da ovaj tekst ne stoji. Ali, ne bi li stajao i gotovo identičan tekst u kojem bi, umjesto imena Vojislava Šešelja, bilo navedeno ime Milorada Dodika? Jer, nema li i Dodik "teritorijalne pretenzije"? Ne sabotira li Dodik "evropski put" Bosne i Hercegovine? Ne otvara li Dodik, i to u kontinuitetu, "psihološke rane žrtava rata i zvjerstava s početka 1990-ih godina"? Kakva je tačno razlika između Šešelja, koji četnicima čestita dan "oslobođenja Vukovara", i Dodika, koji predlaže da studentski dom na Palama nosi ime Radovana Karadžića? Zbog čega je prvo po "ostvareni napredak u regionalnoj saradnji i pomirenju" pogubnije od drugog?

Kako onda da nema evropske rezolucije o Miloradu Dodiku?

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Austrijska policija danas prikuplja dokaze i saslušava 13 uhapšenih koje sumnjiči za članstvo u terorističkim organizacijama i regrutiranje za rat u Siriji na strani grupe ISIL. U jučerašnjoj akciji u nekoliko austrijskih gradova pronađen je, prema informacijama policije, teroristički propagandni materijal, zabranjeno oružje, novac i podaci u elektronskoj formi. Neki od uhapšenih dolaze iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Čečnije.

Opširnije Jasmina Kos iz Graza.  

Međunarodni monetarni fond preporučio je poljoprivrednicima u Srbiji da se bave uzgajanjem svinja ili živine, jer procjenjuju da će one poskupjeti, a stočna hrana, tačnije kukuruz, pojeftiniti. Srbija je u posljednjih 30 godina ostala bez 50 posto stočnog fonda.

Poljoprivrednik Živan Vladisavljević radi posao koji su prije njega radile tri generacije u njegovoj familiji. Doduše, ima mnogo više svinja u odnosu na pretke, ali za razliku od njih, kaže, ovo nije vrijeme za bavljenje stočarstvom u Srbiji.

"Moj pokojni deda i pradeda izvozili su svinje za Austriju. Tovarili u vagone i nosili napolje za izvoz", kaže Živan.

U Sremu, gdje je i najveći uzgoj svinja u Srbiji, situacija je sada drugačija.

"Do pre 30 godina u Laćarku se uzgajalo oko 80.000 svinja, sada deset puta manje. Zbog toga je ovo sremsko selo tipičan primer devastacije stočnog fonda Srbije", izvještava reporter Al Jazeere Marko Subotić.

U odnosu na 1990. godinu, stočni fond Srbije manji je za 50 posto. Jedan od uzroka lošeg stanja u stočarstvu je i propadanje velikih poljoprivrednih sistema.

'Na crvenoj liniji'

"Stočarstvo Srbije je na 'crvenoj liniji': ili će dalje propasti, ili će početi da se vraća u život i da se oporavlja. Taj proces traje skoro 20 godina, sa nekom stopom pada stočarske proizvodnje od dva odsto godišnje", ističe agroekonom Milan Prostran.

S druge strane, MMF je savjetovao poljoprivrednike da se okrenu uzgajanju svinja i živine, jer će, prema analizi te institucije, cijene tog mesa stalno rasti.

"U ovom trenutku, kada je u pitanju uzgajanje svinja, ovo jeste pravi trenutak da se uđe u to. Zbog ekonomskih interesa. Sve funkcioniše, sve se vrti oko novca, i to je interes", navodi Zoran Rajić, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede Srbije.

Statistika MMF-a pokazuje da je cijena kukuruza pala za 22 posto i da će pojeftiniti za još 13 procenata. Istovremeno, svinjsko meso je poskupjelo 12 posto. Pretpostavke su da će se visoka cijena tog mesa, za razliku od govedine, zadržati.

Da bi uzgoj stoke bio profitabilan, stručnjaci kažu da se poljoprivrednik mora baviti i ratarstvom, jer cijena stočne hrane može biti toliko visoka da se stočarstvo i ne isplati.

Izvor: Al Jazeera

Piše: Velimir Ilić

Razmišljamo od nesreće do nesreće. Što je tragedija crnja i bolnija, to su mediji, stručnjaci, analitičari i političari glasniji - šta bi bilo kad bi bilo i šta je trebalo da bude da se ne desi? Odgovora je stotine, ali dok kolone srodnika i prijatelja pognutih glava nemo koračaju za kovčezima nastradalih, na jedno pitanje nikad nećemo dobiti odgovor - zašto je uvek neophodna tragedija da bismo stavili prst na čelo?

Naknadna pamet, naravno, neće vratiti ničiji točak života na drugu stranu linije koja je razmeđe postojanja i nepovrata.

Poslednja u nizu tragedija, nad kojom se zamislila ne samo Srbija, već i region, bila je smrt troje mladih - od 16 do 20 godina - koji su sa još troje prijatelja automobilom uleteli u Dunav. Menjajući lokale za provod, njih šestoro se, dobrano posle ponoći, skoro pred zoru, vozilo u BMW-u ka beogradskom šetalištu Adi Huji - policija tvrdi brzinom od čak 110 kilometara na sat.

I onda, na "lakat krivini" - put je samo nestao.

Mladić koji je za volan moćnog BMW-a seo pijan i bez vozačke dozvole, tek devetnaestogodišnjak, već ima burnu prošlost u saobraćaju, a mediji sad pune stupce nabrajajući čak 27 prekršajnih prijava koje je policija protiv njega podnosila poslednjih nekoliko godina.

Troje nije uspelo da se spasi iz hladnog Dunava - dva mladića od 18 i 20 godina i najmlađa žrtva ove nesreće, srednjoškolka, šesnaestogodišnjakinja. Vozač i dvoje saputnika su izbegli smrt, ali će im životi biti zauvek obeleženi neizbrisivim pečatom. Posebno vozaču, koji je u crno zavio tri porodice. Pojedini beogradski tablodi već pišu kako je pokušao samoubistvo...

Mladić koji je za volan moćnog BMW-a seo pijan i bez vozačke dozvole, tek devetnaestogodišnjak, već ima burnu prošlost u saobraćaju, a mediji sad pune stupce nabrajajući čak 27 prekršajnih prijava koje je policija protiv njega podnosila poslednjih nekoliko godina. Nijednom nije ozbiljnije kažnjen, niti je iko - u policiji ili među prekršajcima u sudu - prepoznao opasnost da bi taj popis nekažnjene bahatosti na beogradskim ulicama mogao biti putokaz i prečica do tragedije.

Edukacija kao prioritet

Neophodna je, očito, jedinstvena baza podataka, koja bi, uz odgovarajući softver - a bar to danas nije teško - prateći težinu ili učestalost prekršaja, signalizirala i alarmirala ko su potencijalne ubice za volanom, na skuterima, motorima...

U međuvremenu, u sedmici nakon poslednje u seriji opominjućih nesreća, ministri i saobraćajni stručnjaci se prosto utrkuju da u medijima objasne ideje koje bi promenile tu zaprepašćujuću statistiku smrti. Formirana je radna grupa pri Vladi Srbije i do 3. decembra bi trebalo da usaglasi rešenja mera i predloge izmena Zakona o bezbednosti saobraćaja kojima će država već od 1. januara, po hitnom postupku, uvesti dodatna ograničenja i zabrane mladim vozačima.

Nije valjda toliko teško osmisliti interaktivno učenje saobraćajnih propisa?

No, pre kazni bi, valjda, morali osmisliti sistemsku i stratešku meru - temeljitiju i do detalja osmišljenu edukaciju.

Kako biti siguran da li smo buduće vozače naučili svemu od čega će danas-sutra na putu ili ulici zavisti i njihov i tuđi životi? Svaki dinar uložen u obrazovanje i vaspitanje - od učenja saobraćajne kulture u vrtićima i školama do strože selekcije na vozačkim ispitima - ne vraća se kroz zaradu ili profit, ali ni životi se ne mere novcem. Ili je jednostavnije dozvoliti da smrt bude skuplja od života?

Nije valjda toliko teško osmisliti interaktivno učenje saobraćajnih propisa, trenažere, video simulacije nesreća i najčešćih grešaka koje prethode udesima? Ili jeste? Ozbiljne države to smatraju preventivom koja je uvek jeftinija od posledica.

Nulta tolerancija na alkohol

Dosadašnji predlozi, iznuđeni nedavnom nesrećom, podrazumevaju zakonsku pretnju vozačima mlađim od 21 godine da sedaju za volan automobila čiju snagu motora, brzinu i težinu često ne kontrolišu ni iskusniji. Od te kontrole ne ostane skoro ništa, naročito ako im "par čašica" na slavljima, brojnim gradskim žurkama i noćnim klubovima uliju pogibeljno samopouzdanje, razuzdaju ego, a sputaju reflekse.

Mladim vozačima stoga, prema svemu sudeći, sledi i nulta tolerancija na alkohol, što bi trebalo da obesmisli odlazak u provod automobilom i kombinaciju omiljenih koktela energetskih pića s votkom ili sličnih tekućih mešavina koje proizvode zemljotrese u organizmu.

Na tu bi se meru logično nadovezale oštre kazne, možda čak i zabrane, ili, pak, stroga ograničenja uslova i okolnosti u kojima mladi vozači - ali i ne samo oni - mogu da voze maloletnike. Tim pre jer statistike saobraćajki samo u poslednjih nekoliko godina pokazuju da mladih, pri povratku iz noćnog života i provoda gde god, skoro nikad nije bilo manje od petoro u automobilu.

Nesreća na beogradskom šetalištu bila je utoliko tragičnija jer je jedan od stradalih mladića, kao šesti u društvu, bio u gepeku BMW-a i bez šansi da ispliva iz Dunava.

Mamina i tatini sinovi i kćeri

Statistika pokazuje i da su nesreće najčešće i najbrojnije tokom vikenda. Na ovim prostorima to su dani žurki, zabava, svadbi, rasipničkih proslava punoletstva...

To je vreme kad se "punim gasom"živi u velegradskim noćnim klubovima, od kojih pojedini, prema svemu što nude i prema onom što se u njima može dobiti i kupiti - nisu baš odveć daleko od Sodome i Gomore.

Već pola nesreće visi u vazduhu kad takve ekipe zakorače na asfalt i domognu se volana, ne bi li zabavu nastavili negde drugde, željni svakojakih dokazivanja.

Tad na scenu stupa razuzdanost maminih i tatinih kćeri i sinova, bahatost podstaknuta viškom novca ili mrvicama bilo kakve moći i uticaja, vulkani adrenalina, uz zaglušujuće tehno ritmove. Rame uz rame sa onim estradnim nesrećnicama i nesrećnicima koji na pitanje čime se bave kažu: "Ja sam celebrity", pa ih onda novinari tabloidne svesti sledeći put, možda već sledećeg vikenda, u drugom klubu, pitaju: "A kako se osećaš kao celebrity?"

Ti i takvi često su mamac i uzori tinejdžerkama i tinejdžerima iz nestajuće srednje klase, društveno-socijalnog miljea, koji su u stanju da uzajme i pola očeve mesečne plate ne bi li napravili selfie u nekom klubu i postavili ga na Facebook, čekajući lajkove ili zavist onih koji nisu bili.

Već pola nesreće visi u vazduhu kad takve ekipe zakorače na asfalt i domognu se volana, ne bi li zabavu nastavili negde drugde, željni svakojakih dokazivanja.

Ima li nešto što institucije ne znaju?

Ima li nešto bitno u tom kolopletu društvenog života, zabave, bahatosti, alkohola, droge... Nešto što policija i tzv. nadležne institucije društva ne znaju?

Znaju gde se cele noći toči alkohol, znaju i da gazde, konobari i šankeri ne traže ličnu kartu gostima - dovoljno je imati novac da platiš račun, tako da podobnost za nekoliko tura pića staje u nekoliko hiljada dinara ili koju desetinu eura.

Znaju i gde su klubovi, restorani i kafići čiji gosti izlaze u sitne sate, a u još sitnije se vraćaju. U pojedinim katkad, ako im "neko" zatreba, policija očas posla čak napravi i raciju.

Punoletstvo, nažalost, nije dokaz zrelosti, a još manje spoznaje i osećaja odgovornosti.

Dakle, malo toga se ne zna. Punoletstvo se, valjda, podrazumeva, kao što se podrazumeva da razumni roditelji, svesni vremena u kojem žive, baš i ne bi pustili maloletne pubertetlije da, u vreme kad bi trebalo da budu u krevetu, proveravaju iskušenja noćnog života.

Ipak, dok se čekaju odgovori, predlozi i rešenja koja će ponuditi stručnjaci, agencije i komiteti za bezbednost saobraćaja, zakonodavci, policija, škola, socijalni radnici, psiholozi... čini se da, poput alarma, zvoni jedno vrlo jednostavno pitanje: Da li smo izgubili porodicu, roditelje? Znaju li očevi i majke gde su im deca, šta rade, s kim se druže? Ili misle da je dovoljno dati im džeparac za provod i ključeve od automobila kupljenog za 18. rođendan? Punoletstvo, nažalost, nije dokaz zrelosti, a još manje spoznaje i osećaja odgovornosti.

Ako je porodica izgubljena u borbi za karijere, novac, imetak, ugled, političku i koju god drugu moć ili, pak, puki opstanak i egzistenciju - zalud svi komiteti, zakonodavci, strogi propisi i drakonske kazne...

Izvor: Al Jazeera

Na jugu Srbije presječen je lanac krijumčarenja ilegalnih imigranata, potvrdila je policija, a prema nalogu tužilaštva u Vranju šesterica osumnjičenih za krijumčarenje su u dvodnevnom pritvoru.

U četiri vozila, koja su s falsifikovanim registarskim oznakama ilegalno prešla srpsko-makedonsku granicu, pronađeno je 90 osoba porijeklom iz Afrike i Azije.

Kada je policija zaustavljala vozila, jedan od osumnjičenih pokušao je pobjeći, zbog čega su dva policajca povrijeđena.

U Srbiji je do 1. novembra ove godine više od 10.000 ljudi tražilo azil, što je dvostruko više u odnosu na prošlu godinu.

Uz to, između 10.000 i 15.000 ljudi godišnje ilegalno prolazi kroz Srbiju na putu prema zemljama Evropske unije, kažu u Centru za zaštitu i pomoć tražilaca azila.

Dolaskom zime mnogi su primorani spavati na otvorenom, uprkos vremenskim uvjetima.

U šumama oko sela Bogovađa, 70-ak kilometara od Beograda, ekipa Al Jazeere zatekla je grupu ilegalnih imigranata iz Sirije.

U potrazi za boljim životom

Iako je u blizini Centar za prihvat azilanata, noć su proveli u šatoru, jer je smještaj osiguran samo službenim tražiocima azila.

Rami Horani, 28-godišnji informatičar iz Sirije, ispričao je kako je prije 10 mjeseci napustio rodno selo u blizini Damaska, vjerujući da ga bolji život čeka u Njemačkoj.

Bježeći od rata, na putu ka ostvarenju ovog sna prešao je Liban, Tursku, Grčku, Makedoniju.

"Rat je sve prekinuo - moj život, posao, prekinuo je moje snove. U Grčkoj nisam imao posao, nisam imao ništa, nikakvog izbora. Zato sam krenuo za Makedoniju. Pješice", priča Horani.

Do Srbije je iz Makedonije pješačio 10 dana, kroz šumu, nije smio zapaliti vatru, pa je živio bez svjetla i hrane.

"Niko me nije smio vidjeti. Oprostite, znam da je to pogrešno, ovo nije moja zemlja, moje selo i nemam izbora. Samo želim živjeti kao drugi ljudi, želim porodicu, posao. Želim ostvariti san. I ja imam san i zato sam u Evropi. Bio sam u srpskoj policiji, rekao sam im da mi je potrebna neka potvrda, jer ne želim probleme. Ne trebaju mi problemi u ovoj zemlji", uvjerava Horani.

Izvor: Al Jazeera

Na jugu Srbije presječen je lanac krijumčarenja ilegalnih imigranata, saopćila je policija. U Srbiji je do 1. novembra ove godine više od 10.000 ljudi tražilo azil, dvostruko više u odnosu na prošlu godinu. Uz to, između 10.000 i 15.000 ljudi godišnje ilegalno prolazi kroz Srbiju na putu ka zemljama Evropske unije, kažu u Centru za zaštitu i pomoć tražilaca azila.  

Rami Horani, migranti iz Sirije, za Al Jazeeru je govorio o svojim iskustvima prilikom dolaska u Srbiju.

Piše: Vedrana Maglajlija

Više od 35 miliona ljudi na svijetu zaraženo je HIV-om, od toga 3,2 miliona djece. Gotovo 39 miliona oboljelih od AIDS-a, izazvanog ovim virusom, izgubilo je život od 1981, kada se svijetom počela širiti „kuga 20. stoljeća“.

Sandra Mančić iz Niša prije 14 godina saznala je da je HIV pozitivna, nakon čega je doživjela osude, ali i nerazumijevanje najbližih.

“Trenutak kada sam saznala da imam HIV, kao kod svake osobe, bio je težak. Međutim, period nakon toga ja sam nazvala ‘život posle života’. Pokušavala sam pronaći način da nastavim pored HIV-a”, ističe Mančić.

U Srbiji je trenutno 1.931 osoba zaražena ovim virusom, a instituti za javno zdravlje procjenjuju da još blizu 1.100 osoba ne zna da je inficirano.

Mančić je jedna od rijetkih u ovoj zemlji, ali i u regiji, koja javno govori o tome, zbog stigme i predrasuda prema HIV pozitivnim osobama i onima oboljelim od AIDS-a.

“Jednom prilikom profesor sa Medicinskog fakulteta u Nišu pitao me da li bih govorila na tribini za studente. Tada sam saznala da samo jedna osoba u Srbiji, sada pokojni Ivan Radoičić, javno govori o svom statusu”, nastavlja svoju priču ova Nišlijka. 

Kada je shvatila da “može biti od koristi studentima, ali i ostalim ljudima”, odlučila je da osnuje udruženje Sunce, koje je za sada jedini servis podrške osobama koje žive sa HIV-om u Nišu, a odlaskom velikog donatora Global Fonda iz Srbije upitno je da li će ono nastaviti sa radom.

Kako kaže, preko udruženja se stalno susreće sa drugim osobama koje žive sa HIV-om. Kao i ona, često nailaze na osuđivanje i uvrede.

“Ti ljudi gube radno mesto, gube pravo da viđaju decu, gube partnere, supruga ili suprugu. Neke osobe su isterane iz kuće, odbačene od svojih roditelja ili dece”, ističe, ali i napominje da, s druge strane, ima mnogo ljudi koji uživaju svu podršku svojih porodica.

“Ja se susrećem sa svim životnim problemima kao i drugi ljudi koji žive sa nekom bolešću, počevši od problema vezanih za egzistenciju. Moj konkretni problem još su, nakon ovoliko godina borbe, stomatolozi, koji uvek imaju neke izgovore da ne prime HIV pozitivnu osobu. Nedopustivo je da u zdravstvu nailazimo na diskriminaciju.“

Slučaj sa doktoricom u BiH

Loš odnos većine zdravstvenih radnika prema osobama s HIV-om jedan je od glavnih problema i u Bosni i Hercegovini, ističu udruženja koja se bore protiv njihove diskriminacije.

Čak 99,5 posto ispitanih zdravstvenih radnika na neki način izražava osudu prema HIV pozitivnim osobama, pokazalo je istraživanje Zavoda i Instituta za javno zdravstvo u ovoj zemlji urađeno 2012. godine.

Da se HIV može prenijeti ubodom komaraca smatralo je 47,8 posto njih, a 60,4 posto reklo je da izbjegava kontakt sa odjećom zaraženih.

U BiH je prošle godine registrirano 245 slučajeva HIV infekcije, a zabilježena su četiri smrtna slučaja.

Iako prema tim statistikama spada u grupu zemalja sa niskom stopom HIV-a, posljednjih godina udvostručen je broj novih registriranih osoba sa HIV infekcijom u odnosu na proteklih 15 godina.

Zvjezdana Jakić iz Asocijacije za podršku osobama koje žive sa HIV/ AIDS-om (APOHA) kaže da društvo u BiH još stigmatizira ove ljude i "misli da su sami krivi za svoje stanje“.

Navodi primjer 50-godišnje žene iz jednog manjeg mjesta u BiH, koja je nakon saznanja svog HIV statusa to podijelila sa članovima porodice. Oni su u početku to prihvatili bez puno problema, jer im je doktorica sa infektivne klinike objasnila šta je taj virus i načine prenosa.

„Međutim, nakon određenog vremena ova žena je otišla sa svojom snahom kod ginekologa u Sarajevo na pregled, a pošto je imala pozitivno iskustvo sa doktoricom koja radi na infektivnoj klinici, bez problema je rekla svoj status i ovoj doktorici.“

Ona je nakon toga, kako kaže Jakić, bila jako neljubazna prema njoj i „rekla je njenoj snahi da bi joj bolje bilo da bude što dalje od nje, posebno ako želi da ima djecu u budućnosti“.

„Dugo vremena njena snaha i sin nisu htjeli da dolaze kod nje u posjetu ili da jedu zajedno. Nakon određenog vremena ova žena je zamolila psihologe i socijalne radnike u APOHA-i da joj pomognu, te da dođu i porazgovaraju sa snahom i sinom. Poslije toga situacija se smirila, ali je ova žena puno patila“, ističe Jakić.

U Hrvatskoj godišnje 80 novih slučajeva

Posljedice ovakve diskriminacije mogu biti pogubne i kada se radi o mogućoj epidemiji HIV-a, jer se ljudi ne žele testirati, najviše zato što se boje da će ih svi odbaciti.

Iva Jovović iz UN-ove Tematske skupine za HIV/ AIDS u Hrvatskoj kaže da u toj zemlji postoji povećanje broja osoba koje žive sa HIV-om, što je rezultat povećanja broja osoba koje se testiraju, upravo zbog rada na razbijanju predrasuda.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj s HIV-om živi blizu 1.000 osoba, od čega je gotovo 250 oboljelih od AIDS-a.

Posljednjih godina se u ovoj zemlji godišnje zabilježi osamdesetak novih slučajeva zaraze HIV-om, kaže Jovović.

Govori o slučaju kojeg su imali ove godine, kada su poslodavci jedne osobe koja živi sa HIV-om saznali za njegov status i odmah dignuli paniku. Poslodavac je škola, ali ta osoba nije radila u direktnom kontaktu sa djecom.

„Kroz par dana cijelo mjesto je znalo njegov status, a on je upućen na bolovanje, jer bi davanje otkaza bilo protupravno. I danas, nekih osam mjeseci kasnije, i dalje je na bolovanju, a poslodavci ne znaju šta da rade. Njegova naknada se jako smanjuje, jer se radi o dugotrajnom bolovanju, a ne može natrag na posao“, kaže Jovović.

Navodi da su zbog toga okupili predstavnike Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Klinike za infektivne bolesti, Ministarstva zdravlja i obrazovanja, udruženja i medija.

Napravili su niz edukacija sa roditeljima djece i, kako kaže, došlo je do manje promjene u njihovom stavu, koji je u početku bio jako negativan.

„Sada još moramo raditi sa njegovim nadređenim. Nadam se da ćemo uspjeti“, zaključuje Jovović.

Izvor: Al Jazeera