Piše: Dragoljub - Draža Petrović

To je ludačka izjava! - rekao je pre pet godina Aleksandar Vučić kada su ga na Radio-televiziji Srbije pitali za njegovo mišljenje o rečenici: “Ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu Muslimana”. U to vreme sveže programirani Evropejac samo što nije rekao: “Zgrožen sam, koja je to budala mogla da izjavi”.

Vučić je jedan veoma normalan tip, takoreći humanista, pomislio bi svaki neobavešteni gledalac koji je tog dana uključio televizor i video čoveka spremnog da bobu kaže bob, popu da kaže pop, a ludačkoj izjavi da kaže da je ludačka izjava.

E sad, jedini problem predstavlja neobično neprijatna činjenica koju je trajno zabeležio zloglasni Jutjub da je autor te “ludačke izjave” izvesni Aleksandar Vučić.

-Šefe, vidite, ovaj liči na vas – mora da mu je rekao neki omladinac Srpske napredne stranke - rođen u julu 1995, baš u vreme izletanja “ludačke izjave” u etar - koji je autora upoznao tek tokom njegove druge inkaranacije.

Epizoda "sto za jednog"

-Ma jok, to je neki ludak koji me progoni već decenijama... Tera kosu ko ja, ima nos ko ja, ima boju očiju ko ja, ima čelo ko ja... - mora da mu je rekao “šef” i trajno zabranio upotrebu Jutjuba u stranačkim prostorijama, jerbo Jutjub, opšte je poznato, kvari omladinu.

-Jao, šefe, vidite, čak se i zove kao vi – mora da je nastavio omladinac-naprednjak da proučava snimak gde neki dvadesetpetogodišnjak u košulji s kratkim rukavima i kravatom, maše rukama poput velikog vojskovođe sa govornice Skupštine Srbije u epizodi “sto za jednog”.

Ubeđen da se radi o šefovom dvojniku, jer šef je, jelte, jedan pristojan, nenasilan, “nešovinistički” čovek, koji pritom ne nosi demode košulje s kratkim rukavama i kravatom, i ne maše rukama, već ih drži mirno, sa budistički spojenim prstima.

Ovih dana je novinarka TV mreže Euronews intervjuisala premijera Srbije i ponovila ono pitanje od pre pet godina, o “ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu Muslimana”, a Aleksandar Vučić je skromno priznao: “"Imao sam mnogo glupih izjava, ali ta je apsolutno izvučena iz konteksta".

Poput nekog pesnika koji pokajnički priznaje da su mu sve pesme glupe, ali ima i jednu ne baš toliko glupu koja je štamparskom greškom izvučena iz konteksta, pa nema baš sve strofe potrebne da bi čitaoci shvatili snagu rime. Vučić, međutim, dobro zna da uopšte nije isto pisati glupe pesme i u julu 1995. pozvati raspojasano članstvo, raspamećene simpatizere i razdrljene poštovaoce na odmazdu koju je patentirao još onaj kaplar sa štucovanim brkovima.

Baš tog dana kada je Vučić iz malog mozga izvlačio opravdanja o izvlačenju iz konteksta celog njegovog “prethodnog” života prepunog najraznolikijih glupavih izjava i situacija, objavljeno je da predsednik Srbije Tomislav Nikolić nema nameru da ide u Potočare na dvadesetogodišnjicu srebreničkog zločina, gde je njegov prethodnik Boris Tadić bio dva puta, iako Tadić sa događanjima iz 1995. ima veze ko Arapin sa pokretnim stepenicama.

Verbalni učesnici "projekta" Srebrenica

Za razliku od Nikolića. Sem što je na Romaniji početkom rata stekao prestižnu četnički titulu, on je skupa s Vučićem i Šešeljem više od deceniju propagirao teoriju koja je trebalo da navede na zaključak da su Bošnjaci u Srebrenici pre 20 godina odlučili da izvrše kolektivno samoubistvo rafalnom paljbom, samo da bi napakostili Ratku Mladiću.

Vučić je, recimo, 2001, opet u Skupštini Srbije, ovaj put bez košulje s kratkim rukavima i kravate, imao mali “one man show” kada je RTS emitovao Bi-bi-sijev film “Krik iz groba”, tražeći da se formira anketni odbor koji će se baviti "utvrđivanjem činjenica o sistematskoj kampanji koju nad srpskim narodom sprovodi javno glasilo Republike Srbije, RTS". On je emitovanje filma o Srebrenici nazvao istorijskom sramotom i histeričnom propagandom protiv srpskog naroda. Anketni odbor je trebalo, po Vučiću, da utvrdi ko je naredio emitovanje filma, "što je bruka i sramota za srpsku državu, jad i čemer za srpski narod".

Nikolić i Vučić imali bi mnogo jači razlog da odu u Potočare od Tadića, ali bi tamo verovatno prošli ko kada bi Naser Orić otišao da oda poštu srpskim žrtvama na groblju u Bratuncu.

Tadić je bio u boljoj poziciji – on je u vreme “Srebrenice” bio poluanonimni član Demokratske stranke koja je bila protivnik ratova u bivšoj SFRJ, osim u onoj epizodici kada je Zoran Đinđić prisustvovao ritualnom pečenju nekog vola na Palama.

Nikolić i Vučić su bili aktivni, mada uglavnom verbalni učesnici tog “projekta” za koji danas čak i njihov tadašnji mentalni guru Šešelj Vojislav priznaje da je bio “najmračnija strana” i “ključna srpska kompromitacija”. U međuvremenu su i Vučić i Nikolić Srebrenicu ocenili kao “stravičan zločin”, dok je predsednik Srbije u intervjuu državnoj televiziji BiH tražio pomilovanje za Srbiju zbog tog zločina. I izvinio se.

Pubertetske bubice

Veliki uspeh za čoveka koji je u svojim nezaboravnim nastupima veselih devedesetih znao da izjavi: “Kada je general Milovanović doterao Peti muslimanski korpus u Bihać i kada ih je ostalo još petnaestak hiljada, ja sam u Skupštini Srbije kazao da svih 15.000 treba da se pobiju. Odmah su skočili, kažu: ‘Evo, fašiste ponovo dižu glavu, zašto da se pobiju toliki ljudi?’. Ja sam rekao da će ih biti 50.000 ako ih sada ne pobijemo” - pričao je Nikolić 1995. na nekoj gastarbajterskoj tribini u Kanberi.

U biografijama Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića trebalo bi da piše: “Ovo ne pokušavajte sami kod kuće, u pitanju su utrenirani profesionalci”. Oni taj “rani” period svoje karijere smatraju “užasima puberteta”, takoreći “pubertetskim bubicama”, što se može protumačiti iz reči premijera Srbije tokom poslednje posete Sarajevu: “Vreme u kome smo imali bubice misleći kako treba da pobeđujemo nekoga u sukobima, i kada su i drugi imali te iste bubice... prosto je prošlo” - rekao je Vučić, koji je tek nedavno stekao dojam da Sarajevo mnogo lepše izleda “odozdo” nego “odozgo”. Uskoro će, polovinom juna, taj dojam, steći i Nikolić.

Iz sarajevske izjave premijera Srbije može se zaključiti da je Vučić iz puberteta izašao u kasnim tridesetim, a Nikolić u kasnim pedesetim. Zanimljiv fenomen. Svi smo mi bili u pubertetu, ali njihov je bio baš buran.

Stavovi izraženi u  ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Termoelektrana Morava u Srbiji razmatra mogućnost da pepeo koji stvara sagorijevanjem ugljena iskoristi za izgradnju puteva unutar proizvodnog kruga.

Pepeo kao građevinski materijal u Evropskoj uniji koristi se već 50 godina, dok u Srbiji još ne razmišljaju o tome, iako je na deponijama u toj zemlji uskladišteno više od 200 miliona tona pepela.

Tek jedan posto tog industrijskog otpada se koristi - i to za proizvodnju cementa.

Miloš Marković, građevinski inženjer, izgradio je kuću, umjesto od betona ili cigli, od cementa i pepela.

Sazidao ju je prije osam godina, izučavajući nove građevinske materijale.

„U početku sam smatrao da to nije ništa specijalno, da je običan materijal, i posle sam video kakve sve to mogućnosti daje i da je to izvrstan materijal“, kaže Marković.

Gradnja je, dodaje, bila jednostavna. Pepeo nastao sagorjevanjem uglja u obližnoj termoelektrani pomiješao je sa cementom, smjesu izlio u drvene palete i podigao pomoćni objekat u svom dvorištu.

„Kad zidate objekat ne morate unapred da završavate sve. Vi možete da napravite jednu školjku, da se uselite i živite. Posle vremenom, kako imate potrebe možete da dodajete jednu drugu.“

Uskladišteno 200 miliona tona pepela

Pepeo kao građevinski materijal u Evropskoj uniji i SAD-u koristi se za izgradnju puteva i objekata kao što su zgrade i brane.

U Srbiji se pepeo odlaže na deponijama termoelektrana i tek se manji dio koristi za proizvodnju cementa.

"Dvesta miliona tona pepela skladišeteno je na deponijama širom Srbije. Za razliku od Češke koja je zakonom odredila da termoelektrane grade infrastrukturu od pepela ili Slovačke koja izvozi pepeo, srpske termoelektrane godišnje troše milione evra za održavanje deponija“, izvještava Marko Subotić.

Najmanja elektrana Morava u centralnoj Srbiji za 45 godina rada nataložila je 4,5 miliona tona pepela. Gotovo su popunili kapacitete bazena u kojima skladište taj industrijski otpad

„Mi nemamo više prostora gde. To nam je zadnja kaseta koju smo uradili. Kada bi se neko našao, mi bi rado ovo dali“, kaže Slobodan Cerić, radnik TE Morava.

Samo manji dio prodaju cementarama za euro po toni. Razmišljaju kako da ga sami pretvore u sirovinu za gradnju infrastrukture u termoelektrani.

Gradnja jeftinija 70 posto

„Radimo ove godine studiju za korišćenje pepela i šljake za izgradnju saobraćajnica u našem krugu. Želimo praktično da pokažemo da se pepeo može iskoristiti u građevinarstvu, da je bezazlen i da tako kažem taj neki mali pilot koji će biti pokazatelj svima drugima da to treba da rade“, ističe Marija Stevanović, direktorica termoelektrane.

U beogradskom Institutu za ispitivanje materijala procjenjuju da bi korištenjem pepela umjesto šljunka za pripremu asfalta gradnja puteva u Srbiji mogla biti i do 70 posto jefitnija.

„Mogućnosti korišćenja su zaista velike, pre svega u putogradnji gde se može koristiti u svim segmentima izgradnje puta, od osnovnog sloja do nosećeg asfaltiranja, gde se mogu koristiti ogromne količine, u proizvodnji opeke“, smatra Ljiljana Miličić iz ovog instituta.

Sve do prije deset godina  pepeo se zakonski vodio kao štetan industrijski otpad.

Uprkos pozitivnim ocjenama i studijama ovog Instituta i dalje se rijetko koristi za gradnju puteva i ostale infrastrukture. Samo jedan posto ukupnog godišnjeg otpada odlazi u preradu. 

Izvor: Al Jazeera

Putnici aviokompanije Air Serbia koji ove nedelje, 24. marta, budu kupovali karte putem elektronske stranice www.airserbia.com moći će da ih nabave prema promotivnim cijenama za povratne letove između Beograda i Sarajeva, Sofije i Splita po cijeni počevši od 109 eura, javlja Tanjug.

Povratna karta do Sarajeva i Splita u okviru akcije "Specijalna nedelja" može se nabaviti već od 109 eura, a Sofije 119 eura.
Navedene cijene uključuju sve takse.    

Putovanja vikendom podliježu doplati od 10 eura po pravcu. Popust na djecu i bebe neće se primjenjivati.

Karte se mogu kupiti za putovanja  od 25. maja do 15. decembra 2015. godine (osim do Beograda od 26. juna do 7. augusta 2015. godine te od Beograda između 24. jula do 6. septembra 2015. godine).

Let za Zagreb nakon 23 godine

Krajem decembra prošle godine uspostavljena je redovna avionska linija između Beograda i Zagreba i to nakon više od 23 godine.

Na toj liniji avioni Air Serbije let dva puta dnevno, a let traje 45 minuta.

Prvi let na ovoj liniji obavio je Aeroput 1928. godine. JAT ih je ponovo uspostavio 1947. i održavao do augusta 1991. godine.

Izvor: Agencije

Termoelektrana Morava u Srbiji, razmatra mogućnost da pepeo koji stvara sagorijevanjem ugljena iskoristi za izgradnju puteva unutar proizvodnog kruga. Pepeo kao građevinski materijal u Europskoj uniji koristi se već 50 godina, dok u Srbiji još ne razmišljaju o tome, iako je na deponijama u toj zemlji uskladišteno više od 200 miliona tona pepela. Tek jedan posto tog industrijskog otpada se koristi za proizvodnju cementa.

Demografi u Srbiji upozoravaju na pad nataliteta. Samo u 2013. godini rođeno je gotovo 100.000 djece manje nego prije 60 godina.

Istovremeno, država kroz dječiji dodatak pomaže samo četvero najstarije djece u porodici. Zoran Kosanović posjetio je porodicu sa devetero djece.

„Svi igrači na improvizovanom fudbalskom terenu imaju isto prezime. Oni koji pobede, slaviće sa poraženima u istom domu. Oni su Golubovići i sa sestrama ih je ukupno devetoro. Svi vole fudbal, a najstarija braća treniraju u lokalnom klubu“, izvještava Kosanović.

Međutim, njihova budućnost u sportu zavisi od novca koji im nedostaje.

"Treniram u Paraćinu u klubu 'Jedinstvo', mislio sam da idem u Jagodinu u neki veći klub, ali plaćaju se trenizi“, kaže Miloš Golubović.

Roditelji ističu da za to nemaju novac. Ukupna primanja u porodici Golubović, uglavnom od socijalne pomoći, iznose blizu 250 eura.

Odnosno, svaki član porodice, od njih jedanaestoro, mjesečno ima blizu 22 eura. Ako ne bi platili nijedan komunalni račun.

"Jedva sastavljamo kraj sa krajem, više gladni nego siti, što zaradimo sad, kad krenu nadnice, vodim decu, ja cepam drva, deca pakuju, pomažu, idemo ja i žena u dnevnice u njivu“, naovodi otac Goran Golubović.

'Teško je kada traže, a mi nemamo'

Roditelji kažu da im ništa nije teško, nisu lijeni, žele da rade, ali posla nema.

"Ništa mi nije teško da uradim, ali mi je teško kada traže, a mi nemamo“, govori majka Vesna Golubović.

"Najteže nam je, nemaju za garderobu, za odeću i obuću, nema se hrane. Najstarija kćerka sad završava četvrtu godinu, treba za maturu kao i sve njene drugarice, ali eto mi nismo u nekoj velikoj mogućnosti da joj nešto priuštimo kao i svi ostali. Ona svakog dana plače“, dodaje Goran.

Ponosni su na svoju mnogobrojnu djecu. Kažu, dobri su đaci, odlični sportisti, lijepo vaspitani.

"Svakog su poslušali, svakog su pomogli i ponosna sam na njih. Hvala Bogu što su svi zdravi i pravi, to je najbitnije da su svi zdravi i pravi, da svi slušaju i da svi udu u školu, svih devetoro."

Golubovići ostvaruju sva prava iz socijalne zaštite, od pomoći za socijalno ugrožene do dečjeg dodatka.

Iako vlast u Srbiji ističe da je broj novorođenih sve manji i da prijeti bijela kuga, dječiji dodatak porodice mogu da prime samo za četvoro najstarije dece.

Dječiji dodatak blizu 25 eura

Koliko imamo toliko možemo da dijelimo - poruka je iz nadležnog ministarstva.

"Dečji dodatak imamo za 211.000 korisnika, za nešto malo manje od 400.000 dece“, kaže Milena Antić Janjić iz Ministarstva rada i socijalne politike.

Što je gotovo 10 miliona eura mjesečno. Osim dječijeg, kao mjera populacione politike, isplaćuje se i roditeljski dodatak.

Ipak, jednokratno i opet samo za četvoro najstarije djece. U toku je procedura izmjene Zakona o finanijskoj pomoći porodici, pa Mreža organizacija djece Srbije ima svoje prijedloge.

"Naš predlog kao mreže je da postoji jednokratno povećanje dečjeg dodatka pred polazak u školu. Tada su najveća izdavajanja i najveći pritisak na kućni porodični budzet“, navodi Saša Stefanović iz Mreže.

Iznos dječijeg dodatka u Srbiji je blizu 25 eura, što za socijalno ugrožene, kao što je porodica Golubović, kaže Goran s početka priče, ne predstavlja veliku pomoć.

Izvor: Al Jazeera 

U Srbiji demografi upozoravaju na pad nataliteta. Samo u 2013. rođeno je gotovo 100.000 djece manje nego prije 60 godina. Istovremeno, država kroz dječji dodatak pomaže samo četvero najstarije djece u obitelji. Zoran Kosanović posjetio je obitelj sa devetero djece.

Procedura izdavanja garancija Vlade Srbije za puštanje na privremenu slobodu Gorana Hadžića u toku je i čim garancije stignu u Haški tribunal on će se ponovo vratiti u Srbiju, izjavio je za agenciju Srna njegov advokat Zoran Živanović.

Živanović je rekao da je Haško tužilaštvo u petak, 22. maja, obavijestilo odbranu da se neće žaliti na odluku sudskog vijeća Tribunala da odobri puštanje Hadžića na privremenu slobodu.

"U ovom trenutku se samo čekaju garancije Vlade Srbije i čim one budu napisane i poslate Tribunalu, on će biti pušten", naveo je Živanović.

Zdravstveni problemi

Haški tribunal pustio je 16. aprila bivšeg predsjednika Republike Srpske Gorana Hadžića na privremenu slobodu zbog zdravstvenih razloga, a početkom maja on je vraćen u Hag na kontrolni zdravstveni pregled, jer je liječenje započeo u Holandiji.

Suđenje Hadžiću je u prekidu od oktobra 2014. godine kada mu je pozlilo u sudskom pritvoru, a u novembru mu je dijagnostifikovan tumor na mozgu.

Optužnica Hadžića tereti za progon Hrvata na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, za istrebljenje, ubistva, nezakonito pritvaranje, mučenje, nečovječna djela, deportaciju i prisilno premještanje od 1991. do 1993. godine u istočnoj Slavoniji i Krajini. 

Izvor: Agencije
 

U Srbiji se godišnje prijavi nestanak više od stotinu djece, rečeno je iz nevladine organizacije Astra uoči obilježavanja Međunarodnog dana nestale djece, 25. maja.

Kako je za agenciju Beta rekla predstavnica Astre Katrina Ivanović, veći je broj prijava nestalih djevojčica, a najčeći razlog nestanka je bježanje od kuće.

"U većini slučajeva se radi o deci mlađeg uzrasta koja su zalutala ili starijoj koja su svojom voljom pobegla od kuće zbog loših ocena, svađe sa roditeljima i koja se ubrzo vrate. Mali je broj prijava da su deca oteta od strane trećih lica, ali ima dosta prijava roditeljskih otmica, kada dete preko granice odvede roditelj koji nema starateljstvo", rekla je Katrina Ivanović.

Besplatna pomoć

Ona je naglasila da Astra od 2012. godine rukovodi evropskim brojem za prijavu nestale djece u Srbij (116  000), a na koji su od početka godine primili 160 poziva, od čega je osam bilo zbog prijave nestanka.

SOS linija je besplatna i dostupna 24 sata dnevno i roditelji mogu dobiti informacije šta da urade ukoliko im dijete nestane, kome da se obrate, koja dokumenta da prikupe.

Međunarodni dan nestale djece 25. maj ustanovljen je u znak sjećanja na šestogodišnjeg Etana Patza, koji je 1979. godine nestao u New Yorku na putu prema stanici školskog autobusa.

Dan nestale djece prvi je ustanovio američki predsjednik Ronald Regan, da bi ubrzo potom to postao Međunarodni dan nestale djece sa sloganom "Nemoj me zaboraviti".

Izvor: Agencije
 

Međusobne sankcije Rusije i Zapada uvedene 2014. godine utjecale su i na Zapadni Balkan. Rusija je važan izvozni partner Hrvatskoj i Srbiji, ali kako iz Moskve izvještava Stefan Goranović, u posljednjih godinu dana malo je ko u Europi profitirao od trgovine s Rusijom. 

Proces izdavanja građevinskih dozvola u Srbiji kraći je šest puta. Umjesto prosječnih 180 dana, općine sada moraju dozvole izdati za najduže mjesec dana. Ipak, investitori navode da razdoblje za prikupljanje i pripremu dokumentacije i dalje traje po nekoliko mjeseci. U posljednja tri, koliko važi novi Zakon, izdano je oko 600 građevinskih dozvola.

Proces izdavanja građevinskih dozvola u Srbiji kraći je šest puta. Umjesto prosječnih 180 dana, općine sada moraju dozvole izdati za najduže mjesec dana.

Ipak, investitori navode da razdoblje za prikupljanje i pripremu dokumentacije i dalje traje po nekoliko mjeseci. U posljednja tri, koliko važi novi Zakon, izdano je oko 600 građevinskih dozvola.

Jedan obrazac na jednom šalteru. Na taj način se u Srbiji već tri mjeseca izdaju građevinske dozvole. Investitor je po novoj proceduri u opštini predao zahtjev i dobio  dozvolu da gradi tri zgrade u Beogradu.

Dokumenta po novom zakonu

Dragan Gajević iz Liga Invest, objašnjava: "Predajemo zahtev na šalter njihove pisarnice, oni se obraćaju komunalnim preduzećima i daju saglasnost i na osnovu toga svega se izdaje građevinska dozvola".

Zahtjev za izdavanje dozvole Dragan Gajević predao je u jednoj od beogradskih opština. Službenici su mu, po zakonskoj proceduri, za 28 dana izdali sve neophodne papire.

Predrag Vidosavljević iz Opštine Zvezdara govori: "Investitori kad dođu kod nas završe oko 80 odsto posla  za dobijanje građevinske dozvole."

Gajević kaže "Neka procedura prikupljanja uslova kod javnih komunalnih preduzeća traje dugo. U našem slučaju tri do četiri meseca."

Problem Dragana Gajević je u tome što je u proces pribavljanja građevinske dozvole ušao po starom zakonu, a dokumenta dobio po novom. Zbog toga je, objašnjavaju u resornom ministarstvu, i pored pripremljene projektne dokumentacije procedura trajala duže. 

Više u videosnimku...

Izvor: Al Jazeera

Na području Golupca u Srbiji pala je velika količina grada koji je razbijao prozore na kućama i izloge, a stanovnici tog grada putem društvenih mreža šalju informacije i fotografije o nepogodi.

Prema njihovim informacijama, što se može vidjeti i na fotografijama, po prestanku grada i kiše, ulice su poplavljene, a saobraćaj je potpuno obustavljen, prenosi Tanjug.

Policijske i vatrogasne ekipe pokušavaju da saniraju stanje, a dodatni problem je što je magistrala blokirana.

Oni nisu mogli da priđu koloni vozila koje je nevrijeme zahvatilo i skoro potpuno zaledilo.

Načelnik opštinske uprave Golubac Vladica Buljubaša kaže za Al Jazeeru da opštinski štab za vanredne situacije čini sve kako bi se stanje  normalizovalo.

Dodaje da sutra neće biti nastave u osnovnoj školi i da neće raditi vrtić, koji je u poplavi pretrpio oštećenja.

"U samom gradu ima struje, vodosnabdevanje je normalno, jedino je saobraćaj na magistralnom putu prekinut za neka vozila", kazao je. 

Izvor: Al Jazeera i agencije

Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz boravit će u Beogradu u ponedjeljak i utorak, u okviru priprema za podnošenje redovnog izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a, saopštio je Tribunal.

Brammertz će se tokom posjete Beogradu sastati sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, ministrom unutrašnjih poslova Nebojšom Stefanovićem, ministrom pravde Nikolom Selakovićem, tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, kao i predstavnicima međunarodne zajednice, navodi se u saopštenju.

Nakon sastavljanja izvještaja, Brammertzovo obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a zakazano je za početak juna.

Uoči njegovog dolaska, predsjednik Nacionalnog vijeća za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić izjavio je da je "potpuno nerealno" da Vojislav Šešelj bude izručen tribunalu do 26. maja, kako je to zatražilo Žalbeno vijeće.

Ljajić je za televiziju B92 rekao da posjeta glavnog tužioca Haškog tribunala Beogradu nema veze sa Šešeljem, jer je to uobičajeno prije podnošenja izvještaja Vijeću sigurnosti, ali da će lider radikala sasvim sigurno biti glavna tema.

'Hag ponovo nameće pitanja'

On je napomenuo da Vlada Srbije još nije donijela odluku o Šešelju, ali da će u pismu Haškom tribunalu navesti da je nemoguće da Šešelj bude izručen 26. maja, jer Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom, u kojem postoje jasni rokovi, mora da se poštuje.

"Ako Šešelja hoćete da hapsite, morate da utvrdite njegov identitet, donesete odluku o izručenju, on onda ima pravo na žalbu, postoje rokovi da sud odgovori na žalbu, onda to rešenje ide ministru pravde i, u idealnim uslovima, čak i da postoji odluka o izručenju, to je 10 do 15 dana", rekao je Ljajić.

Upitan da li je Vlada dobila zahtjev u vezi sa Šešeljem, Ljajić je rekao da postoji odluka Žalbenog vijeća, ali da stvar ne može ići tako lako i brzo i da je rok dat 26. maja "puka teorija".

"On je moguć jedino ako se Šešelj dobrovoljno vrati u Hag", rekao je Ljajić.

Lajić je ponovio da je dolazak Brammertza u ovom trenutku puka koincidencija i dodao da Srbija nema nijedno otvoreno pitanje sa Haškim tribunalom, ali da Hag ponovo nameće pitanja "za koja smo mislili da su deo prošlosti".

U službenoj najavi Brammertzove posjete, dostavljenoj iz Haaga, navodi se ipak kako će jedna od tema biti i Šešeljev povratak u Haag.

Vučić: Šešelj nije kofer

Premijer Srbije Aleksandar Vučić rekao je, gostujući na B92, kako haški optuženik Vojislav Šešelj "nije kofer koji neko može da ostavi u Srbiji i traži ga nazad kad poželi".

Govoreći o posjeti glavnog tužioca Haškog suda Sergea Brammertza i eventualnog Šešeljevog izručenja, Vučić je pojasnio da se u "slučaju Šešelj" mora vidjeti zašto se on vraća u Haag, je li mu bolje pošto je zbog zdravstvenih razloga pušten na slobodu, pa tek onda ispoštovati procedure i govoriti o njegovom izručenju.

"Nije Srbija Fedex ili DHL", rekao je Vučić te dodao kako rekao da Srbija još nije dobila zvaničan zahtjev o vraćanju Šešelja u Haag. Na taj će zahtjev odgovoriti čim on bude dostavljen, potvrdio je.

Po njemu, "nema sumnje da su odluke o vraćanju Šešelja u Srbiju i zahtev za njegovim povratkom krajnje nemoralne", dodavši da u politici "na nemoralne odluke morate da razmislite kako da odgovorite".

Ukazao je i kako mu je "čudna ta žurba sa vraćanjem Šešelja, ako se ima u vidu da je u Haagu proveo 10 godina bez presude".

"I kakva je sada to žurba, ako nije neka politička želja da se u Srbiji izazove politička destabilizacija", primetio je Vučić.

Podsjetio je i kako je Šešelj počeo primati hemoterapiju, upitavši šta će se desiti ukoliko se vrati u Haag i tamo premine.

"Onda će Vlada Srbije da bude ubica, ja ili neko drugi. Dajte da vidimo sve to, kakvo mu je zdravstveno stanje, šta im je namera, šta zakoni kažu. Nećemo ugroziti ni evropski put Srbije, niti poštovanje međunarodnog javnog prava, ali ovde postoji bezbroj procedura o kojima moramo da razgovaramo u Haagu", zaključio je Vučić.

Izvor: Agencije

Velika količina kiše koja je u nedjelju pala u Novom Sadu izazvala je značajne probleme u saobraćaju, kaže Aleksandar Vukovac iz Javnog komunalnog preduzeća "Vodovod i kanalizacija".

Prema njegovim riječima, problema ima na više lokacija u gradu gdje je došlo do pojave uličnih bujica, prenosi agencija Tanjug.

On je istakao da se sve ekipe tog preduzeća nalaze na terenu i da uz korištenje kompletne raspoložive mehanizacije pokušavaju otkloniti nastale probleme.

"Glavni razlog zbog koga je došlo do zadržavanja vode na gradskim ulicama je izuzetno velika količina padavina, koja je za vrlo kratak vremenski period donela ogromnu količinu vode koju kanalizacijska mreža ne može da primi u tako kratkom roku", rekao je Vukovac.

"Ogromna količina padavina"

Prema njegovim riječima, sve pumpe rade punim kapacitetima i nije bilo nikakvih iskakanja u njihovom radu koje bi eventualno uzrokovalo stvaranje uličnih bujica, već je, kako je ponovio, glavni i jedini razlog ogromna količina padavina koju kanalizacijska mreža nije u stanju primiti.

Vukovac je objasnio da je kanalizacijska mreža u Novom Sadu projektovana na način kao što je projektovana i u svim drugim većim gradovima Evrope, dodavši da bi se vjerovatno i u tim gradovima desila ista situacija kada bi imali toliko padavina u tako kratkom vremenu.

Govoreći o problemima koje je kiša donijela stanarima pojedinih zgrada i kuća u čije je podrume i prizemlja voda prodrla, Vukovac kaže da ekipe JKP "Vodovod i kanalizacija" ne mogu samoinicijativno ulaziti u zgrade i kuće bez naloga inspekcije.

Najveće probleme kiša je napravila u Ulici Kornelija Stankovića, gdje je na nekoliko mjesta došlo do prave male poplave, a slično je i u Kisačkoj ulici, gdje je ulična bujica zarobila nekoliko automobila.

U nekoliko zgrada u Ulici Vase Stajića voda je prodrla u podrume i prizemlja, pa je tamo iz preventivnih razloga čak isključena struja.

Izvor: Agencije

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije pronašli su na niškoj željezničkoj stanici najmanje 58 migranata, od kojih su 32 državljanina Afganistana, 15 iz Sirije i 11 iz Pakistana, potvrdila je policija Srbije.

Migranti su otkriveni u akcijama tokom vikenda.

Svi su izrazili namjeru da zatraže azil, nakon čega su upućeni u centre za azil u Banji Koviljači i Sjenici.

Ranije ovog mjeseca pripadnici policije pronašli su veću grupu, u kojoj je bilo 136 ilegalnih migranata, također iz Sirije, Afganistana i Pakistana.

Zatekli su ih bez ličnih dokumenata na autobuskoj stanici u Bujanovcu i svi su, nakon privođenja, zatražili azil u Srbiji.

Azilanti u parkovima i na ulicama

U posljednje vrijeme u Beogradu, ali i ostalim mjestima u Srbiji, u parkovima i na ulicama, sve se češće mogu vidjeti stotine migranata koji su došli iz ratom zahvaćenih područja Azije i Afrike.

Samo je prošle godine u Srbiji najmanje 16.490 stranaca tražilo azil, što je tri puta više nego godinu ranije.

Lanci krijumčarenja koji se protežu od Sirije i Turske, a preko Grčke, Makedonije, Srbije i Mađarske, su - prema podacima do kojih je došao Beogradski centar za ljudska prava - vrlo složen i organiziran sistem. Put od Makedonije do Austrije košta i do 3.500 eura, navode agencije.

Od 2008. godine, kada je ukupno 77 osoba zatražilo azil u Srbiji, taj broj raste iz godine u godinu.

U centrima za azil, koji se nalaze u Banji Koviljači, Bogovađi, Sjenici, Tutinu i Krnjači, 2014. godine bilo je smješteno blizu 10.000 tražilaca azila.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Ministrica državne uprave Srbije najavila je da od septembra država kreće u proces racionalizacije, odnosno smanjenja broja zaposlenih. 

Poštovaoci nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita i ove godine su obilježili 25. maj, dan koji se zvanično slavio kao njegov rođendan. Istovremeno, vodi se sudski proces o njegovoj zaostavštini iz sefa Narodne banke Srbije, nad kojim je do skoro stajala oznaka državne tajne.

Još jedan rođendan druga Tita - bez njega, ali tu su poštovaoci njegovog djela. Ni ovoga puta među eksponatima nisu mogli vidjeti nijedan predmet iz tzv. Titovog sefa.

Riječ je o depou 555 u Narodnoj banci Srbije. Sef je otvoren, pa ponovo zatvoren. Komisija koju je formirao predsjednik Srbije, popisala je stanje i utvrdila da je većina tih predmeta nekad bila u vlasništvu kraljevske porodice.

„Unutar sefa ima mnogo stvari koje pripadaju mome dedi, baki, mome ocu, stricu Tomislavu i drugom stricu princu Andreju. Mi smo čuli da ima i nekoliko stvari porodice Broz“, kazao je prijestolonasljednik, Aleksandar Karađorđević.

Parnica, ako nema dogovora

Pripadnost ovih predmeta kraljevskoj dinastiji utvrdila je 1982. godine i Komisija Predsjedništva SFRJ. U sefu je pohranjeno 11 vreća sa raznim dragocjenostima - 29 kilograma zlata u polugama i prahu, brilijanti, dijamanti, desetine hiljada američkih dolara i njemačkih maraka, kao i brojni drugi predmeti.

„To je sve, sem dve stavke, sitne, praktično beznačajne, ustvari nasleđe Karađorđevića“, ističe Oliver Antić, predsjednik Državne komisije.

Zapisnici o sadržaju depoa su predstavljeni sudu koji je, međutim, tražio da svako od nasljednika pojedinačno precizira šta mu pripada. U slučaju da se ne dogovore - slijedi parnica.

„Onda mora porodica Karađorđević da se tuži međusobno. Znači, neki ne priznaju, nekima je sporno ovo, nekima ono, da li ovo potiče od princa Pavla, kraljice Marije, kralja Aleksandra… I ako tu nastane spor, ja mogu da vam kažem da niko od ovih koji su sad živi, neće doživeti kraj“, dodaje Antić.

Prijestolonasljednik, ipak, vjeruje da će postupak biti okončan ove godine.

„Kao i kod svih porodica, postoje manji sukobi, ali nisu teški. Ja mislim da će tome pomoći i advokati sa dve strane. Ako nema jedinstva, moramo da čekamo mnogo godina ili decenija“, ističe Karađorđević.

'Državna prevara'

Unuk Josipa Broza Tita, podsjeća da se ostavinska rasprava vodi 35 godina i da je, kaže, neobično da niko od porodice nije uspio da dobije bar dio ostavštine. Što se tiče otvaranja sefa, kaže, sumnja u postupak utvrđivanja njegovog sadržaja.

„Ako otvaranju sefa ne prisustvuje niko od članova porodice, niti advokati, sve je jasno. To je opet državna prevara, kao što je sve danas državna prevara“, smatra Joška Broz, Titov unuk.

Tek kada sudski postupak završi, javnost će biti u mogućnost da vidi šta se nalazi u sefu 555.

Izvor: Al Jazeera

Ko su kreatori novog zvuka?
Od nekoliko hiljada mladih bendova koji se uvježbavaju po podrumima i garažama Balkana, samo rijetki dođu na veliku scenu i ostanu u muzici.
Kako to čine i koliko je komplikovan taj proces?
Jedna od rijetkih institucija koje pružaju šansu mladim muzičarima jest banjalučki "Demofest".
Osim desetaka drugih, na njemu su nastupali M.O.R.T., Jenki Zu, Punkart, Artan Lily...
Nakon nekoliko mjeseci posjetili smo ih u njihovim gradovima – Sinju, Brčkom, Beogradu... i proverili nose li i dalje etiketu demobenda.

Ministrica državne uprave Srbije je najavila kako ta država kreće u proces racionalizacije, odnosno smanjenja broja zaposlenih.
Do kraja godine bez posla će ostati 9.000 osoba.