Japanska pozorišna trupa A la place postavila je predstavu „Balkanski špijun“, zasnovanu na kultnoj drami Dušana Kovačevića, a premijerno će je izvesti 29. maja u Zvezdara Teatru u Beogradu.

Publika u regiji tako će imati priliku vidjeti na koji način su teme koje su specifične za lokalno, balkansko područje protumačene u sasvim drugačijoj kulturi i mentalitetu, navodi se u saopćenju organizatora.

„Ovo je bio moj prvi susret sa srpskom književnošću. Predstava sadrži mnogo lokalnih elemenata, ali sam odmah znao da definitivno ima smisla izvesti je u Japanu", rekao je režiser Tsuyoshi Sugiyama, koji je ovaj komad prvi put postavio u novembru prošle godine u Tokiju.

Sačuvana atmosfera Balkana u predstavi

On je, kako kaže, pokušao sačuvati atmosferu Balkana u predstavi, istovremeno je prilagođavajući japanskom stilu života.

"Kovačevićeva ironija i humor su još tu, a predstavu završavamo u stilu Tennesseeja Williamsa - čistom dramom“, dodao je.

Dušan Kovačević, dramaturg i direktor Zvezdara Teatra, rekao je da mu je drago da je jedno poznato japansko pozorište iz Tokija postavilo njegovu predstavu "Balkanski špijun" na jeziku i kulturi koja je ljudima u Srbiji i regiji poznata po čuvenim japanskim filmovima, japanskoj poeziji, umjetnosti, kao i pozorištu, koje smo uglavnom gledali u filmovima.

"Prijatno sam iznenađen i zadovoljan činjenicom da je tako jedna tradicionalna i sjajna kultura prevela, postavila i izvela moje delo“, istakao je.

'Ovo je drama o svima nama'

Producent "Balkanskog špijuna“ i direktor pozorišta "Crni šator” Hiroyuki Muneshige je rekao da japanskim izvođačima nije lako izraziti suštinu ove drame, prevazići razlike u historiji i jezičke barijere.

"S druge strane, ova drama nije samo o društvu Srbije, već i o svima nama. Da bismo stvorili tu univerzalnu vrijednost, mi umjetnici moramo međusobno pokazati sopstvene originalnosti otvorenog uma", naveo je on.

Nakon Beograda predstava “Balkanski špijun” na japanskom sa osiguranim prijevodom bit će izvedena i u Novom Sadu, Šapcu i Užicu, te u zagrebačkom pozorištu Kerempuh.

Izvor: Agencije

Potpisivanjem aneksa ugovora, Žeželjev most u Novom Sadu dobio je novi rok za završetak radova - za 2017. godinu. To je četiri godine kasnije i nekoliko miliona eura više nego što je bilo dogovoreno.

Po čemu će se potpisi koji gradilištu Žeželjevog mosta dodaju još tri miliona eura i 20 mjeseci rada razlikovati od prethodnih - trebalo bi biti jasno vrlo brzo.

„Novosađani očekuju da vide izvođače odmah na gradilištu, sada da krene da se gradi most, jer ubjedljivo najveću štetu trpi grad Novi Sad“, ističe Miloš Vučević, gradonačenik Novog Sada.

Politička nadmetanja

I dok potpisnici tvrde da je politika iznad nacionalnih projekata, nadmetanje u tome kome je most važniji, a ko je izgradnju kočio, obilježio je i posljednji susret.

„Kao najzainteresovaniji apsolutno ne prihvatamo dnevnu politiku, uostalom, da je bilo do naše dnevne politike, most ne bi ni bio srušen“, kazao je Bojan Pajtić, predsjednik Vlade Vojvodine.

Zorana Mihajlović, ministrica građevine, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Srbije kazala je: "Samo jedna stvar, vrlo bitna - ugovor o Žeželjevom mostu predviđao je da bude završen u novembru 2013. Ova Vlada tada nije bila Vlada.“

Stopiranje radova na Žeželjevom mostu zbog političkih sučeljavanja na relaciji pokrajinskih opozicionara Vojvodine i vladajućih SNS-ovaca na gradskom nivou u Novom Sadu, Srbiju je, prema procjenama, prethodne četiri godine koštalo 16 miliona eura, a Novosađane povjerenja da će njime ikad proći.

Gužva na privremenom mostu

I dok je i ono do sada izgrađeno na Žeželjevom mostu zahrđalo i obraslo u travu, na onom montažnom, privremeno postavljenom prije 15 godina, saobraćaj se jedva kreće, iz Novog Sada javlja novinarka Al Jazeere, Jelena Glušac.

„Važna tačka koridora 10, deo buduće brze pruge Beograd - Budimpešta i veza Srbije sa Evropom - sve je to, po rečima nadležnih, Žeželjev most. Međutim, preko njega se sa Evropom i dalje ni po jednom predviđenom roku nismo povezali. Ka njoj se i dalje krećemo brzinom ne većom od 30 kilometara na sat“, rekla je Glušac.

A i to jedino pod uslovom da pruga na montažnom mostu nije zauzeta.

„Nekad se desi da čekamo i po dva sata. Prosek nam bude nekih pola sata da čekamo, ali bude i po dva sata. Tri, četiri voza... Znači, most bi nam mnogo značio“, ističe Milenko Janković, vozač kamiona iz Temerina.

Žeželjev most srušen je u bombardiranju NATO-a 1999. godine. Novi se gradi iz IPA fonda EU, kao i novcem Pokrajine Vojvodine i grada Novog Sada. Od 2013. do danas, cijena mu se sa 45 povećala na 48 miliona eura.

Izvor: Al Jazeera

Potpisivanjem aneksa ugovora, Žeželjev most u Novom Sadu dobio je novi rok za završetak radova, 2017. godinu.
To je četiri godine kasnije i nekoliko miliona eura više nego što je bilo dogovoreno.   

Tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije predložilo je Specijalnom sudu u Beogradu da Darka Šarića osudi na maksimalnu kaznu zatvora od 30 do 40 godina zatvora zbog organizovanja kriminalne grupe i krijumčarenja ukupno 5,7 tona kokaina iz Latinske Amerike u Zapadnu Evropu.

Zamjenik tužioca za organizovani kriminal Saša Ivanić, u završnoj riječi je predložio sudu da se maksimalne kazne izreknu i ostalim pripadnicima Šarićeve grupe.

Tužilac Ivanić je istakao da "za optužene nema olakšavajućih okolnosti, dok je otežavajućih na pretek".

Smatra da je tokom suđenja dokazano da su optuženi izvršili krivična djela koja im se stavljaju na teret, a to su udruživanje radi počinjenja krivičnih djela i stavljanje u promet opojnih droga.

"Radili su sa direktnim umišljajem, bili su naročito uporni u vršenju krivičnih dela bez obzira na sudske postupke koji su se paralelno vodili. Pobude su bile isključivo sticanje enormne finansijske koristi", rekao je Ivanić.

Također je predložio da se svim optuženima koji se brane sa slobode, odredi pritvor. Tužilac je za svjedoke saradnike tražio znatno manje kazne.

Šest objedinjenih optužnica

Suđenje Šariću nastavlja se 27. maja iznošenjem završnih riječi optuženih i njihovih advokata. Nakon što svi kažu šta imaju u završnici, sud će odrediti datum izricanja prvostepene presude.

Proces koji se vodi po šest spojenih optužnica protiv ukupno 36 okrivljenih, od kojih je još njih 14 u bijegu, počeo je u oktobru 2009. godine, hapšenjem prvih osumnjičenih i zapljenom najmanje dvije tone kokaina u Urugvaju. Kasnije je proces više puta proširen.

Na optuženičkoj klupi Specijalnog suda u Beogradu je, osim Šarića, još devet optuženih, devet je zaključilo sporazum o priznanju krivice, a trojica su dobila status svjedoka saradnika.

U aprilu 2013. godine u Specijalnom sudu u Beogradu je krenulo objedinjeno suđenje Šarićevoj grupi po šest optužnica zbog šverca više od 5,7 tona kokaina iz Urugvaja, Brazila i Argentine u Zapadnu Evropu tokom 2008. i 2009. godine.

Izvor: Agencije

Poslije današnje runde razgovora Beograda i Prištine o telekomunikacijama u Briselu, ostalo je još neriješenih pitanja do konačnog sporazuma, rekao je šef delegacije Srbije, Marko Đurić.

Šefica prištinske delegacije Edita Tahiri, potvrdila je za kosovsku javnu televiziju da su se strane složile o elementima pregovora.

Tahiri je na današnjim razgovorima zatražila od Beograda da Srbija za potrebe Kosova zatraži od Međunarodne telekomunikacione unije (ITU) pozivni broj za Kosovo, što u ovoj fazi razgovora ne može da se razmatra, rekao je Đurić poslije razgovora u Briselu, prenosi agencija Beta.

"U ovoj fazi razgovora o telekomunikacijama mi to ne možemo da razmatramo, dok ne dobijemo garancije da će istovremeno sa tim procesom Telekomu Srbije biti omogućena pokrivenost mobilne i fiksne telefonije na celoj teritoriji Kosova i Metohije", rekao je Đurić.

Nastavak pregovora

Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo Marko Đurić, predvodi vladinu delegaciju koja do 21. maja u okviru tehničkog dijaloga Beograda i Prištine učestvuje u razgovorima o telekomunikacijama, osiguranju vozila i o integriranom upravljanju prijelazima, a danas je bilo riječi o telekomunikacijama.

Šefica kosovske delegacije kazala je, pak, da će Kosovo dobiti pozivni broj, a da će zahtjev u ime Prištine podnijeti Austrija. Prema njenim riječima, postignut je i dogovor da operatori s Kosova i Srbije uspostave saradnju kako bi se smanjili troškovi rominga.

Ona je dodala da će biti dozvoljeno "jednoj novoj telefonskoj kompaniji na Kosovu da ograničeno djeluje".

Tahiri je također insistirala da se ne radi o novom operateru telefonije s obzirom da se "on na Kosovu dobija isključivo tenderom".

Prema riječima Tahiri, radne grupe Priština i Beograda su se saglasile da se tokom ovog mjeseca ponovo sretnu u Briselu i da tokom dva dana zaredom preciziraju svaki detalj sprovođenja plana u vezi telekoma, kako bi potom o tom pitanju razgovarali i premijeri.

Radne grupe ponovno će se sastati sutra kako bi raspravljali o osiguranju vozila.

Izvor: Agencije

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić odbio je poziv da prisustvuje obilježavanju 20 godina od genocida u Srebrenici, prenose srbijanski mediji.

Kako je za list Danas rečeno iz ureda šefa države, Nikolić ne planira 11. jula otputovati u Potočare.

Na komemoraciju u Memorijalni centar Potočari doći će troje lidera država regije: predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i predsjednici Crne Gore Filip Vujanović i Slovenije Borut Pahor. Oni su ranije potvrdili svoj dolazak u Srebrenicu.

Brojne delegacije

Kako se navodi, oni će tom prilikom odati poštu žrtvama i poslati poruku da se ono što se dogodilo u Srebrenici nikada i nigdje ne smije ponoviti.

U Organizacijskom odboru za obilježavanje te godišnjice kažu da očekuju prisustvo oko 30 visokih delegacija i blizu 50.000 građana.

Međutim, kako Danas saznaje u kabinetu predsjednika Srbije, Tomislav Nikolić će 16. juna otputovati u prvu zvaničnu posjetu Sarajevu od kada je postao predsjednik 2012. godine.

U glavnom gradu BiH prije desetak dana boravio je premijer Srbije Aleksandar Vučić u svojoj drugoj zvaničnoj posjeti, a prvi put je to uradio odmah nakon preuzimanja dužnosti predsjednika Vlade Srbije.

Dolazak Tadića 2005.

Jedini najviši zvaničnik Srbije koji je prisustvovao komemoraciji u Potočarima bio je bivši predsjednik Srbije Boris Tadić. On je 2005. godine bio na obilježavanju desetogodišnjice od srebreničkog masakra.

Prije 20 godina, kada su snage bosanskih Srba zauzele ovu enklavu u istočnoj Bosni, ubijeno je više od 8.000 Bošnjaka, uglavnom muškaraca i mladića.

Riječ je o najvećem zločinu u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, za koji je optužen Ratko Mladić, bivši general Vojske Republike Srpske, kojem se trenutno sudi u Haškom tribunalu.

Izvor: Agencije

Grčki vaterpolo klub Olympiakos raskinuo je danas ugovor sa Nikolom Rađenom, nakon što je srbijanski reprezentativac pao na doping-testu zbog korištenja kokaina, prenose agencije.

Kako navodi prvak Grčke u kratkom saopćenju objavljenom na zvaničnoj internetskoj stranici kluba, do prekida saradnje došlo je jer je Rađen prekršio uslove ugovora o djelu sportiste.

Priznao grešku

Rađen je ranije kazao da je svjestan posljedica, ali kako se nada da će se vratiti.

„Tokom svoje dugogodišnje karijere i najvećih sportskih uspeha bio sam više od 20 puta testiran i svi doping-testovi, osim poslednjeg, bili su negativni. Prihvatam odgovornost za svoje postupke i svestan sam posledica koje će uslediti, ali se iskreno nadam da ću biti u prilici da se ponovo vratim vaterpolu“, napisao je Rađen u otvorenom pismu objavljenom na Twitteru.

On je dodao kako će ispraviti grešku koju je napravio, a prvi korak na tom putu je da grešku prizna.

„Posebno želim da istaknem da mi je žao što sam uneo nemir u svoju porodicu, što sam izneverio saigrače i trenere i što sam razočarao ljubitelje vaterpola. Međutim, nadam se da ću mojim budućim angažovanjem ponovo pridobiti njihovo poverenje“, poručio je srbijanski vaterpolista i zahvalio se porodici i svima onima koji su uz njega.

Po 17 trofeja i medalja

Rađen je bio pozitivan na kokain prilikom testiranja 17. februara ove godine poslije utakmice Svjetske lige između Španije i Srbije u Madridu, a kazna je stupila na snagu 18. maja i trajat će do konačne odluke Svjetske plivačke federacije (FINA).

Vaterpolista, kome prijeti četverogodišnja suspenzija, ima 30 godina. Karijeru je počeo u Vojvodini, a potom je nastupao za Partizan, Hios, Crvenu zvezdu i Olympiakos.

U klupskoj konkurenciji osvojio je 17 trofeja, a sa oba beogradska rivala bio je prvak Evrope.

I sa reprezentacijom Srbije osvojio je 17 medalja, od čega dvije bronzane olimpijske (Peking i London), četiri na šampionatima Evrope (dvije zlatne) i dvije na prvenstvima svijeta (jedna zlatna).

Svjetsku ligu osvojio je pet puta, a po jednom Mediteranske igre i Univerzijadu.

Izvor: Agencije

Ivanjički kraj, koji je najveći proizvođač malina u Srbiji, jučer je ponovo zahvatilo jako nevrijeme praćeno gradom, koje je donijelo velike štete poljoprivrednim kulturama. Prošle sedmice, led je u ovom regionu uništio gotovo trećinu zasada malina i napravio štetu od gotovo 10 miliona eura. 

Ivanjički kraj, koji je najveći proizvođač malina u Srbiji, jučer je ponovo zahvatilo jako nevrijeme praćeno gradom, koje je donijelo velike štete poljoprivrednim kulturama.

Prošle sedmice, led je u ovoj regiji uništio gotovo trećinu zasada malina i napravio štetu od gotovo deset miliona eura.

Porodica Glavinić godinama živi od uzgoja malina. Ova godina im je najteža. Kažu, grad je napravio pustoš na cjelokupnih 40 ari zasada.

"Četrdeset ari po 200 kilograma to bi negde bilo osam tona malina. Ove godine je predviđena početna cena od 210 dinara, što će reći da je šteta negde oko 15-16 hiljada evra. I treba napomenuti da su ljudi dali za tu površinu otprilike oko hiljadu evra čistog novca za preparate i za đubrivo", kaže Ivan Glavinić.

Preliminarne procjene govore da je čak 30 procenata od ukupnih zasada na dvije hiljade hektara ivanjičkih malina uništeno. U brojkama – blizu deset miliona eura. Zvanični podaci bit će gotovi za petnaestak dana.

Stoprocentna šteta

"S obzirom da smo danas prvi put na terenu, ono što smo do sada mogli videti u ovim malinjacima je da je šteta stoprocentna. Evo možete da vidite i sami u ovom malinjaku uništeni su svi stari izbojci, a od mladih izbojaka takođe nema ništa", pokazuje Zorica Zdravković iz Poljoprivredno savjetodavne službe Kraljevo.

U trenutku nepogode uopće nije reagirala protivgradna zaštita. To je posebno iznenadilo poljoprivrednike. U lokalnoj samoupravi tvrde da su blagovremeno obavili sve aktivnosti koje su bile u njenoj nadležnosti.

"Nabavila je odgovarajući broj – 192 rakete, tako da imamo po jednoj protivgradnoj stanici kojih imamo 24, devet do deset raketa. Plus ono što je ministarstvo rasporedilo, to je po tri rakete. Tako da sa nekih dvanaest raketa mi otprilike možemo zaštititi taj protivgradni kišobran za cjelokupnu teritoriju opštine Ivanjica", ističe Dejan Manojlović, predstavnik Opštine Ivanjica.

Protivgradni sistem, ipak, nije reagirao i u Ivanjici se svi pitaju - zašto? Milun Nišanin, koji posao strijelca obavlja već 25 godina, kaže da je ovo prvi put da u sličnim vremenskim situacijama nije dobio komandu za djelovanje. Sezona odbrane od grada počinje 15. aprila, a prva količina raketa stigla je dan poslije nepogode.

"Koji je datum bio u petak, e tad je počela sezona. Juče je prva prozivka bila ove godine", kaže Nišanin.

Odluka 'sa vrha'

Dodao je da je dva puta zvao republički centar u Sjenici.

"Kažu, mi samo čekamo odobrenje od vrha. Ja sam pitao da li to zavisi od naše opštine, a oni kažu, ne, ne - od vrha. Mi smo čekali da nam rakete doteraju, ali stigle su u petak, subotu", dodaje on.

Međutim, samo pola sata kasnije ispaljene su prve ovogodišnje rakete. Tamni oblaci ponovo su se nadvili nad Ivanjicom i natjerali vlasnike u njihove malinjake.

"I upravo u trenutku dok snimamo reportažu o posledicama koje je u ivanjičkom kraju ostavio grad koji je padao pre četiri-pet dana, svedoci smo novih količina i eventualnih novih šteta koje može da donese", izvještava Nebojša Grabež, reporter Al Jazeere.

Ni ovog puta grad nije imao milosti. Štetu su, kažu poljoprivrednici, pretrpjeli i preostali zdravi zasadi na ivanjičkim malinjacima.

Izvor: Al Jazeera

Sabor Srpske pravoslavne crkve (SPC), danas je trajno razriješio dužnosti episkopa Georgija (Đokića), upravljanja Eparhijom kanadskom, kaže se u saopćenju SPC-a.

Sabor je bio podijeljen po tom pitanju. Za razrješenje episkopa Georgija glasao je 21 vladika, dok je protiv njegovog razrješenja bilo njih 16, sa episkopom bačkim Irinejom na čelu, prenose mediji iz Srbije.

Eparhijom kanadskom upravlja patrijarh srpski Irinej, saopćila je SPC na svojoj zvaničnoj internetskoj stranici.

Episkop Georgije je prethodnih dana odgovarao na optužbe iznijete u izvještaju komisije koja ga tereti za nedolično ponašanje.

Negiranje optužbi

Georgije je sve optužbe negirao, napomenuvši da je od zapuštene Eparhije napravio jednu od najuglednijih, piše B92.

Sabor sada očekuje da će drugi vladika, čije je razrješenje zatražio Sinod, episkop mileševski Filaret, sam podnijeti ostavku i otići sa čela Eparhije.

Inače, praksa da Sinod u prvoj instanci smjenjuje episkope, uvedena je 2010. godine po dolasku patrijarha Irineja na čelo SPC-a, a u posljednjih pet godina ovo je peti put da Sinod vodi kanonski postupak i privremeno razrješava nekog arhijereja dužnosti upravljanja Eparhijom.

Izvor: Agencije

Posljednji slučaj nasilja u porodici u Srbiji je odnio sedam života.
To je dio šokantne statistike koja, između ostalog, pokazuje da je u porodičnom nasilju od početka ove, ubijeno žena koliko cijele prošle godine, 26.
Nadležna ministarstva, rješenje vide u izmjeni zakona. 

Prosječna starost vatrogasnih vozila u Srbiji je 28 godina, podaci su MUP-a.
Na intervencije i dalje idu kamioni stari više od četiri decenije.
U Sindikatu sektora za vanredne situacije kažu da je stanje alarmantno.
 

U zajedničkoj akciji Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, španske i hrvatske policije, zaplijenjena je 1,1 tona kokaina, što je jedna od najvećih zapljena te droge u zadnjih nekoliko godina, izjavio je danas ministar unutrašnjih poslova Srbije, Nebojša Stefanović.

"Na jahti ''Amsterdamer'', u španskim teritorijalnim vodama, u specijalno pravljenim bunkerima pronađena je 1,1 tona kokaina, koji je prevožen iz Južne Amerike prema zapadnoj Evropi", objasnio je Stefanović i dodao da su u akciji uhapšene tri osobe, od kojih jedan srpski državljanin i dva državljanina Hrvatske, zbog postojanja osnova sumnje da su na toj jahti krijumčarile kokain.

Zajednička akcija

Vrijednost zaplijenjenog kokaina procijenjena je na 44 miliona eura, saopšteno je iz MUP-a i istaknuto da je u okviru te akcije, istoga dana u Valenciji uhapšeno više osoba pripadnika te organizovane kriminalne grupe.

Stefanović je istakao da je to bila jedna od najvećih zajedničkih akcija tri policije koja je usmjerena na sprječavanje šverca velikih količna droge, koje se iz Južne Amerike dopremaju prema Evropi.

"Još jednom pokazujemo da je Republika Srbija posvećena borbi protiv narkotika i srpska policija pokazuje spremnost i sposobnost da presretne čak i najveće količine droge koje se putem narkokartela šalju prema Evropi“, rekao je Stefanović.

On je naglasio da Ministarstvo unutrašnjih poslova nastavlja da čuva bezbjednost i sigurnost Republike Srbije i tako sprječava dolazak droge na srpske ulice.

Zaplijenjeni kokain je izuzetno visokog kvaliteta i čistoće, navodi se u saopštenju i dodaje se da su sve aktivnosti srpske policije preduzimane u koordinaciji i saradnji sa Tužilaštvom za organizovani kriminal.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić koji je ovih dana boravio u dvodnevnoj posjeti Kubi kazao je da mu se "ostvario san" kada se susreo s ocem kubanske revolucije Fidelom Castrom, pišu u četvrtak kubanski mediji, prenosi Hina.

"Ostvario mi se san da se sastanem s komandantom Fidelom" , rekao je Nikolić novinarima uoči odlaska iz Havane u srijedu navečer.

Prilikom tog susreta Nikolić je odlikovao osamdesetosmogodišnjeg bivšeg kubanskog predsjednika Ordenom Republike Srbije za koje je Castro rekao da se "nikada" neće od njega odvajati.

Razgovor sa Raulom

Za razliku od prošlosedmičnog susreta Fidela Castra i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, o kojem se u Francuskoj puno pisalo, vlasti nisu objavile nijednu fotografiju s ovog susreta. Državni mediji  nisu naveli ni je li se susret održao u utorak ili u srijedu, navodi Hina.

Bivši kubanski predsjednik je krajem 1990-ih bio jedan od najžešćih protivnika NATO-ovih zračnih udara na Srbiju pokrenutih radi zaustavljanja represije srpskih snaga na Kosovu.

Tokom boravka na Kubi, Nikolić, bivši predsjednik Društva srpsko-kubanskog prijateljstva u Parlamentu Srbije, razgovarao je i s kolegom Raulom Castrom koji je 2006. preuzeo dužnost od brata Fidela.

 Izvor: Agencije

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali potpisat će danas sa predstavnicima javnog preduzeća Skijališta Srbije protokol o saradnji na pripremi realizacije projekta za izgradnju kabinske žičare - gondole u Beogradu, saopćeno je iz Gradske uprave.

Kako je navedeno, protokol se odnosi na pripremu realizacije izgradnje kabinske žičare - gondole, koja će povezati Novi Beograd, Adu Ciganliju i Košutnjak i unaprijediti razvoj novog vida saobraćaja u Beogradu, kao i turističku ponudu grada.

Trasa duga pet kilometara

Kako pišu mediji u Srbiji, ideja o izgradnji žičare stara je više od jedne decenije.

Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda tada je naručila i finansirala izradu generalnog projekta prema kome je žičara trebala povezati sportski centar na Košutnjaku, preko autobusko-tramvajske okretnice na Banovom brdu, Makiša i Ade, sa Blokom 44 u Novom Beogradu, piše B92.

Ukupna dužina predviđene trase bila je blizu pet kilometara, sa pet predviđenih stanica (terminal u Bloku 44, stanice na Adi, Makišu i Banovom brdu i terminal na Košutnjaku), 27 stubova i depoa za gondole.

Izvor: Agencije

Regiju očekuju velike vremenske nepogode sa obilnom kišom, najavili su meteorolozi, dok je crveni meteoalarm, koji upozorava na veoma opasno nevrijeme, upaljen za područje Karlovca u Hrvatskoj.

Mrežna stranica Meteoalarm danas upozorava na vremenske nepogode za veći dio Hrvatske, pogotovo za šire karlovačko područje i dio Gorskog kotara, koji su zbog mogućnosti obilnih kiša označeni crvenom bojom.

Prema Meteoalarmu, na širem karlovačkom području i u dijelu Gorskog kotara očekuju se obilne kiše, čije bi se količine mjestimično mogle kretati od 70 do čak 120 milimetara. Tako bi velike padavine mogle uzrokovati poplave.

U Međimurju i Hrvatskom zagorju mogući su olujni udari do 65 kilometara na sat.

Narandžasto upozorenje izdano je za Gorski kotar, Liku, Zagreb, Međimurje, Zagorje i Dalmaciju.

Obilnih kiša, ali i grmljavine i nevere, moglo bi biti u Dalmaciji, uglavnom južnije od Splita.

Nestabilno vrijeme do 29. maja

U Bosni i Hercegovini se, također, očekuju obilne padavine sa grmljavinom.

Narandžasto upozorenje upaljeno je za područja Banje Luke, Bihaća, Livna, Mostara, Prijedora, Trebinja, Tuzle i Višegrada, dok je za područja Sarajeva i Foče na snazi žuto upozorenje.

Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ) upozorio je da se danas poslijepodne i uvečer te sutra očekuju kratkotrajne vremenske nepogode sa obilnijim padavinama od 20 litara po kvadratnom metru za tri sata sa olujnim vjetrom i gradom.

Na snazi je narandžasti meteoalarm.

U Crnoj Gori je također izdato upozorenje na nepovoljne vremenske prognoze. Tako se na crnogorskoj obali, u centralnom dijelu zemlje te planinskim područjima najavljuje jaka kiša, moguće oluje i grad, te udari vjetra brzine 50 kilometara na sat.

Građani se upozoravaju na otežane uvjete u vožnji te se obavještavaju o mogućim štetama od nevremena.

Kako najavljuju meteorolozi, do 29. maja u regiji će biti promjenjivo oblačno i nestabilno vrijeme, mjestimično sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, a očekuju se i kratkotrajne vremenske nepogode, veća količina padavina, grad i olujni vjetar.

Izvor: Agencije

Sudsko vijeće Haškog tribunala odobrilo je ponovno puštanje optuženika za ratne zločine Gorana Hadžića na privremenu slobodu čim od Srbije budu stigla potrebna jamstva.

Za Hadžića će, prema odluci sudskog vijeća, važiti isti uvjeti kao i u travnju, kada je zbog liječenja prvi put pušten na privremenu slobodu, prenosi Srna.

To će značiti da će Hadžić biti pod svakodnevnim policijskim nadzorom te da neće moći govoriti u javnosti, kako je priopćeno iz Haškog tribunala.

Hadžić je početkom svibnja vraćen u Haag na kontrolni zdravstveni pregled, ali se nedavno vratio u Haag zbog pregleda jer je liječenje započeo u Nizozemskoj.

Suđenje u prekidu 

Suđenje Hadžiću u prekidu je od listopada 2014. godine, kada mu je pozlilo u sudskom pritvoru nakon što je obolio od tumora mozga.

Hadžić je optužen za zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja u Hrvatskoj od 1991. do 1995.

Uhićen je prije četiri godine na Fruškoj gori i izručen Tribunalu, gdje se prilikom prvog pojavljivanja pred sudom izjasnio da nije kriv ni po jednoj točki optužnice.

Izvor: Agencije

Ministarstvo pravosuđa Hrvatske potvrdilo je da će Dragan Vasiljković, poznat tokom rata u Hrvatskoj kao ''kapetan Dragan'', biti izručen Hrvatskoj do 15. jula.

Vasiljković, koji je u pritvoru u Australiji, trebao bi biti izručen u Split, gdje se protiv njega vodi istražni postupak za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj od 1991. do 1993. godine.

Prema australskom zakonodavstvu, transfer osumnjičenika trebao bi biti obavljen najkasnije 60 dana od donošenja konačne odluke o izručenju.

Australski Vrhovni sud odbio je Vasiljkovićevu žalbu 15. maja, čime je on iscrpio sva pravna sredstva kako bi spriječio izručenje.

Vasiljkoviću, koji je u Australiji promijenio ime u Daniel Snedden, preostaje mogućnost direktnog apela ministru pravde Michaelu Keenanu za promjenu odluke o ekstradiciji.

Protiv Vasiljkovića se u Hrvatskoj vodi istražni postupak za ratne zločine.

Tužilaštvo ga sumnjiči da je počinio zločine od 1991. do 1993. nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima kao zapovjednik paravojnih jedinica tzv. Republike Srpske Krajine.

Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa nije upoznato sa informacijom koju je Al Jazeera jučer objavila - da je Srbija tražila izručenje svog državljanina Vasiljkovića.

Kako je rečeno iz Ministarstva, ne očekuju komplikacije u tom postupku.

Uhapšen 2006.

U januaru ministar pravde Srbije Nikola Selaković u dopisu australskom ministru pravde zatražio je da se Hrvatskoj ne dozvoli izručenje Vasiljkovića, istaknuvši da su pravosudni organi Srbije spremni za provođenje krivičnog postupka protiv njega.

Prošle sedmice Vasiljkovićev advokat Dan Mori apelovao je na ministra Keenana da djeluje kako bi se u Hrvatskoj, u slučaju suđenja, uzelo u obzir da je njegov klijent proveo devet godina u australskom zatvoru, prenose australski mediji.

Vasiljković negira navode o ratnim zločinima.

On je uhapšen u Perthu 2006. i od tada se veći dio vremena nalazi u pritvoru.

Na slobodu je uvjetno pušten 2009. godine, nakon čega je pobjegao. Ponovno je uhapšen u maju 2010. na osnovu odluke Vrhovnog suda.

Australska vlada je u novembru 2012. donijela odluku da će Vasiljkovića izručiti Hrvatskoj, nakon čega je uslijedio žalbeni proces.

Izvor: Al Jazeera i agencije

U Briselu je dogovoren plan izgradnje šest "trajnih graničnih prijelaza po modelu IBM" između Kosova i Srbije, i otvaranje dva nova – "Kapia e Sfirces" i prijelaza od Zubinog Potoka prema Novom Pazaru.

Pored otvaranja dva nova prelaza, delegacije su se dogovorile i da se uspostavi carina na graničnom prelazu "Mutivode", navodi agencija Beta.

U Prištini je saopćeno da su dvije strane razgovarale i o "eliminiranju birokratije srpske strane" na prijelazima, posebno tokom leta, kada se "povećava protok na graničnim prijelazima sa Srbijom zbog prisustva kosovske dijaspore".

Beograd negira

Kancelarija za KiM Vlade Srbije negirala je, međutim, informacije kosovskih vlasti da je na sastanku u Briselu u četvrtak dogovorena izgradnja "šest trajnih graničnih prelaza" i "otvaranje dva nova granična prelaza" i dodala da će prijelazi i dalje biti statusno neutralni.

"Umorni od konstantnog demantovanja prištinske interpretacije dogovorenog posle skoro svakog sastanka u Briselu tokom celog pregovaračkog procesa Beograda i Prištine, moramo i ovog puta odgovorno i precizno da informišemo javnost i naglasimo da na jučerašnjem sastanku nije dogovorena nikakva 'izgradnja šest trajnih graničnih prelaza', ni 'otvaranje dva nova granična prelaza', kako u svom današnjem saopštenju naglašava prištinska strana, niti se termin 'granični prelaz' ikada pominjao tokom celog pregovaračkog procesa Beograda i Prištine u Briselu", navodi se u saopćenju.

Dodaje se da su na jučerašnjem sastanku Beograda i Prištine u Briselu, u okviru tehničkog dijaloga o integriranom upravljanju prijelazima, pojašnjeni i usaglašeni tehnički detalji za otvaranje dva administrativna prelaza, "Rajetići/Izvor" i "Svirce", što je dogovoreno na sastanku premijera 21. aprila u Briselu.

Sprečavanje šverca

Kosovska strana je zbog toga zatražila od Evropske unije da prije početka ljeta zakaže specijalan trilateralni sastanak o tom pitanju.

Kosovska vlada dodaje da će otvaranjem prijelaza "Kapia e Sfirces" u općini Kamenica sa kosovske, a Medveđa sa srpske strane, pomoći da se poboljša "ekonomska situacija" stanovnika "graničnog pojasa", jer je teren "veoma pogodan za seoski turizam".

"Otvaranje prijelaza 'Kapia e Sfirces' maksimalno će olakšati slobodne kretnje Albanaca iz Preševske doline, naročito onih iz Medveđe, budući da se putovanje skraćuje za blizu 100 km. Drugim riječima, put [od Kamenice do Medveđa] će biti dug tek 28 kilometara", navela je šefica kosovskog pregovaračkog tima, Edita Tahiri.

Također se ističe da će drugi prelaz na sjeveru Kosova, između općina Zubin Potok i Novi Pazar, "omogućiti jaču kontrolu granice i doprinijeti borbi protiv negativnih pojava"- krijumčarenja i nezakonitog prelaska, jer je "ova tačka ranije korištena kao ilegalan put za šverc".

Izvor: Agencije

Vladika mileševski Filaret razriješen je jutros te dužnosti, nakon što su se pojavili novi dokazi o njegovom nesavjesnom vođenju te eparhije, rečeno je Tanjugu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC).

Za Filaretovu smjenu glasalo je 19 episkopa, dok je 17 bilo protiv.

Pojedini mediji javili su sinoć da Filaret nije razriješen dužnosti vladike mileševskog, odnosno da mu je dato još godinu dana da ispravi određene nepravilnosti u svom radu.

U raspravi o razrješenju vladika Georgija i Filareta vođena je burna rasprava, episkopi su prilično podijeljeni, a pominjan je i uticaj politike i političara na život i rad Crkve.

Vladika Filaret je u svojoj odbrani na Saboru iznio da je "samo kasnio sa određenim uplatama i da to nije veliki finansijski prestup", javila je Beta.

Rečeno je, naime, da "Crkvom neće upravljati političari", kazao je izvor Tanjuga.

Konačna odluka

Sabor je ranije razriješio dužnosti episkopa kanadskog Georgija. Za razrješenje episkopa Georgija glasao je 21 vladika, dok je protiv njegovog razrješenja bilo njih 16, sa episkopom bačkim Irinejom na čelu.

Episkop Georgije je prethodnih dana odgovarao na optužbe iznijete u izvještaju komisije koja ga tereti za nedolično ponašanje.

Georgije je sve optužbe negirao, napomenuvši da je od zapuštene Eparhije napravio jednu od najuglednijih, javili su mediji iz Srbije.

Vladike Georgija i Filareta prethodno je privremeno razriješila crkvena vlada, a Sabor je o tome donio konačne odluke.

Sabor danas nastavlja redovno proljećno zasedanja, koje će, zbog obimnog dnevnog reda, trajati i naredne sedmice.

Praksa da Sinod u prvoj instanci smjenjuje episkope, uvedena je 2010. godine po dolasku patrijarha Irineja na čelo SPC-a, a u posljednjih pet godina ovo je peti put da Sinod vodi kanonski postupak i privremeno razrješava nekog arhijereja dužnosti upravljanja Eparhijom.

Izvor: Agencije