Premijer Albanije Edi Rama u posjeti je Srbiji - prvoj takvoj nakon blizu 70 godina. 

U beogradskom studiju razgovaramo sa Nenadom Đurđevićem, koordinatorom Foruma za etničke odnose.

Premijer Albanije Edi Rama je, na povratku s dvodnevnog posjeta Srbiji, pri povratku u Tiranu u Prizrenu bio gost na večeri šefa kosovske diplomacije, Envera Hoxhaja.

Iako u Prizrenu nije bilo izjava za medije, Rama se oglasio na Facebooku."Prema Albaniji preko Kosova s punim srcem, zahvaljujući tisućama Albanaca koji su izašli na put da nas pozdrave. Ponizno hvala", napisao je Rama.

I ministar vanjskih poslova Kosova oglasio se putem Facebooka, napisavši da je u ime premijera Hashima Thacija i Vlade Kosova u Prizrenu priredio večeru za premijera Albanije i njegovu pratnju pri povratku u Albaniju.

"Poželio sam premijeru Rami dobrodošlicu u neovisno Kosovo i zahvalio se na dostojanstvenom stavu koji je imao u Beogradu", napisao je Hoxhaj.

Rama u Preševu dočekan ovacijama

Albanski premijer Edi Rama prethodno je posjetio Preševo, općinu s većinski albanskim stanovništvom.

Dočekan svečano i ovacijama, Rama se sastao s političkim predstavnicima Albanaca sa juga Srbije.

U obraćanju velikom broju građana u Domu kulture, poručio je da će Albanija nastaviti da radi na dijalogu sa Srbijom jer je to u interesu Albanaca koji žive u toj zemlji.

"Koliko je Europa potrebna Balkanu, toliko je i ova regija potrebna Europi. Zato sam otvoreno i jasno rekao na sastanku s premijerom [Aleksandrom] Vučićem u četiri oka da mi Albanci nismo u bici za 'veliku Albaniju', već za veliku Europu koja će obuhvatiti sve Albance i  sve albanske teritorije", poručio je premijer Albanije Edi Rama tokom posjeta Preševu, u kojem albanska zajednica predstavlja većinu stanovništva.

Rekao je kako je otvorena nova stranica povijesti između Albanije i Srbije, napominjući da su već poduzeti koraci u cilju sprečavanja da mlade generacije Albanaca i Srba žive u prošlosti.

"Uvjereni smo da smo dobili povijesnu priliku te, kao dio regije koji je dobio tu priliku, ovaj trenutak mira učinimo trajnim", izjavio je Rama, istaknuvši da su upravo na Balkanu ranije započinjani sukobi, koji su se kasnije širili, ali da sada ta regija treba i mora biti mjesto procesa pomirenja.

Mastilom na billboard sa Raminim likom

"Hiljade Albanaca dočekale su albanskog premijera u Preševu, uz muziku, transparente dobrodošlice, aplauz i glasne ovacije, i brojne albanske zastave. Građani sa kojima smo razgovarali posetu doživljavaju pre svega kao prvi korak u poboljšanju odnosa između Srba i Albanaca", javlja Al Jazeerin reporter Zoran Kosanović.

Rama je okupljenima rekao, kako Albanija "ima teškoća u saradnji sa Srbijom, ali se neće povući i odustati, jer samo jačanjem dijaloga i saradnje sa tom zemljom Albanija jača svoju poziciju za zaštitu aspiracija svih Albanaca koji žive u Srbiji".

"Poseta je protekla uz veoma obimne mere obezbeđenja. Duž puta od Niša pa sve do Preševa policija je bila na svakom nadvožnjaku i na većini parkinga, dok je samo Preševo danas bilo blokirano. Saobraćaj glavnom ulicom je bio zaustavljen, a veliki broj policajaca u uniformama i u civilu bio je u čitavom gradu", javlja Kosanović.

I pored jakog osiguranja došlo je manjeg incidenta, kada je, prije dolaska premijera Albanije, jedna osoba bacila mastilo na billboard s likom Edija Rame i riječima "Dobrodošli, premijeru".

Incident je protekao bez reakcija okupljenih građana koji su čekali dolazak Rame, prvog političara iz Tirane koji je posjetio jug Srbije, odnosno Preševsku dolinu.

Otvorena nova stranica

Obraćajući se građanima Preševa, Rama je govorio i o, kako ga je nazvao, intenzivnom sastanku s premijerom Srbije Vučićem dan ranije, na kome je potpisan ugovor o međusobnom priznavanju diploma.

"Otvorili smo novu stranicu za sve one koji s albanskom diplomom žele raditi u Srbiji. Albanske diplome će biti priznate poput diploma izdanih u Srbiji", rekao je Rama.

Albanskog premijera su ispred zgrade lokalne samouprave u Preševu dočekali građani i politički predstavnici Albanaca na jugu Srbije.

Skupina okupljenih je dolazak Rame pozdravila aplauzom i ovacijama, a središtu Preševa nalazio se veliki broj policajaca i predstavnika organa sigurnosti.

Nikolić odbio primiti Ramu

Premijer Albanije, nakon skoro sedam desetljeća, realizirao je posjet jednog visokog albanskog dužnosnika Srbiji i prvi je predsjednik albanske vlade koji je službeno posjetio Preševsku dolinu, gdje većinom žive Albanci.

Rama je posjetu Srbiji počeo u ponedjeljak u Beogradu, gdje se sastao s premijerom Vučićem.

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić odbio se sastati s premijerom Ramom, objasnivši tu odluku ponašanjem gosta iz Tirane i "provokacijom na konferenciji za novinare u ponedjeljak, na kojoj je zatražio od Srbije da prizna neovisnost Kosova".

U priopćenju iz Ureda predsjednika Srbije ističu da je "takvo ponašanje i očekivano" od albanskog premijera i da je to bio "ključni razlog zbog kojeg je predsjednik Nikolić odbio da se s njim sastane".

"Srbija se već dve i po godine trudi da Balkan postane bezbedan i prosperitetan region u Evropi, ali dok je neodgovornih političara poput Edija Rame, jasno je da će to biti težak posao pun izazova", navodi se u priopćenju.

Diplomatski incident

Prvi dan Ramine posjete Srbiji obilježio je diplomatski incident na zajedničkoj konferenciji za novinare dvojice premijera.

Premijera Vučića isprovociralo je to što je Rama govorio o Kosovu, temi koja, po njegovim riječima, nije dogovorena.

"Sušta je realnost stav Srbije da je Kosovo i Metohija deo Srbije i drago mi je da to mogu da ponovim pred albanskim premijerom […] Uvek se može razgovarati o svemu, o školama, o putevima, o bilo čemu... ali se teritorijalni integritet Srbije ne dovodi u pitanje i neće se dovoditi u pitanje", poručio je Vučić, izrazivši žaljenje "zbog incidenta što se Kosovo spominjalo".

Najavio je kako će se rado odazvati pozivu da posjeti Tiranu, ali i najavio kako će i tamo govoriti da je "Kosovo srpsko, što stoji i u Ustavu Srbije".

"Oko Kosova imamo različite stavove, ali realnost je jedna i neupitna - kako regionalna, tako i evropska - i mora se poštovati. Priznanje Kosova od strane evropskih država ima veliku važnost", rekao je Rama u dijelu govora koji je isprovocirao Vučića.

"Nezavisnost Kosova je načinilo Balkan sigurnijim. Cijenimo i promoviramo dijalog Srbije i Albanije i taj dijalog vidimo kao uspjeh Evrope", dodao je Rama, navodeći Preševo kao "strateški važan most između dvije zemlje koje dijele evropsku sudbinu".

Rama je prvi visoki albanski dužnosnik koji je nakon 68 godina posjetio Beograd.

Prije njega učinio je to albanski predsjednik Enver Hoxha, koji je došao u posjetu Josipu Brozu Titu.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Evropske nogometne reprezentacije počinju pripreme za važne kvalifikacione utakmice koje ih očekuju krajem sedmice. Među njima su i selekcije iz naše regije.

Jedan od derbija - i to pred praznim tribinama - igrat će u Beogradu Srbija i Danska.

Albanski premijer Edi Rama nastavio je posjetu Srbiji na jugu te zemlje, u Preševu, opštini sa većinski albanskim stanovništvom.

Posjetu premijera Rame u Preševu je pratio Zoran Kosanović.

Šešelj na privremenoj slobodi. Zašto još nije okončan proces pred Haškim tribunalom? Zašto se Tužilaštvo nije žalilo na odluku o privremenom puštanju?

Kakve će političke poruke iz Beograda Šešelj poslati?

Nakon gotovo 12 godina pritvora, predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj je pušten iz Haga na privremenu slobodu zbog, kako je priopćeno iz Tribunala, teškog zdravstvenog stanja.

Optužen je za zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Vojvodini.

Takvu odluku, Sud je donio nakon što je Vlada Srbije dostavila potrebne garancije. Ovom haškom optuženiku tokom boravka u Srbiji nije zabranjeno bavljenje politikom.

O sudskom procesu protiv Vojislava Šešelja pred Tribunalom razgovaramo sa našim gostima:

Florence Hartmann bivša glasnogovornica Haškog tribunala koja je u Zagrebu zbog promocije knjige Zviždači.
U Beogradu -  Toma Fila, odvjetnik
U Sarajevu - Zarije Seizović, profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Voditeljica je Irena Kuldija.

Florence Hartmann, glasnogovornica haškog tužiteljstva u vrijeme mandata Carle del Ponte, rekla je u Al Jazeerinoj emisiji Kontekst da u slučaju Vojislava Šešelja, kojeg je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju pustio na privremenu slobodu, treba postaviti pitanje – zašto je Sud žurio da ga pusti bez konačne odluke o njegovoj krivnji.

„Postoje međunarodni standardi koji nisu poštovani. Koliko god naš stav može da bude takav da želimo vidjeti Šešelja u Haagu, nisu poštovani međunarodni standardi i ne znamo je li Šešelj kriv ili nije“, rekla je Hartmann.

Beogradski odvjetnik Toma Fila, pak, smatra da u odluci Haškog suda nema političke konotacije, upozoravajući kako je lider srpskih radikala – teško bolestan.

„Sve ukazuje na sumnju da je Šešelj ozbiljno bolestan i da su zdravstveni razlozi ključni za njegovo puštanje na privremenu slobodu. Sve ostale priče su preuveličane“, smatra Fila.

Karta kupljena za srijedu

Šešelj bi trebao u srijedu doputovati u Srbiji, potvrdili su visoki srpski dužnosnici, a iz Srpske radikalne stranke (SRS), kojoj je on predsjednik, najavili su kako će njihov lider iza podneva biti u Beogradu.

„Potvrđujem da je karta za gospodina Vojislava Šešelja izdata pre sat vremena za let JU 361 AMS-BEG, 12. novembra 2014. godine u 10:40 sati“, napisao je zamjenik predsjednika SRS-a Nemanja Šarović na svom Twitter nalogu.

Informaciju da će Šešelj u srijedu doći u Beograd potvrdio je i predsjednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić, dok su radikali najavili da će u subotu, 15. studenog organizirati skup dobrodošlice u središtu glavnog grada Srbije.

Navodno će i govoriti na skupu u subotu, koji će početi u 12 sati.

Niang imao izdvojeno mišljenje

Haški sud je u međuvremenu objavio izdvojeno mišljenje suca Mandiaye Nianga o privremenom puštanju na slobodu Vojislava Šešelja u kojem izražava neslaganje s odlukom da se optuženi ne konsultira hoće li poštovati neophodne uvjete, jer je u prošlosti odbio pružiti takva jamstva.

Izrazio je i neslaganje s većinom jer nije uvela kao obvezujući sustav nadzora kojim bi se osigurao da se optuženi vrati u Haag i da ne stupa u kontakt sa žrtvama i svjedocima.

Sudac Niang navodi i kako „nije jasna točna uloga srpskih vlasti nije jasna, jer nemaju nikakvu direktnu obvezu da bilo što učine“.

„Optuženi Vojislav Šešelj ozbiljno je bolestan i da ne dobiva najbolju njegu zbog razlika u mišljenju oko medicinskog protokola koji treba slijediti“, upozorio je Niang.

Većinom glasova, uz suprotstavljeno mišljenje suca Nianga, Pretresno vijeće koje vodi postupak protiv Šešelja u četvrtak je odlučilo da ga privremeno oslobodi iz humanitarnih razloga, zbog pogoršanja zdravstvenog stanja optuženog.

Šešelj se Sudu u Haagu predao početkom 2003. godine. Izjasnio se da nije kriv ni po jednoj točki optužnice.

U Haagu mu se sudi za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Hrvatskoj i BiH, ali i za djela počinjena u Vojvodini od 1991. do 1993. godine.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Albanski premijer Edi Rama je posjetio Preševo na jugu Srbije, općinu sa većinski albanskim stanovništvom.

Sastao se sa političkim predstavnicima Albanaca iz tog područja, a u obraćanju velikom broju građana u Domu kulture, poručio da će Albanija nastaviti raditi na dijalogu sa Srbijom jer je to u interesu Albanaca koji žive u toj zemlji.

Rama je posjet Srbiji počeo jučer, susretom sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem. 

Nakon što je lider Srpske radikalne stranke i haški optuženik Vojislav Šešelj stigao na beogradski aerodrom ''Nikola Tesla'', gdje su je dočekali porodica i više od hiljadu pristalica, zaputio se u Zemun, u sjedište stranke, gdje su ga ponovo dočekale stotine pristalica.

Obraćajući se onima koji su ga dočekali, Šešelj je rekao kako je pobijedio Haški sud, ali i naveo kako je ta „bitka bila neočekivano duga“.

„Nisam tražio da budem pušten, nego je Hag hteo da me se otarasi. Piše tamo u odluci da je to privremeno, međutim to privremeno će trajati sve dok ne uklonimo sa vlasti Tomislava Nikolića, Aleksandra Vučića i njihove izdajničke vlade“, poručio je Šešelj iz sjedišta radikala u Zemunu.

Prozvani premijer Srbije Vučić ponovio je da Šešelju, koji je najavio da će biti politički aktivan, "želi dobro zdravlje i sreću".

Nekad bliski saradnici

Al Jazeerin reporter Marko Subotić podsjeća kako su Nikolić i Vučić bili veoma bliski saradnici Vojislava Šešelja prije nego što su osnovali Srpsku naprednu stranku, te su u Skupštini Srbije nosili bedževe sa njegovim likom.

„Šešelj je jedini haški optuženik koji je stigao redovnim letom iz Amsterdama. Vlada obično šalje svoj avion“, javio je Subotić.

Šešeljeve pristalice nosile su na aerodromu, a potom i u Zemunu, srpske zastave, stranačka obiljležja i zastave sa njegovim likom, pjevali nacionalističke pjesme i uvrede na račun premijera Vučića i predsjednika Nikolića.

Prethodno je na aerodromu, na peronu za međunarodne dolaske bila ogromna gužva, a lidera radikala su osim porodice dočekali i stranački funkcioneri Nemanja Šarović, Zoran Krasić, Nataša Jovanović...

Krasić je Tanjugu prije Šešeljevog dolaska rekao da će radikali u subotu u 12 sati na Trgu Republike organizirati „istorijski miting“ na kome će se obratiti i njihov lider.

Novinar Al Jazeere Đorđe Kostić javio je ranije kako su na platou pred aerodromom, na kojem su čekali Šešelja, bile pojačane mjere bezbjednosti.

Sudsko vijeće Haškog tribunala donijelo je 6. novembra odluku da Šešelj bude privremeno pušten na slobodu zbog lošeg zdravstvenog stanja, a Vlada Srbije prethodno je Tribunalu dostavila uslovne garancije za njegovo puštanje.

Šešelju nije dozvoljeno da na privremenoj slobodi stupa u kontakte sa svjedocima na suđenju ili žrtvama, potvrđeno je u Haagu.

Lider SRS-a se 23. februara 2003. godine dobrovoljno predao Haškom sudu, gdje se izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice, koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja od 1991. do 1993. godine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini.

U pritvoru je od 2003. godine, a njegov predmet je i dalje u raspravnom postupku, koji je počeo 2007. godine.

Tužilaštvo je krajem 2010. godine završilo iznošenje dokaza, a optuženi, koji se sam brani, nije želio iznositi nikakve argumente obrane.

Odvojeno od optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, Šešelj je u tri postupka osuđen zbog nepoštovanja suda, na 15, 18 i 24 mjeseca zatvora.

Tri verzije optužnice

Prema posljednjoj, trećoj po redu verziji optužnice, Šešelj je optužen za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, dijelovima BiH i Vojvodine.

"U javnim govorima, Šešelj je pozivao na protjerivanje hrvatskih civila iz dijelova Vojvodine i tako podsticao sljedbenike i lokalne vlasti da se uključe u kampanju progona lokalnog hrvatskog stanovništva", navodi se u optužnici.

Optužnicom su obuhvaćena masovna ubistva u Vukovaru, okolini Sarajeva, Mostaru, Nevesinju i Zvorniku.

Šešelj se tereti i zbog javnih poziva za pritvaranje civila u logore pod nehumanim uslovima, mučenje, premlaćivanje i ubistva, deportacije i prinudno preseljavanje desetina hiljada Hrvata i Bošnjaka sa tih teritorija i dijelova Vojvodine te namjerno uništavanje njihovih domova, imovine, kulturnih i vjerskih objekata.

Prema optužnici, Šešelj je kao značajna politička ličnost propagirao ujedinjenje svih srpskih zemalja u homogenu srpsku državu i sâm ili sa ostalim iz zajedničkog zločinačkog poduhvata, učestvovao u regrutovanju, formiranju, finansiranju, snabdjevanju i usmjeravanju srpskih dobrovoljaca povezanih sa SRS-om, obično nazivanih četnici ili "šešeljevci''.

Navodi se i da je lično učestvovao u ratnoj propagandi, raspirivanju mržnje prema drugim etničkim grupama i podsticanju na zločine.

Tužilaštvo ukazuje i kako je Šešelj indoktrinisao doborovljce svojom ekstremističkom retorikom radi uključivanja u nasilno uklanjanje nesrpske populacije sa ciljanih teritorija.

Do septembra 1993. godine, kada se razišao sa Slobodanom Miloševićem, Vojislav Šešelj je, kako smatra Tužilaštvo u Haagu, bio jedan od učesnika u “zajedničkom zločinačkom poduhvatu”.

Cilj zajedničkoj zločinačkog poduhvata bilo je, kako se navodi, trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva sa trećine teritorije Hrvatske, iz većeg dijela Bosne i Hercegovine, kao i iz dijelova Vojvodine. 

Izvor: Al Jazeera i agencije

Hrvatska Atlantic Grupa u srijedu je saopćila kako je potpisala ugovor o potpunom preuzimanju srbijanske firme Foodland d.o.o., koje će formalno stupiti na snagu nakon dobivanja odobrenja Komisije za zaštitu konkurencije Srbije, prenosi agencija Hina.

Odobrenje regulatora očekuje se početkom iduće godine, navodi se u saopćenju, u kojem se ne navodi cijena tog posla.

Sjedište Foodlanda je u Beogradu, a ima proizvodne pogone i u selu Igroš, u podnožju Kopaonika.

Zapošljava više od 180 radnika, a iz Atlantica navode kako se u ovoj godini očekuje ukupni promet od osam miliona eura.

Asortiman Foodlanda prisutan je, kažu iz Atlantic Grupe, u više od 20 država, a oko trećine ukupne proizvodnje izvozi se na tržišta izvan regije, odnosno zapadnoevropsko, američko, australsko, rusko, japansko...

Značajna ulaganja

U objavi se navode i riječi većinskog vlasnika Foodlanda Vase Lekića da je daljnji razvoj kompanije i proizvoda zahtijevao značajna ulaganja, zbog čega su duže vrijeme "o oblicima dokapitalizacije pregovarali sa nizom potencijalnih partnera".

U razgovorima s Atlantic Grupom, dodaje Lekić, dobili su povjerenje da je riječ o "strateškom ulagaču, koji će znati dobro da upravlja brendovima Foodlanda, razvijati portfelj i unaprijediti tržišne pozicije".

"Na to ukazuje stručnost demonstrirana tokom dubinskog snimanja i pregovora o kupovini, kao i ukupno iskustvo i rezultati dosad preuzetih brendova u sistemu Atlantica."

Predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi ocjenjuje da su "proizvodi Foodlanda pravi dragulj prehrambene industrije".

"Krunski dijamant svakako je domaći ajvar, koji su kao delikatesu prepoznali svjetski prehrambeni trgovački lanci, poput švedskog Coopa, australskog Woolworthsa ili američkog Rossa te premium trgovci, kao što su francuski Lafayette i Le Bon Marche, švicarski Globus, švedski Hemkop, britanski Selfridges, ruska Azbuka Vkusa, američki Fairway ili japanski Fressay. Taj brand ima značajan razvojni potencijal u regiji i izvan nje, gdje već ostvaruje odlične rezultate. Time ova akvizicija pogađa oba cilja definirana u Atlanticovoj strategiji razvoja - širenje postojećeg brandiranog portfelja i internacionalizaciju", kaže Tedeschi.

Prirodna hrana

Foodland je osnovan 1998. godine, a osnovna djelatnost mu je proizvodnja prirodne zdrave hrane.

Njegov proizvodni asortiman obuhvata slane namaze i umake (ajvar, pinđur, ketčap, umaci za tjesteninu) i slatke namaze (džemovi, pekmezi, slatko) te prirodne sirupe i sokove od svježeg voća i povrća.

Povrće i voće za proizvodnju prikupljaju se na širem kopaoničkom području, a proizvodnja se odvija u skladu s certifikatima HCCP, ISO 9001 i BRC.

"Asortiman Foodlanda iznimno je komplementaran asortimanu, poslovanju, strategiji i ambicijama Atlanticovog strateškog poslovnog područja 'Delikatesni namazi', čijim dijelom postaje po preuzimanju kompanije. Noseći brand s najvećim internacionalnim potencijalnom u okviru ovog strateškog područja je 'Argeta', a širenje palete novim proizvodima pod brandom 'Bakina tajna', uz podršku Atlanticove prodajne organizacije u regiji i na međunarodnim tržištima, otvara prostor za značajne sinergije i unapređenje pozicija obaju brandova u portfelju", zaključuju iz Atlantica.

Izvor: Agencije

Albanski premijer Edi Rama je nakon povratka iz dvodnevnog posjeta Srbiji, na konferenciji za medije u Tirani, poručio kako je u Beograd otišao da pruži ruku prijateljstva nakon nesuglasica između dvije zemlje koje su trajale godinama.

„Blizu smo toga, ali da bi postali pravi prijatelji potrebno je još vremena. Ipak smo probili led“, smatra Rama, naglasivši da će službena Tirana raditi na tome da se uspostavi prijateljstvo između dvije zemlje.

„Ovo je zlatna prilika da se ponovo ne dogode ratovi i traume koji su ranije zadesili naša društva. Naša je obaveza sada da na najbolji način iskoristimo ovu priliku“, rekao je albanski premijer.

'U Beogradu moraju otvoriti oči'

„Ako pravom prijateljstvu treba vremena da se razvije, ozbiljno partnerstvo ne čeka. Mi ćemo intenzivno da se uključimo u ovaj projekt svjesni. Koordinirajući tu svjesnost sa cijelim svijetom, smatram da je ovo nevjerojatna, nova era za Balkan i također velika prilika za narednu generaciju“, rekao je Rama.

Izrazio je zabrinutost zbog toga što su srpski dužnosnici iskazali negodovanje nakon što je u Beogradu iznio svoj stav o Kosovu.

„Nije moguće da mi nije žao ljudi koji ne žele otvoriti oči kako bi vidjeli stvarnost koju svi drugi vide. Kosovo je njihov problem iz prošlosti i to je nešto što oni sami moraju riješiti“, poručio je Rama.

Smatra da bi Srbiji bilo bolje što prije priznati Kosovo jer bi, kako je kazao, „time sa sebe skinuli težak teret“.

Posebno zahvalan Albancima sa Kosova

Albanski premijer je posebno zahvalio Albancima s Kosova koji su njegov povratak učinili „događajem za pamćenje“, nakon što su stali pored puta kako bi ga pozdravili.

Na kraju je najavio kako će ponovno posjetiti Srbiju, napominjući da Srbi zbog toga nimalo ne bi trebali osjećati neugodnost.

Posjet Edija Rame obilježio je diplomatski incident na zajedničkoj konferenciji za novinare kad je spominjao Kosovo, što je razljutilo srpskog premijera Aleksandra Vučića, koji mu je uzvratio kako „nikome neće dozvoliti da ponižava Srbiju“.

Drugog dana, za posjeta Preševu, Rama je rekao kako albanski narod ne sanja o stvaranju „velike Albanije, već o velikoj Evropi koja će obuhvatati sve albanske teritorije“.

Izvor: Agencije

Piše: Ratko Femić

Dugo očekivani susret premijera Srbije i Albanije, Aleksandra Vučića i Edija Rame, protekao je onako kako godinama protiču srpsko-albanski odnosi. Atmosfera zategnuta do pucanja, namrgođena lica, varnice i - umesto pesnica - pokoja pridika. Neprijateljstvo je kulminiralo kada je Rama konstatovao da dve države oko Kosova imaju različite stavove, ali da je nezavisnost Kosova "realnost jedna i neupitna, kako regionalna, tako i evropska, i mora se poštovati", te da ćemo "što pre Srbija to prihvati, brže kao region ići napred".

Nije mnogo trebalo srpskom premijeru da iskoči iz poze budističkog monaha i fingirane strpljivosti, koja je rezervisana za druge prilike, ali ne i za gosta iz Albanije, te je "diplomatski" podviknuo u mikrofon, uz nabijanje na nos to što je albansku delegaciju domaćinski ugostio i "udomio", ali da ne može da trpi da neko ponižava Srbiju u Beogradu.

Ako je stvarno Rama planirao provokaciju, što tvrde srpski zvaničnici, zašto je onda srpski premijer naseo na nju i dopustio albanskom kolegi da izvuče iz njega radikalsku reakciju i tako mangupski poentira?

Moglo je to elegantnije i sa više šlifa da se uradi. Dovoljno je bilo podsetiti gosta na zvaničan stav Srbije o Kosovu, ali da, uprkos različitostima, možemo da radimo na poboljšanju odnosa. Ako je stvarno Rama planirao provokaciju, što tvrde srpski zvaničnici, zašto je onda srpski premijer naseo na nju i dopustio albanskom kolegi da izvuče iz njega radikalsku reakciju i tako mangupski poentira? Prevedeno na sportski rečnik - 2:0 u gostima, računajući dron sa mapom "velike Albanije" na stadionu Partizana, kada je prekinuta utakmica Srbija - Albanija.

Ako je to što je Rama rekao stvarno toliko velika provokacija, zašto onda albanskom premijeru nije uskraćeno gostoprimstvo i odatle - pravac Tirana? Ili, zašto bar nije albanski ambasador u Beogradu poslat kući? Uprkos svemu, ova poseta, prva na ovom nivou posle skoro 70 godina, omogućila je politički profit, i to obojici premijera. Poene su dobili, ali svako u svom dvorištu. Rama je "kupio" Albance iskrenim nastupom usred Beograda i ne dotiču ga previše primedbe Srba da je to bilo nediplomatski.

A ko je izdao Kosovo?

Vučiću, s druge strane, odgovara svaka kriza - veštačka ili stvarna - koja će da skrene fokus javnosti sa gorućih tema: niskog standarda, smanjenja plata i penzija... Dok tabloidni mediji bruje o tome kako nas je uvredio "Rama - Šiptar bez blama" lakše se podnose mere štednje i ostali stiskavci već kompresovanih kućnih budžeta koje Vlada nameće. I, još jedna stvar: možda Vučić nije imao mnogo izbora i Ramina diplomatska eskapada došla mu je kao dar s neba u nedelji kada se njegov bivši lider, ultranacionalista i optuženi za ratne zločine Vojislav Šešelj, vraća iz Haga. Kako je drugačije mogao da reaguje premijer koji je opsednut rejtinzima i javnim mnjenjem? Nije Vučić tako hrabar lider kakvim se predstavlja. Da je bio pomirljiv, možda bi deo članova njegove Srpske napredne stranke, koji su do juče bili Šešeljevi radikali, mogao da mu zameri izdaju i priznavanje nezavisnosti Kosova.

Možda Vučić nije imao mnogo izbora i Ramina diplomatska eskapada došla mu je kao dar s neba u nedelji kada se njegov bivši lider, ultranacionalista i optuženi za ratne zločine Vojislav Šešelj, vraća iz Haga.

Srpski zvaničnici se po pitanju nezavisnosti Kosova ponašaju u maniru "znamo mi to dobro, samo nam ne pominjite". Većina zapadnih zemalja sa kojima Srbija sarađuje i od kojih zavisi budućnost Zapadnog Balkana već je priznala kosovsku nezavisnost. Rama je rekao glasno ono što se u zvaničnim krugovima izgovara šapatom, ono što je realnost, a ne neka fatamorgana sadržana u preambuli Ustava, u kojoj je navedeno da je "Kosovo neotuđivi deo Srbije". Međutim, o suverenitetu na Kosovu mnogo više govori Briselski sporazum, koji uvažava realnost na terenu više nego najviši pravni akt Srbije izglasan na referendum bez učešća kosovskih Albanaca.

Briselski sporazum potpisali su Vučić i bivši premijer, a sada šef diplomatije Ivica Dačić. Važeći Ustav se mora poštovati, ali kako? Je li treba da se pravimo blesavi? Ako nam je lakše tako, možemo da ubedimo sebe da smo intergalaktička sila, ali to neće pomoći. Ako je neko ubeđen da je Kosovo Srbija -  ode u Prištinu, svrati na kiosk - kad tamo ne primaju srpske dinare. Tada ga odžepare i on hoće da prijavi krađu Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije - kad ono tamo kosovska policija. Ako insistira na srpskoj policiji, onda pravac Vranje, ali mu oni u tome neće pomoći, jer nemaju nikakve ingerencije "down there".

Ovakvi incidenti su kao lakmus papir za civilizacijski nivo naroda regiona. I sada smo mogli da vidimo kako sve vrca od palanačkog duha - zaostalost i nizak stepen političke kulture, koji pothranjuju jeftini mediji. Ništa bolje nije trebalo ni očekivati kada su ministri dočekali albansku delegaciju namršteni, kao mlada koju prisiljavaju da se uda, a ona preko volje staje pred matičara.

Ko će čekati 34 sekunde?

Kao i u slučaju dron, kada je u Prištini i Tirani slavljen prekid utakmice, sada se slavi sastanak bez rezultata. Cilj sastanka je bio otopljavanje odnosa Begrada i Tirane, početak razumevanja dva suprotstavljena naroda. To se nije desilo, ali na obe strane imamo slavlje zbog reakcija premijera i pljuvanje druge strane.

Mediji u Srbiji su zaključili da je prva Ramina provokacija bilo to što je Vučić čekao albanskog premijera 34 sekunde da izađe iz automobila. Nije valjda srpski premijer toliki nervčik da mu je dovoljno pola minuta da izgubi strpljenje. Novinari valjda misle da je uobičajeno da zvaničnici iskaču iz auta u pokretu. Mediji su zaključili i da je Rama obuo cipele s debelim đonom da bi izgledao viši od Vučića, zatim da je kokainski zavisnik, a objavljene su i fotografije sa nudističke plaže. To, po sudu skudoumnih urednika, dokazuje da je neko perverznjak.

Sigurno je da Srbi danas bolje žive na Kosovu nego što su pre 10 godina živeli, ali i dalje se dešavaju napadi na povratnike i njihovu imovinu, i dalje je upitna sloboda kretanja van svojih enklava.

Albancima iz Preševa zamereno je da su Ramu dočekali kao svog premijera. U gradiću je bilo nekoliko bilborda koji su se na taj način obraćali gostu. Ali, to je karakteristika malih naroda, da uvek naginju matici ili nekim velikim zaštitnicima. Kako doživljavaju premijera Srbije u Banjoj Luci, ili premijera Hrvatske u zapadnom dijelu Mostara? Mnogim Bošnjacima u Sandžaku bliže je Sarajevo od Beograda i često se navija za Tursku kada igra protiv Srbije. Nismo li pre samo mesec dana, tokom posete ruskog predsednika Vladimira Putina, bili svedoci transparenata "Putin naš predsednik"?

Rama je izjavio da Albanci na jugu Srbije imaju manje prava od Srba na Kosovu. Tu je albanski premijer došao na klizav teren manjinskih prava na Balkanu. Sigurno je da Srbi danas bolje žive na Kosovu nego što su pre 10 godina živeli, ali i dalje se dešavaju napadi na povratnike i njihovu imovinu, i dalje je upitna sloboda kretanja van svojih enklava. Interesantno je da je Rama pomenuo prava Srba na Kosovu, ali ne i Srba u Albaniji, koji su albanizovani, a do skora nisu ni smeli da se tako izjašnjavaju.

'Bez muke nema nauke'

Škole na manjinskim jezicima su bile decenijama zabranjene te je srpski jezik tek od skoro počeo da se uči, i to u privatnim školama, što su organizovali uglavnom sami lokalni Srbi i Crnogorci. Albanija je, pod uticajem Evropske unije, tek u januaru 2014. godine otvorila školu sa nastavom na srpskom jeziku. Za vreme Envera Hoxhe nealbanska imena i prezimena gotovo da su nestala.

Za razliku od Srba u Albaniji, Albanci na jugu centralne Srbije imaju pravo na svoj jezik i pismo, medije na svom jeziku, u školama se nastava odvija na albanskom jeziku. Imaju Albanci na jugu Srbije svojih problema i verovatno se susreću sa diskriminacijom prilikom zapošljavanja, žale se na militarizaciju tog regiona, nerazvijenost, u Preševu je čak 58 odsto nezaposlenih... Videli smo koliko je malo potrebno da Albanci u centralnoj Srbiji postanu meta huligana.

Imaju Albanci na jugu Srbije svojih problema i verovatno se susreću sa diskriminacijom prilikom zapošljavanja, žale se na militarizaciju tog regiona, nerazvijenost, u Preševu je čak 58 odsto nezaposlenih...

Ima tema za razgovor između srpskog i albanskog premijera, stvari koje su u obostranom interesu i ovaj susret će morati da se ponovi, ali uz manje tenzija. Sam Rama je izrazio želju i rekao da će biti teško citirajući - i to na srpskom jeziku - poslovicu "Bez muke nema nauke". Zato, Edi Rama, dođi opet nama, ali sledeći put imaj u vidu koliko smo osetljivi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Haški optuženik Vojislav Šešelj doputovao je u Beograd, nakon što ga je Tribunal u Hagu pustio na privremenu slobodu.

Marko Subotić je u Beogradu.

Iako države regiona već godinama razmišljaju o zajedničkoj turističkoj ponudi, većina takvih inicijativa ostala je na nivou ideje.

Preduzetnici kažu da su prepreke uglavnom administrativne, poput npr. viznih režima.

Zašto je to tako, i šta zapravo znači jedinstvena turistička ponuda, istražila je novinarka Al Jazeere Milica Marinović.

Novembar je vrijeme kada kraljica crnogorskog turizma Budva  miruje. Prazne plaže i restorani samo su blijedi podsjetnik na ljetnu sezonu koja nije ispunila očekivanja domaćih ugostitelja.

Ugostitelj Đuro Ivanović kaže: "Ova sezona je bila baš kratka, mislim da je onaj špic trajao 20 dana, i to je sve u svemu loše. Treba nešto popraviti".

U ovo doba godine turisti u Budvi su rijedak prizor. Jean je sa svojim suprugom došla iz Amerike u potrazi za odmorom.

"Planirali smo put u Hrvatsku i pomislili zašto ne bismo došli i u Crnu Goru, koja je prelijepa. Razlog zašto smo izabrali ovo doba godine je što ne volim putovati kada je velika gužva i ovo je idealno, još imate vremena i prostora da radite ono što želite", kazala je Jean.

"U osam mjeseci ove godine Crnu Goru je posjetilo blizu 1,65 miliona turista što je državi donijelo zaradu od 635 miliona evra. No, ugostitelji kažu, može i mora bolje", izvijestila je Marinović.

Povećati broj gostiju i produžiti sezonu cilj je svih preduzetnika zemalja regiona. Mnogi rješenje vide u objedinjavanju turističkih ponuda Balkana, koje bi se ponudile dalekim zemljama poput Kine.

Zajednička ponuda

Žarko Radulović  iz Crnogorskog turističkog udruženja je rekao: "Šest država imaju mnogo više da ponude, šest puta više nego jedna, ali mi imamo probleme jer taj proizvod moramo da unificiramo, a za to su nam potrebne protočne granice, da ne bude problem viza, kabotaže s autobusima i niz manjih problema koji trebaju da se riješe".

Zajednička turistička ponuda zamišljena je kao velika regionalna tematska tura za ljubitelje ekstremnog sporta.

"Da jedna država ima rafting, druga kanjoning, treća ima speleološke ture, to je popularno u Americi a nije pokriveno turističkom nišom u našim zemljama", kazala je Tatjana Gerić iz Privredne komore Srbije.

Dok se neke turističke organizacije nadaju da bi se za ovakav projekat novac mogao da osigura iz pretpristupnih fondova Evropske unije, drugi rješenje vide u regionalnim turističkim kapacitetima.

Veljko Ostojić iz Karisma Hotels Adriatica je kazao: "Mi planiramo pod upravljanjem u narednih pet godina imati 5.000 soba u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sloveniji".

Zaduženima za turizam u ovom dijelu Evrope ne nedostaje ideja. Međutim, problem je što najveći dio ne odmakne dalje od toga.

Pokazatelji jednog od najvećih evropskih turoperatora TUI-ja kažu da od 30 miliona turista svega tri posto posjeti istočnu obalu Jadrana.

Izvor: Al Jazeera

Haški optuženik Vojislav Šešelj doputovao je u Beograd, nakon što ga je Tribunal u Hagu pustio na privremenu slobodu. Šešelja je na aerodromu dočekalo više od hiljadu pristalica.

Kako je izgledao dolazak haškog optuženika Vojsilava Šešelja, u prilogu Đorđa Kostića.

O utjecaju Šešeljovog povratka na politčku scenu Srbije u ovom trenutku govori analitičar Dejan Vuk Stanković.

Naplatu cestarine u Srbiji za šest do osam mjeseci mogle bi zamijeniti vinjete, a razmatra se mogućnost da, osim na autocestama, važe i na cestama prvog reda, najavila je ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović.

Objasnila je kako još nije donesena konkretna odluka, ali se rade analize, pa bi njihova cijena bila slična onoj u Sloveniji i Mađarskoj.

„Kada odluka bude doneta, pre svega na osnovu ekonomske analize, nama je potrebno još šest meseci da ih uvedemo“, precizirala je Mihajlović.
Srbija od cestarine godišnje uprihoduje 150 milijuna eura, a sa vinjetama bi taj iznos dosegnuo 300 milijuna.

Smanjenje gužvi

„Vinjete bi pre svega služile da se smanje nepodnošljive gužve na naplatnim rampama i da omoguće bolju kontrolu trošenja novca za održavanje puteva. Zato razmatramo da vinjete uvedemo i na puteve prvog reda, a ne samo na autoputeve“, rekla je Mihajlović beogradskim medijima.

Po njenim riječima, uvođenje vinjeta, naljepnica kojima se plaća korištenje cesta, značilo i veća ulaganja u cestovnu infrastrukturu.

Procjenjuje se kako bi cijena godišnje vinjete za automobile u Srbiji iznosila 65 eura, dok bi vozači kamiona plaćali taksu po prijeđenom kilometru, a satelit bi pratio njihovo kretanje.

U ovisnosti od toga idu li na dulji ili kraći put, vozači u europskim zemljama biraju između dnevne, tjedne, mjesečne i godišnje vinjete koje bi bile u ponudi na benzinskim crpkama i graničnim prijelazima.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) i haški optuženik Vojislav Šešelj, kojeg je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju pustio na privremenu slobodu, ponovio je kako ne odustaje od programa „velike Srbije“, kako jeste prijetio osvetom premijeru Srbije Aleksandru Vučiću i predjsedniku Tomislavu Nikoliću, ali kazao da sad nema potrebe za tim.

Obraćajući se novinarima u sjedištu SRS-a u Zemunu, Šešelj je dodao kako je i dalje ponosan na ubojstvo bivšeg premijera Zorana Ðinđića, te da će raditi na mobilizaciji stranke.

Jedina nova poruka u obraćanju novinarima bila je - da se u Haag neće vratiti dobrovoljno.

Na pitanje o osveti Vučiću i Nikoliću, odgovorio je:

„Rekao sam: ''osvetiću se''. Ako ne stignem da se osvetim ja, to će se preneti na pokolenja. Moje osvetničko raspoloženje odnosilo se na Nikolića i Vučića i oni su znali da se ne šalim“.

Dodao je, kako je ipak tako mislio u trenutku kada je bilo riječi o davanju garancija za njegovo puštanje na slobodu, ali da više nema potrebe za tim.

„Pošto je moja pretnja uspela, nema osvetoljubivosti“, zaključio je Šešelj.

Ne odustaje od 'velike Srbije'

„Hagu je dozlogrdilo da me drže tamo i učinili su ustupak Vučiću da odlože moj dolazak dok ne prođe poseta albanskog premijera Edija Rame“, dodao je Šešelj. 

„Smisao Srpske radikalne stranke je ideja 'velike Srbije'“, poručio je i zapitao: „Ako bi se ugasila ta ideja, šta bismo mi tražili na političkoj sceni?“.

Najavio je i kako se neće dobrovoljno odazvati pozivu Haškog suda da dođe na izricanje presude po optužnici za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini od 1991. do 1993.

„Nema mog dobrovoljnog povratka u Hag“, rekao je i najavio kako „zbog toga neće biti krvoprolića, ali hoće protesta i demonstracija“.

„Kad izdaju nalog Vladi Srbije, Nikolić i Vučić odlučivaće šta će da rade, ja neću bežati. To bi bio istorijski paradoks i neka vrsta pravnog paradoksa da Vučić i Nikolić, saradnici u mojim ratnim zločinima i saučesnici u zločinima protiv čovečnosti moraju da me isporuče. Da li mislite da bih ja takvu priliku propustio?“, zapitao je Šešelj.

DS: Monstruozne izjave o Đinđiću

Govoreći o Đinđiću, Šešelj je kazao: „Radovao sam se kad sam čuo za ubistvo Ðinđića i na to sam ponosan. Tada se srpski narod oslobodio izdajnika i mafijaša. Ðinđić je tamna strana srpske istorije i jedna od najcrnjih stvari koje su nam se desile“, rekao je Šešelj.

Ubrzo je stigla i reakcija iz Demokratske stranke (DS) u kojoj smatraju kako je Šešeljeva izjava o Ðinđiću - monstruozna.

„Istovremeno, ona nas utvrđuje u uverenju da smo bili u pravu što smo se oduvek borili protiv svega što je Šešelj predstavljao u srpskom društvu, na  žalost i onoga što i danas predstavlja“, poručili su iz DS-a.

„Mržnja, podele, uvrede, diskvalifikacije i pozivi na linč nisu nešto što je u Srbiji bilo nepoznato od vremena odlaska Šešelja u Hag, jer je politička retorika koju je on uspostavio ostala osnovna matrica za obračunavanje sa političkim neistomišljenicima i sada kada su njegovi učenici na vlasti“, navodi DS.

Uvjeren da je 'rasturio' Haag

Šešelj je kazao kako je uvjeren da je „rasturio“ Haški sud te najavio da će svjedočiti kao svjedok obrane u postupku protiv Ratka Mladića, ali videolinkom iz Beograda.

Iz Vlade Srbije poručuju kako je pitanje Šešeljevog povratka u Hag pitanje koje treba biti riješeno između optuženika i Haškog suda, jer je država ispunila sve što se od nje tražilo.

„U obavezama Srbije, u konkretnom slučaju, u odluci Pretresnog veća, samo je obaveza da Šešelju ne izdajemo pasoš. Nikakva druga obaveza Vlade Srbije ne postoji, što je svojevrsan presedan. U svim drugim slučajevima mi smo bili u obavezi da vratimo optuženog u Hag, ukoliko se on dobrovoljno ne vrati. U ovom slučaju te obaveze nema. Zašto je nema? To je pitanje za Tribunal“, odgovorio je Rasim Ljajić, predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju sa Haškim tribunalom.

'Nemam veze sa pritiskom SAD-a na Vučića'

Šešelj je izjavio i kako mu „nije poznato, ali je moguće da Amerikanci pripremaju političku egzekuciju“ premijera Aleksandra Vučića.

„S tim nemam nikakve veze“, tvrdi Šešelj.

Na konferenciji za novinare je negirao da je pušten na privremenu slobodu iz Haškog suda kako bi SAD preko njega radio destabilizaciju Vlade Srbije.

Šešelj je rekao kako premijer preko svog ministra Aleksandra Vulina plasira da mu „Amerikanci rade o glavi“ time što su njega pustili iz Haaga.

„Svi oni koje su upravo Amerikanci doveli na vlast sada kukaju, za razliku od mene koji sam 1991. godine odbio ponudu Amerikanaca da me postave za lidera opozicije. Sada nastavljam tamo gde sam stao 2003. godine“, zaključio je Šešelj.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin ustvrdio je kako je Haški sud pod kontrolom SAD-a, te dodao kako su oni pustil Šešelja iz pritvora i sad kroz njegova usta govore da će rušiti Vladu.

Vulin je poručio premijeru Vučiću da je „možda vreme da preispita prioritete spoljne politike“.

Izvor: Agencije

Zbog protesta studenata, Filozofski fakultet u Beogradu, u blokadi je već mjesec dana.

Senat Sveučilišta prijeti im da bi mogli izgubiti cijeli zimski semestar. Studenti ne odustaju. Više u priči Dušana Hadži Nikolića.

U petoj epizodi serijala "Alhemija Balkana – Srbija" prikazujemo kolektivna vjenčanja u Beogradu. To je nova moda, preuzeta od Rusa iz Sankt Peterburga, koja se brzo proširila Srbijom.

Šta vam je najvažnije kod partnera s kojim ćete stupiti u brak (ljubav, bogatstvo, vjera, nacija, ljepota), bilo je pitanje za stotinu anketiranih Beograđana i Novosađana.

Sa Goranom Bregovićem smo razgovarali o muzičkom obrazovanju Roma na Balkanu, čime bi se doprinijelo ravnopravnosti te populacije, ali i otvorila mogućnost za širenje tog projekta na druge evropske zemlje. Ideju podržava i najmlađa članica SANU-a, kompozitorica Isidora Žebeljan.

Snimanje Beograda iz zraka omogućio nam je Dragan Trifunović, vlasnik firme „Helivideo“ koja posjeduje bespilotnu letjelicu, kada još nismo znali koliko će ta vrsta letjelica postati važna za sport i međunarodnu politiku. Razgovor s njim i spektakularne snimke Beograda iz zraka preplitali smo s intervjuom s gradonačelnikom Beograda Sinišom Malijem, koji je iznosio planove  o gradnji u glavnom gradu Srbije.

Četiri osobe, koje su povrijeđene u eksploziji u pogonu Rudarsko-topioničarskog basena "Bor" u Srbiji, prevezene su u borsku bolnicu, i van su životne opasnosti, potvrdio je novinarima direktor borske bolnice Igor Maljković.

"Jedan radnik je pušten kući, dvojica sa lakšim povredama su na ispitivanju, dok četvrti povrijeđeni ima prelom podlaktice i danas će biti operisan", rekao je Maljković.

U nesreći, koja se dogodila u tvornici sumporne kiseline RTB Bor, povrijeđena su trojica radnika i profesor Mašinskog fakulteta iz Beograda. 

Do nesreće je došlo tijekom procesa balansiranja, a prema prvim procjenama, šteta je veća od 80.000 eura.

Uređaj star više od 50 godina

Rađen je remont uređaja za udisanje zraka, koji se više od 50 godina koristio u ovom pogonu, a vodili su ga profesori Mašinskog fakulteta u Beogradu.

"Nesreća se desila u procesu balansiranja koji su izvodili profesori Mašinskog fakulteta iz Beograda. Nakon kretanja duvaljke došlo je do pucanja. Delovi su se razleteli, tako je profesoru slomljena podlaktica, svi drugi su lakše povređeni, dvojica su već puštena kući, jedan je u bolnici, ali i on će do nedelje biti pušten", objasnio je Blagoje Spasovski, generalni direktor RTB Bor.

Uviđaj je izvršio tužilac Osnovnog javnog tužilaštva u Boru, a na lice mjesta izašao je i inspektor zaštite na radu.

Također je angažovan vještak mašinske struke koji treba da ustanovi uzrok havarije.

Izvor: Al Jazeera i agencije