Aviokompanija Air Serbia najavila je u petak uvođenje dvaju letova dnevno između Beograda i Zagreba, koji počinju od 12. prosinca ove godine.

To će označiti ponovno uvođenje zračne linije između dva grada, na kojoj je posljednji let bio prije 23 godine, navodi se u priopćenju srbijanske nacionalne aviokompanije.

Prema redu letenja, zrakoplovi će iz Beograda polijetati u 7:35 i 18:20 sati, a iz Zagreba u 10:05 i 20:40 sati.

Kako se doznaje, najjeftinija će povratna karta stajati oko 110 eura, a za prve letove već je određeno da iznosi 127 eura.

„Uspostavljanje linije za Zagreb je značajan i dobrodošao dodatak mreži destinacija Air Serbije koja ubrzano raste. Ovi letovi će odgovoriti na sve veću tražnju za poslovnim i turističkim putovanjima onih koji često putuju između ove dve prestonice i omogućiće im značajnu uštedu vremena u poređenju sa putovanjima vozom ili kolima“, poručio je generalni direktor kompanije Air Serbia Dane Kondić.

Veze prekinute 1991. godine

Iz Air Serbia podsjećaju da je prvi let na liniji Beograd – Zagreb obavio JAT-ov prethodnik Aeroput u veljači 1928. godine.

JAT je ponovno uspostavio letove na ovoj liniji u travnju 1947. godine i održavao ih je do kolovoza 1991. godine.

Air Serbia je počela s radom kao nacionalni avioprijevoznik Republike Srbije u listopadu 2013. godine, a nastala je od nekadašnjeg JAT-a nakon što je prošle godine srpska vlada potpisala sporazum o strateškom partnerstvu sa zrakoplovnom kompanijom Etihad iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Time je prestao postojati nekadašnji Jugoslavenski aerotransport (JAT), potom JAT Airways, a osnovana je nova tvrtka Air Serbia, u kojoj Etihad ima 49 posto vlasničkog udjela, a država Srbija 51 posto.

Air Serbia leti do više od 40 odredišta u Europi, na Mediteranu i Bliskom istoku, s matične međunarodne zračne luke Nikola Tesla u Beogradu.

U floti ima 10 uskotrupnih i pet turbopropelerskih zrakoplova.

Izvor: Agencije

Košarkaška groznica drma Beograd u petak, pred meč Crvena zvezda – Olympiakos, za koji se traži karta više, javlja novinski portal Blic. Veliku korist pokušavaju izvući ulični prodavači, koji ulaznice prodaju i po tri puta višoj cijeni.

Karte za utakmicu su rasprodane u srijedu, kada je još samo mali kontigent od 2.500 karata pušten u prodaju u poslijepodnevnim satima.

Bilo je razočaranih navijača koji nisu došli do najjeftinijih ulaznica, ali su izdvojili novac za one skuplje, a do velikog broja karata došli su i ulični preprodavači.

Na dan utakmice koja počinje u petak u 19 sati, oni su ispred Kombank Arene samo za najjeftinije karte su tražili skoro trostruku cijenu, u želji da dobro profitiraju od spektakla od kojeg se dosta očekuje.

Trener Crvene zvezde Dejan Radonjić rekao je na novinskoj konferenciji da je pred njima izuzetno težak meč.

"Ono što sam siguran jeste da je pred nama teška utakmica. Mnogo smo mlađi od njih, ali motivisani smo da odigramo dobro, i treba da damo sve od sebe kako bismo napravili podvig u Areni", rekao je Radonjić na konferenciji za novinare u Beogradu.

Rekao je i da su svi igrači zdravi i da će biti spremni za utakmicu.

"Zdravstveno stanje je dobro, nemamo nikakvih problema i nadam se da će tako i ostati", istakao je on.

Poslije tri kola Zvezda ima dvije pobjede i poraz, a Olympiakos sve tri pobjede.

Izvor: Agencije

Još nije poznato kad će haški optuženik Vojislav Šešelj stići u Srbiju. Ispred sjedišta Srpske radikalne stranke u Zemunu javio se Đorđe Kostić.

Različite su reakcije u regionu na privremeno puštanje na slobodu Vojislava Šešelja, koji se u Haškom tribunalu nalazi 11 godina. U Vukovaru ili Sarajevu smatraju da time pravda nije zadovoljena.

Haški optuženik Vojislav Šešelj u Srbiju neće doći prije utorka, rekao je za Al Jazeeru predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju sa Hagom Rasim Ljajić. U Srpskoj radikalnoj stranci kažu da svog lidera očekuju večeras ili narednih dana. Tvrde da je Šešelj potpisao svu pravnu dokumentaciju i da više nema prepreka za njegov dolazak u Beograd. 

Gost Al Jazeere u Beogradu bio je advokat Branislav Tapušković, koji je u haškom procesu protiv Slobodana Miloševića bio prijatelj suda. On je komentirao suđenje Vojislavu Šešelju.

Razgovarala: Saida Mustajbegović

Bilo šta da radi svodi se na riječi i pisanje. A sa njima je vrlo precizan – direktan bez namjere da se bilo kome dodvori. Zanimljivo je da i oni koji ne slušaju hip-hop muziku znaju ko je Marko Šelić Marčelo (Paraćin,1983.). Ima običaj da ispravi novinare kada ga pred intervju najave kao „svestranog momka“:

„Taj kompliment pripada nekome ko je istovremeno i astrofizičar i stolar i ginekolog. Sve moje aktivnosti tiču se jednog istog: bavljenja pisanjem. A sve što pišem je o ljudima, psima i mišima.“

To čini kroz prozu, novinske kolumne i muziku. Od debitantskog rap albuma ''De Facto'' (2003.), preko novinarskog aktivizma i prvog romana “Zajedno sami” (koji je od 2008. imao više reizdanja), pa do današnjih dana, kada mu izlazi novi album ''Napet šou'', dobio je mnoge nagrade. A prošle godine na Beogradskom sajmu knjige, nakon incidenta koji je izbio između alternativaca i šovinista, oglasio se putem svog bloga i skrenuo pažnju na tu situaciju.

• Prošlogodišnji i ovogodišnji Sajam knjige u Beogradu – možete li napraviti poređenje? Ko je to izlagao i izlaže knjige? Da li se nešto promijenilo? Da li je bilo incidenata sličnih prošlogodišnjem?

Marčelo: Krenuću od poslednjeg pitanja- nije, bar ne u mom okruženju. Ako ćemo tako, ove mi je godine zasigurno bilo osetno prijatnije. No, to ne može biti nikakva generalna ocena – kao što ni snimak sa prošlog Sajma to nije bio. Nije to bilo jedino lice Sajma – već jedno od lica, ono ružno, jednako stvarno kao i ona lepa.

Izdavaštvo nije isto što i umetnost, čak ni kada je reč o objavljivanju umetničkih dela – to je posao, a svaki posao okuplja šaren svet, pa i onaj najgori. Ne treba se preterano zaluđivati idejom da je oko književnosti okupljen samo pristojan svet – ali je normalno i potrebno očekivati da će i polusvet usvojiti, ili makar oponašati pristojnost kad se nađe u gravitaciji nečega što jeste i mora biti pristojno. To je nužni minimum.

Svako očekivanje iznad tog neretko se graniči sa romantičnim sanjarenjem, i ne samo kod nas: bogati materijalista kupiće vredno umetničko delo samo zarad društvenog prestiža, a da mu pritom umetnost neće ni očešati dušu. Možda će mu ga prodati neko ko takođe u tome samo vidi posao.

Oko toga možemo povesti filozofsku raspravu, ali ih ne možemo sprečiti, niti imamo prava na to. Pristojnost, međutim, nije teren utopije – ona je nasušno potrebna i svako ko to ne razume ne treba da bude na ovakvim mestima.

• Novi album i nova knjiga – dali ste mogućnost fanovima da se odluče hoće li čitati knjigu ili će slušati muziku. Otkuda ideja da se napravi „Napet šou“?

- To davanje mogućnosti zapravo je samo lepa izdavačeva formulacija za korice – naravno, naša je logična nada da nijedan vlasnik primerka ovog knjigoalbuma nije zaista pred izborom hoće li biti čitalac ili slušalac, kao da jedno isključuje drugo. Reč je o integralnom delu koje kroz mini eseje prati i proširuje teme novih pesama, čiji su tekstovi takođe sastavni deo dela, dok je na kraju knjige i disk sa albumom.

Pored mene, na esejističkom delu knjige radili su i moji dragi prijatelji: reditelj Kokan Mladenović, pisci David Albahari, Mihajlo Pantić, i Pavle Zelić, aforističar Dalibor Đorđević, rok kritičar Petar Janjatović, kolumnista Draža Petrović, dugogodišnji aktivista u programima izgradnje mira u regionu bivše SFRJ Milan Colić, psiholog i psihoterapeut Vladan Beara i koordinatorka organizacije ASTRA Elena Krsmanović. 

Za to vreme, album je ugostio preko trideset vrsnih muzičara, žanrovski je slobodan i koketira sa svim pravcima koji su nam bliski, te će se slušalac fino prošetati od džeza i svinga do roka i hip-hopa.

Okupio sam ove sjajne ljude ne bismo li zajedno pronikli u domaće ovde i sad, na način upravo suprotan onom koji danas u medijima vlada: nismo tu da šminkamo, već da rašminkavamo, ali nismo tu ni da kukamo, već da promišljamo, ne da robotski hladno ispaljujemo osude i gotove zaključke, već da svemu tome damo ljudsko obličje i sopstvena lica.

„Napet šou“ је zato u izvesnom smislu  rijaliti emisija – ali za razliku od uobičajenog programa tog tipa, ne služi za odvlačenje pažnje od stvarnosti, već da je prikaže kakva jeste.

• Izjavili ste da treba vremena da javnost uoči da „nisi u književnosti“ tek tako. Koliko marketing zapravo o(ne)mogućava da se dođe do „dobre knjige“?

- Ako vas javnost najpre upozna kroz nešto drugo, onda je teško; ako vas uopšte ne poznaje, takođe je teško. Ovo nije era utisaka, ovo je era frenetične potrebe za iskazivanjem suda – što dovodi od toga da komentar često ne služi da izrazi ikakav stvaran sud, nego je samom sebi svrha.

Tragična većina ljudi danas ne polemiše o delu, već o najprizemnijoj preliminarnoj simpatiji, ili pak antipatiji prema autoru, prečesto baziranoj na sasvim usputnom pogledu. Najbolji marketing je i danas onaj koji je oduvek bio: preporuka osobe u čiji sud veruješ, a ne mediji. Medijski marketing doživljavam samo kao servis, kao obaveštenje da se neka knjiga pojavila. Za ostalo će se pobrinuti njen sadržaj, ako vredi.

• Živimo u vrijeme monopolizma. Ko danas ima monopol nad mišljenjem u zemljama u kojima živimo?

- E, ako pak o javnom mnenju govorimo, tu mediji igraju potpuno presudnu ulogu – najmoćniji mediji i oni koji stoje iza njih. U nekim zemljama ne ni izvesni oni, nego izvesni on. To što su kablovska televizija i internet dospeli u većinu domova ništa ne pomaže – naši ljudi su decenijski programirani da aktivno prate maksimalno dva medija i da im veruju religiozno, dogmatski, aksiomski. Tu ni dostupnost informacija ni sopstvena glad ne pomažu: oni neće da čuju.

Na jednom mestu u „Zločinu i kazni“ Dostojevski kaže: „...do poslednjeg trenutka ukrašavaju čoveka paunovim perjem, do poslednjeg trenutka nadaju se dobru, a ne zlu; i mada predosećaju naličje medalje, ni za šta na svetu neće sebi reći pravu reč: muči ih već i sama pomisao; i rukama i nogama brane se od istine, sve do trenutka kad im taj čovek, koga su sami nakitili, svojeručno ne rascopa nos.“ I tu, izgleda, nema pomoći.

• Da li se nešto promijenilo u posljednjih dvadeset godina u zemljama Balkana kod samih kreatora javnog mnijenja?

- Samo kozmetički. Ovu vlast, isto kao i onu prethodnu, sve njih samo prividno zanima bilo kakva budućnost, ali suštinski, oni parazitiraju samo i isključivo na činjenici da jašu funkcionalno nepismenog Građanina Prosečnog u sadašnjosti koja traje zauvek. Ma šta rekli, njima ne odgovara nikakav drugačiji poredak do tog, nikakav nacionalni uvid u stvarnu civilizovanost; zato su i čitave nacije upravo nalik svojim vođama: okrenute ka svetu, ali leđima.

• Kako smo došli u poziciju da svi koji kritikuju pojavnosti u vlasti se tretiraju kao državni neprijatelji?

- Zato što smo u svojoj srži bili i ostali jednopartijski mentalitet. I onda sve zavisi jedino od toga kakav je sam vođa. Ako se on oseća kao rođeni pobednik, kao što se Milošević osećao, kritičke reči će biti, jer je uveren da mu kritička reč ne može ništa čak i kad mu, na kraju, zaista može; ako je pak rođeni gubitnik, potpuno nesposoban da iz te kože iskoči čak i kad pobedi, onda kritičke reči neće biti čak ni kad mu ne može ništa.

• Ima li prostora za zdravu kritiku? Kakve su (bile) reakcije na vašu pjesmu „Kuća na promaji“, gdje ste kritični prema domovini i policiji?

- Ne sećam se da je bilo koji novinar razmišljao dvaput da li da me negde pozove ili ne, dok danas možeš biti na crnoj listi ako nisi politički podoban. Ljudi su u strahu čim bilo šta zucnu. Oni koji su dovoljno „ludi“ da se ne boje za sopstveni posao i opstanak – boje se za nekog bližnjeg, a po tom principu stvarno na kraju možeš celu naciju da držiš ucenjenu.

Naravno, sve to ide uz retoriku koja se i ranije mogla čuti: svi koji se ne slažu su čisto zlo iz pakla, te strani plaćenici, te rade za opoziciju, te svi živi rade za Miškovića. Evo ovih dana ispade da svi oni silni advokati u štrajku zapravo rade za Miškovića, osim onog jednog što ne želi da štrajkuje i koji je, ma vidi čuda, član vladajuće stranke (što se čulo samo na N1 – gle još jednog čuda).

Sad najavljuju štrajk i Miškovićevi prosvetari i lekari, a pre toga se bunila Miškovićeva policija, među kojima se posebnom drskošću istakla Miškovićeva žandarmerija, a tu su i Miškovićevi džeparoši koji kradu poštenom svetu lične karte i onda otvaraju firme. Lepo, pa ko je onda kriv što taj zloduh i sveopšti mastermajnd nije u zatvoru? Ko je to tako uporno nesposoban, čija je to odgovornost? 

Izvor: Al Jazeera

Sudski proces protiv Vojislava Šešelja u Haškom tribunalu dugo je trajao. Suđenje je okončano prije četiri godine. Presuda nikada nije izrečena čovjeku koji je u pritvoru duže od 11 godina. U Haškom sudu ponavljaju mogla bi biti izrečena u drugom dijelu 2015 godine. Pravni ekspeti smatraju to poražavajućim za tribunal. Više detalja donosi novinar Al Jazeere Boris Gagić.

Nacionalni sistemi vrtića, predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja u Srbiji, ne uspijevaju doprijeti do romske djece, uključiti ih, zadržati i obrazovati. Kako bi se ova djeca osnažila, 2011. je  nastao program koji im kroz igru pruža sve ono što su nedostatkom institucionalnog obrazovanja propustili. Priču donosi novinarka Al jazeere Natalija Lučić.

Prije 25 godina srušen je Berlinski zid, simbol hladnoratovskih podjela između Istoka i Zapada.

Gost Al Jazeere iz Beograda je publicista, politički i društveni kritičar, Boris Buden.

Dok se čeka dolazak Vojislava Šešelja u Srbiju, mnogi se pitaju koliko će to imati uticaja na političku scenu te države.

Šešelj najavljuje osvetu, vladajuća stranka pomirljivo mu želi brz oporavak. Šešelj, Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić dugo su bili u radikalima.

U otvorenom su sukobu od cijepanja radikala i formiranja Srpske napredne stranke.

Ekonomske reforme koje je provela Vlada Srbije za sada nisu utjecale na poslovnu klimu u toj državi. Najveći problem i dalje predstavlja velika birokratija i dug period za dobijanje određenih dozvola.

Prema analizi Svjetske banke, Srbija je jedan od rekordera u svijetu po cijeni, ali i vremenu potrebnom za dobijanje građevinskih dozvola. 

Dok se čeka dolazak Vojislava Šešelja u Srbiju, mnogi se pitaju koliko će to imati utjecaja na političku scenu te države.

On najavljuje osvetu, a vladajuća stranka pomirljivo mu želi brz oporavak.

Šešelj, Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić dugo su bili u radikalima, ali su u otvorenom sukobu od cijepanja radikala i formiranja Srpske napredne stranke.

Poruka upućena vladajućim u Srbiji

„Ako dođem u Srbiju, neću se baviti svojim liječenjem, već ću sve snage usmjeriti na osvetu“, poručio je Vojislav Šešelj nakon što je čuo da bi mogao biti pušten na privremenu slobodu iz haškog pritvora.

Poruka upućena vladajućim u Srbiji, koji su u javnost izašli sa pomirujućim stavom.

 „Ja gospodinu Šešelju kao predsjednik Vlade Srbije želim dobro zdravlje, brz oporavak i to je sve“, kazao je premijer Srbije Aleksandar Vučić.

Malo riječi od čovjeka koji je 15 godina bio uz Šešelja.

U radikalima je Vučić bio od 1993, obilazio je srpske položaje kod Sarajeva sa stranačkim šefom i Tomislavom Nikolićem 1995.

Poslije okončanja sukoba u BiH, opet je bio na Palama sa stranačkim vrhom.

Kao generalni sekretar partije, daje podršku radikalima Republike Srpske uoči izbora u Bosni i Hercegovini i drži vatreniji govor i od samog Šešelja.

 „Nikad nam niko neće moći reći da je Knin Hrvatska ili da su Pale džamahirija muslimanska, to će za nas biti uvek srpska teritorija“, rekao je tada Vučić.

Šešelj bio uvjeren da je stranka u sigurnim rukama

Politički uzlet radikali doživljavaju 1998, a u koalicionoj vladi sa socijalistima, Šešelj postaje potpredsjednik, a Vučić ministar informisanja.

Nakon NATO udara 1999, radikali napuštaju izvršnu vlast, ali se brzo vraćaju.

Nekoliko godina kasnije, Šešelj uz pratnju odanih Nikolića i Vučića, odlazi na duže vrijeme u Hag, da bi se branio od teških optužbi za zločine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.

Bio je uvjeren da je stranka u sigurnim rukama, te prenio sve ovlasti na Tomislava Nikolića

U odsustvu i haškom pritvoru Šešelj je vukao političke konce sve do 2008, a Nikolić odlazi iz radikala i osniva naprednjake.

Pridružuje mu se, nakon kratkog političkog predaha, i Vučić.

Uz Šešeljevu ocjenu iz Haga kako je sve to “ujdurma“ stranih obavještajnih agenata.

„Taj čovjek nije mirovao u Hagu. Slao je poruke sada vođama naprednjaka. Koji su osvajali vlast u Srbiji. Prvo preuzeli predsjedničku, pa premijersku palicu u toj zemlji“, kazao je Vučić.

Izdajnici eliminisani

„Bilo je i izdajnika u našim redovima, ali smo ih eliminisali, sad ćete na izborima videti koliko je snažna Srpska radikalna stranka“, izjavio je Šešelj 2012. godine.

Na izborima, naprednjaci redovno bilježe bolje rezultate od radikala, koji su im se suprostavljali bez Šešelja.

Dugodišnji politički istomišljenici sada bi mogli ući u teški međupartijski sukob, javlja reporter Al Jazeere Boris Gagić.

Izvor: Al Jazeera

Dragoslav Kosmajac, koji je u Srbiji označen kao najveći narko-diler, uhapšen je jutros u svojoj kući u Beogradu. Osim njega, uhapšeno je još sedam osoba.

Đorđe Kostić je u Beogradu i donosi više detalja o ovom slučaju.

Poznati glumac iz Srbije Nikola Simić preminuo je danas u Beogradu u 80. godini, prenose mediji.

Simić, pozorišni, televizijski i filmski glumac, rođen je 18. maja 1934. godine u glavnom gradu Srbije.

U gimnaziji je glumo u dramskoj sekciji, a kasnije diplomiro glumu na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu.

Prvu ulogu igrao je već kao student (1957.) u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, čiji je stalni član postao 1959.

Duško Dugouško, Mikelanđelo...

Igrao je u mnogim filmovima i televizijskim serijama, a posebno se proslavio ulogom Mite Pantića u filmskom serijalu ''Tesna koža'' (1982 - 1991).

Glumio je u TV-serijama ''Srećni ljudi'' (1993, 1995), ''Porodično blago'' (1998, 2001), ''Agencija za SIS'' (2006, 2007), te ''Ljubav, navika, panika'' (2006, 2007).

Od 1971. igrao je u predstavi ''Buba u uhu'', sa kojom je 7. juna 2011. godine proslavio jubilej 40 godina igranja, javlja Srna.

Poznat je i po tome što je sinhronizacijama crtanih filmova „pozajmljivao“ glas Dušku Dugoušku, Mikelanđelu i Sekaču u Nindža kornjačama, te Megatronu, Blustriku i Čipu Čejsu u Transformersima.

Izvor: Agencije

"Žao mi je što je gospodin Rama i ovu priliku iskoristio da govori o temi koja nije dogovorena, ali moja je obaveza da kažem da Srbiju neće niko da ponižava", izjavio je u ponedjeljak premijer Srbije Aleksandar Vučić, komentirajući najavu lokalnih lidera u Preševu da albanskog predsjednika Vlade očekuju kao svog premijera.

"Pre svega, da ponovim da očigledno imamo različite stavove, a sušta je realnost stav Srbije da je Kosovo i Metohija deo Srbije i drago mi je da to mogu da ponovim pred albanskim premijerom. Na žalost, ili na sreću, to ne govori o meni, nego o nekima drugima", rekao je Vučić.

"Tenzije nisu bile samo vidljive na zajedničkoj konferenciji za novinare, već i ranije, onog trenutka kad se Rama našao ispred Palate Srbija. Njih dvojica nijednog trenutka nisu se osmehivali, čak ni kad su sedeli na razgovoru u četiri oka", javlja Al Jazeerin reporter Marko Subotić.

"Takve gluposti obično ne komentatišem. Uvek se može razgovarati o svemu, o školama, o putevima, o bilo čemu... ali se teritorijalni integriteti Srbije ne dovodi u pitanje i neće se dovoditi u pitanje", poručio je Vučić.

"Žao mi je zbog ovog incidenta, što se Kosovo pominjalo“, rekao je Vučić o govoru koji je održao albanski premijer Edi Rama u Palati Srbija nakon njihovog sastanka.

Dodao je da će, uprkos tome, razgovore s albanskim premijerom nastaviti.

Za dobre odnose

Vučić je rekao da je takvo spominjanje Kosova doživio kao provokaciju.

On je kazao da će se uvijek rado odazvati pozivu Tirane, ali da će i tamo govoriti da je "Kosovo srpsko, što stoji i u Ustavu naše zemlje".

Potvrđeno je i kako će Vučić u Tiranu naredne godine, javio je Al Jazeerin Marko Subotić

Govoreći o odnosima s Tiranom, Vučić je rekao da će Srbija uraditi sve od sebe da potpiše sve važne sporazume s Albanijom, javio je B92.

"Uvek ćemo davati sve od sebe da razvijamo dobre, prijateljske odnose... Nadam se da će Srbija i Albanija nastaviti razgovore", dodao je.

"Premijer Rama je uvek dobrodošao u Srbiju i nadam se da neće proći 60 godina do sledeće posete albanskih zvaničnika Beogradu", dodao je premijer Srbije.

Nakon Vučićevih oštrih riječi, premijer Rama je oslovio Vučića imenom.

Obraćanja premijera Srbije i Albanije uživo su prenošena na Radio-televiziji Srbije, ali bez prevoda sa albanskog jezika, sve do posljednjeg novinarskog pitanja.

"Oko Kosova imamo različite stavove, ali realnost je jedna i neupitna - kako regionalna, tako i Evropska - i mora se poštovati. Priznanje Kosova od strane evropskih država ima veliku važnost", rekao je Rama u govoru koji je trajao više od 15 minuta.

Kako prenose albanski mediji, on je kazao da Albanija sa zadovoljstvom "dočekuje svaku novu percepciju realnosti od strane Srbije".

'Preševo kao most'

"Nezavisnost Kosova je načinilo Balkan sigurnijim. Mi cijenimo i promoviramo dijalog Srbije i Albanije i taj dijalog vidimo kao uspjeh Evrope", rekao je Rama.

On je kazao da će "nove generacije vidjeti Preševo kao strateški važan most između dvije zemlje koje dijele evropsku sudbinu".

Premijeri Srbije i Albanije dogovorili su ranije u ponedjeljak u Beogradu da se sačini sporazum koji će građanima dvije države omogućiti prelazak granice samo s ličnim kartama, javlja agencija Tanjug.

Vučić je kazao kako šefovi dvije vlade žele da "naše manjine - srpska u Albaniji i albanska u Srbiji - budu most naše saradnje i želimo da zajedno pred Evropsku uniju izađemo sa važnim infrastrukturnim projektima".

Premijer Srbije je na konferenciji za novinare u Palati Srbija, nakon razgovora s albanskim kolegom, rekao da je u razgovoru bilo riječi o saradnji mladih, ali i o ekonomskoj saradnji dvije države.

"Mi želimo da naši investitori posećuju Albaniju, ne samo u oblasti energetike, već i drugim oblastima, u svim gde mislimo da je to od obostranog interesa", istakao je.

Pruga Beograd - Tirana

U razgovoru je, kako je naveo, posebno apostrofiran projekat pruge Beograd - Tirana za koju je rekao da "ćemo lakše dobiti podršku EU-a ako zajedno izađemo i insistiramo na tom projektu".

Vučić je rekao da zna da je danas neuporedivo lakše i u Srbiji i u Albaniji izazivati šovinističke ili nacionalističke tenzije i izgovarati najteže riječi kako bi se dobijali politički poeni.

Dodao je da razgovori u četiri oka s Ramom, koji su trajali duže od predviđenog vremena, nisu bili nimalo laki, ali da je uvjeren da zajednički problemi mogu biti rješavani.

Vučić je zahvalio albanskom kolegi na tome što je prihvatio njegov poziv i došao u Beograd.

"Ova poseta obeležava novi početak i zaista se nadam da će pragmatičan odnos Srbije i Albanije biti fokusiran na napredak, ne samo naših međusobnih političkih i ekonomskih odnosa, već za napredak odnosa u celom regionu", rekao je Vučić.

Vlada Srbije i Vijeće ministara Albanije potpisali su u ponedjeljak sporazum o uzajamnoj pomoći u sprečavanju, istraživanju i suzbijanju carinskih prekršaja.

U ime Vlade Srbije sporazum je potpisao ministar finansija Dušan Vujović, a sa albanske strane ministar ekonomskog razvoja, trgovine i preduzetništva Arben Ahmetaj.

Ramu je u ponedjeljak ujutro po dolasku u Beograd ispred Palate Srbija dočekao premijer Srbije, intonirane su himne Srbije i Albanije i održana smotra stroja Garde Vojske Srbije.

Posjeta Preševskoj dolini

Za posjetu albanskog premijera, koja je prva zvanična posjeta na najvišem nivou jednog albanskog državnika poslije 68 godina, akreditirano je bilo 200-ak novinara, od čega 30 predstavnika albanskih medija.

Rama će u Srbiji boraviti dva dana, pa će u utorak obići i Preševsku dolinu, čime će biti prvi predsjednik Vlade Albanije koji će službeno posjetiti svoje sunarodnjake u Srbiji.

Predsjednik Opštine Preševo Ragmi Mustafa ranije je izjavio da će albanskom premijeru u toj opštini biti priređen doček i da će to biti historijska posjeta.

Na jugu Srbije, u tri opštine Preševske doline - Preševu, Bujanovcu i Medveđi, većinski žive Albanci.

Posljednji put prijestonicu tadašnje Jugoslavije 1947. godine posjetio je albanski predsjednik Enver Hoxha i sastao se s Josipom Brozom Titom.

Edi Rama je prethodno trebao doputovati u službeni posjet Beogradu 22. oktobra, ali je posjeta odgođena zbog incidenta na nogometnoj utakmici između Albanije i Srbije.

Utakmica je prekinuta 14. oktobra pred kraj prvog poluvremena, kada se iznad terena stadiona Partizana pojavila bespilotna letjelica (dron) sa zastavom "velike Albanije", nakon čega su uslijedili incidenti.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Prvi put poslije skoro 70 godina, jedan visoki albanski zvaničnik posjetio je Beograd.

Premijer Albanije Edi Rama, na poziv kolege iz Srbije Aleksandra Vučića, u zvaničnoj je posjeti Srbiji.

Marko Subotić prati ovu posjetu..

Posjeta albanskog premijera Edija Rame predstavlja historijski događaj u diplomatskim odnosima Srbije i Albanije, ocjenjuju politički analitičari.

Posljednja posjeta šefa albanske države Beogradu bila je 1946. godine, kada su se sastali Enver Hodža i Josip Broz.

Posjeta albanskog premijera Edija Rame predstavlja historijski događaj u diplomatskim odnosima Srbije i Albanije, ocjenjuju politički analitičari, podsjećajući kako se posljednja posjeta šefa albanske države Beogradu dogodila 1946. godine, kada su se sastali Enver Hodža i Josip Broz.

Albanski novinar Idro Seferi posljednjih osam godina izvještava o dešavanjima iz Srbije i smatra da je posjeta Rame veliki pomak u odnosima dvije zemlje.

Kosovska problematika, izolacija na obje strane i propaganda usmjerena protiv Albanaca u Beogradu, ali i Srba u Tirani tokom '90-ih, podsjeća Seferi, uzrok su što se državnici nisu susreli decenijama.

"Nije bilo političke volje za takvu posetu, naročito od Beograda za takav sastanak, a i Tirana nije videla neke interese. Sada vidimo, sa onim zajedničkim ciljevima kao što je EU i integracije, da je to potrebno i da mora da se desi", navodi Seferi.

Kosovo kao kamen spoticanja

Najveći problem u odnosima dvije zemlje danas je status Kosova, budući da je Albanija prva priznala njegovu nezavisnost.

Politička ideologija, prema mišljenju Dušana Janjića iz Foruma za etničke odnose, glavni je razlog zbog kojeg nije bilo zvaničnih susreta. Susret u Beogradu, smatra, više znači Srbiji.

"Za Srbiju je poseta posebno važna jer govori da su u Srbiji za godinu dana nadvladali oni koji razumeju šta se dešava u regionu i Evropi i koji razumeju da Srbija više nije nikakav lider nikakav vođa da je ona jedna od manjih zemalja Evrope", kaže Janjić.

O perspektivi srpsko-albanskih odnosa nezahvalno je govoriti, jer je lako "zapaljiva", kaže Jelena Milić iz Centra za evroatlantske studije.

Ocjenjuje da je dobra stvar što su nacionalističke partije u obje zemlje na posljednjim izborima ostale ispod cenzusa te navodi kako Beograd i Tirana teže Evropi, a bez regionalne saradnje nema ulaska u EU.

"Jednostavno smo prinuđeni da svi u regionu sarađujemo. Kada saberete sve građane celog regiona mi smo još uvek manji od Kalifornije. Jedino kao objedinjeno i regulisano tržište, infrastrukturni zajednički prostor, mi možemo da imamo neku relevantnost bar u EU okvirima", ukazuje Milić.

Dobra ekonomska saradnja

Građani dvije zemlje putuju bez viza, redovna aviolinija Tirana - Beograd jedna je od prometnijih, a saradnja postoji na području energetike i telekomunikacija.

"U Ambasadi Albanije kažu da dve zemlje imaju dobru ekonomsku saradnju koja se kreće u okvirima od blizu 120 miliona dolara godišnje. Srbija najviše izvozi poljoprivredne proizvode, a uvozi cement i nameštaj", javlja Al Jazeerin reporter Đorđe Kostić.

Posjeta Rame Beogradu događa se mjesec dana nakon fudbalske utakmice reprezentacija Srbije i Albanije, koja je prekinuta zbog upada bespilotne letjelice sa zastavom Velike Albanije i utrčavanja navijača Srbije na teren.

Nakon toga, dogodila se serija napada na albanske preduzetnike u Vojvodini, ali i protesta Albanaca u Tirani i Prištini.

Izvor: Al Jazeera

Grad Valjevo u zapadnoj Srbiji, ovog vikenda je zahvatila najjača sportska groznica nakon dugo vremena. Iako ima 60,000 stanovnika, taj grad ste do sada teško mogli naći na sportskoj mapi Balkana i Srbije.

Ali ove jeseni je njihov košarkaški klub postao je član ABA lige.

U Valjevu je bio Dušan Hadži Nikolić.