Glavni direktori državnih željeznica Srbije i Rusije Dragoljub Simonović i Sergej Pavlov potpisali su u Beogradu Aneks 2 Ugovora o ruskom kreditu za rekonstrukciju i modernizaciju željezničkog Koridora 10.
Riječ je o rekonstrukciji šest dionica u dužini od 112 kilometara. Realizacija posla vrijednog 89,9 miliona dolara trebala bi početi najkasnije za dvije sedmice.
Rekonstrukcija dijela Koridora 10 jedan je od pet projekata modernizacije Željeznica Srbije, koji se finansira iz ruskog državnog kredita, vrijednog 800 miliona dolara. Planirana je i nabavka 60 vozova, kao i dizel lokomotiva za 100 miliona dolara.
Projekt je nastavak tradicionalno dobrih trgovinskih veza dvije zemlje. Ekonomska saradnja Srbije i Rusije dodatno je ojačana posljednjih godina, izvijestila je reporterka Al Jazeere Anne Marie Ćurčić.
Do potrošača, tačnije njihovih trpeza, putem hrane - deviza je koje se drži Ros Tradicii, jedina uvoznica ruskih delikatesa u Beogradu. U poslovnim vodama su tek četiri mjeseca, a imaju velika očekivanja, mada start nije bio lak.
"Zato što naši sertifikati, uslovi uvoza, nisu, uopšte, usaglašeni sa Rusijom. Mi smo uspeli da se izborimo s time da bi našim sugrađanima i Rusima u Beogradu, to jest u Srbiji, uspeli da predstavimo delić Rusije u srcu Beograda", kazala je Hristina Ristanović iz Ros Tradicija.
Nade o proširenju
Iako su danas malo preduzeće, sa svega šestero zaposlenih, nadaju se da dobroj poslovnoj klimi koja će im omogućiti da se prošire. Taj cilj dijele i učesnici prve rusko-srbijanske privredne izložbe koja se održava u Beogradu. Mjesto za stvaranje novih kontakata, što je posebno važno za predstavnike malih preduzeća.
Ruslana Nazarova iz kruševačke Kalem Višnje kaže: "Ovo je jako značajno, što se nas tiče i naše kompanije, za nas je ovo vrlo bitno, naš prvi izlazak na veliko, to je naš prvi izlazak na rusko tržište. Mi smo već sklopili neke ugovore sa ruskim tržištem, to za nas vrlo mnogo znači".
Za jedne debi na ruskom tržištu, za druge jačanje pozicija na njemu. No, iz vizure malih, posebno onih koji se bave profitabilnim izvozom sadnog materijala, država Srbija mora još dosta toga uraditi ne bi li olakšala poslovanje malih i srednjih preduzeća na ruskom tržištu.
"Mislim da mali proizvođači, individualni poljoprivredni proizvođači, a i mi firme preko kojih oni rade, nemaju dovoljnu stimulaciju države i podršku. Mislim da bi trebalo poraditi na tome i trebalo bi to, da kažem, biti malo bolje", ocijenio je Dušan Zdravković iz Vino Kalema iz Velike Drenove.
Statistika kaže da srbijansko-rusko poslovanje ide uzlaznom linijom, posebno kada je riječ o strukturi srbijanskog izvoza koju mahom čine gotovi proizvodi. O tome svjedoči i podatak da je od 2000, kada je izvoz na rusko tržište bio u visini od 80 miliona, u 2013. premašio cifru od milijardu dolara.
Izvor: Al Jazeera
Mala preduzeća iz Srbije produbljuju ekonomske veze s Rusijom, povećanjem uvoza i izvoza između dvije zemlje.
