Slovenija je predala Srbiji popis djela svoje kulturne i diplomatske baštine koja se nalazi u nekadašnjim saveznim ustanovama bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, muzejima u Beogradu i u arhivima, te zatražila njihov povrat prema Sporazumu o sukcesiji koju su potpisale sve sljednice.
Visoka predstavnica Slovenije za pitanja sukcesije Ana Polak Petrič potvrdila je za ljubljanski Dnevnik od subote da je popis 313 umjetničkih predmeta i dokumenata koji se nalaze na teritoriju Srbije predala u petak ambsadoru Srbije u Ljubljani Aleksandru Radovanoviću, koji je stvar odbio komentirati, prenosi Hina.
Vraćanje zajedničke kulturne i diplomatske baštine do sada nije bilo u središtu sukcesijskih pregovora koja su se koncentrirala na materijalnu imovinu, nekretnine i finansijska sredstva, a očekuje se da će povrat te baštine duže trajati, kako to pokazuju slični slučajevi prilikom raspada država.
Slovenska predstavnica za sukcesiju Ana Polak Petrič kao slijedeći korak Ljubljane očekuje posjetu slovenskih eksperata Srbiji radi verifikacije predanog popisa, a optimist je jer dodaje kako je uspješno već podijeljen najveći dio umjetničkih slika i kipova koja su se nalazila u diplomatsko-konzularnim predstavništvima nekadašnje SFRJ po svijetu, pa je i Slovenija u tom procesu dobila natrag djela svojih autora.
Kriteriji za djela
Prvi kriterij za atribuciju zemlje kojoj pripadaju ta djela je bila nacionalnost autora, a onda i pitanje u kojoj je sredini najviše živio i djelovao i kojem je umjetničkom krugu pripadao.
Uz slike i kipove koji se nalaze u Srbiji u nekadašnjim zajedničkim institucijama, a djela su slovenskih autora koja su ona poklonili ili prodali državi, Slovenija zahtijeva i povrat više originalnih slovenskih filmova koji se nalaze u Jugoslavenskoj kinoteci u Beogradu, ali i neke zanimljive predmete koji, po ocjeni Ljubljane, pripadaju njenoj kulturnoj i historijskoj baštini.
Primjera radi, ostatke aviona s kojim se u Beogradu prilikom jednog sleta 1911. godine srušio i umro pilot Edvard Rusjan, te poštansku kočiju s početka 20. stoljeća koja se nalazi u Poštanskom muzeju u Beogradu, kamo je bila prenesena iz Slovenije.
Slovenija od Srbije zahtijeva i originale stotinu međunarodnih ugovora potpisanih u vrijeme dvije Jugoslavije, a koje se odnose na njezin teritorij, među kojima su Rapalski ugovor i Osimski ugovori kojima je nakon Drugog svjetskog rata bila definitivno utvrđena granica Italije i tadašnje SFRJ.
Izvor: Agencije
Ljubljana od Beograda traži povrat svoje kulturne i diplomatske baštine koja se nalazi u nekadašnjim ustanovama SFRJ.
