Hrvatska neće postavljati nikakve dodatne uvjete Srbiji na njenom putu ka Evropskoj uniji, ali će Beograd morati da poštuje iste kriterije koje je Hrvatska imala prilikom pristupanja, izjavila je hrvatska ministrica vanjskih i evropskih poslova Vesna Pusić.

"Srbija neće imati nijedan dodatni uvjet, nego isključivo one uvjete i kriterije koje je i Hrvatska ispunjavala na svom putu", izjavila je Pusić po završetku sastanka šefova diplomatije Evropske unije u Briselu.

Pusić je tom prilikom rekla da je u ponedjeljak izvijestila EU o situaciji poslije privremenog puštanja na slobodu Vojislava Šešelja, istakavši da će Hrvatska ustrajati da se evropske institucije o tome izjasne.

"Obavijestila sam 28 zemalja članica o situaciji nastaloj nakon puštanja na slobodu osumnjičenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja, o njegovoj agitaciji, pozivanju na rat, uništavanju regionalne suradnje, šteti koju nanosi odnosima država u regiji i njihovu europskom putu", rekla je Pusić novinarima.

"Odluku (o puštanju Šešelja) niko ne može sasvim razumjeti, pa ni ja", dodala je ona, dodajući da će Hrvatska insistirati na tome da se o ovom slučaju izjasne institucije EU.

Što se tiče inicijative da se o tome obavijesti Haški sud, Pusić je rekla da je predsjednik Ivo Josipović preuzeo na sebe dužnost da pošalje takvo pismo Sudu i službeno ga obavijesti o nastaloj situaciji.

Zabrinutost ministara

Pusić je dodala da su i drugi ministri rekli kako postoji zabrinutost u javnosti u vezi s posljedicama takve odluke Haškog suda.

Šefica hrvatske diplomatije dodala je da suđenja za ratne zločine čine dio funkcioniranja pravosuđa i pravne države, te da se ti kriteriji primjenjuju na svaku zemlju.

Na pitanje da li to znači da se ne slaže s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem, koji je rekao da će Hrvatska insistirati na tome da Srbija sudi odgovornima za ratne zločine, između ostalog i na Ovčari, Pusić je odgovorila da "ne vidi u čemu bi trebalo da se slaže ili ne slaže" i da je riječ o uvjetima koji su važili za Hrvatsku i koje ne postavlja samo Hrvatska, nego sve države članice.

Uoči sastanka u Briselu Pusić je izjavila da "Šešelj u prvom redu šteti Srbiji, koja u ovom trenutku na svojim ulicama ima jednog poludjelog ratnog zločinca".

"To je nama susjedna zemlja, koja je krenula na europski put i to šteti njihovom europskom putu, prijeti Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini, koja je manje stabilna i koja je tek na početku svog europskog puta", rekla je Pusić.

Kako je ocijenila, s tog stanovišta to predstavlja jedan potencijalno remetilački faktor, u prvom redu u regionalnim odnosima i javnom mnijenju u regiji.

Izvor: Agencije

O aktuelnoj političkoj situaciji u Srbiji i regiji, o saradnji i odnosima s Haškim tribunalom, o Sandžaku, izborima u BiH i odnosima Srbije i Hrvatske, za Al Jazeeru govori potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić.

Posebno analizira stanje nakon privremenog puštanja iz Haga Vojislava Šešelja i dileme Srbije između težnji za pridruživanje Evropskoj uniji i održavanju dobrih odnosa s Ruskom Federacijom.

S Gospodinom Ljajićem u Sarajevu je razgovarala Mirjana Hrga.

Vojnim penzionerima u Srbiji država duguje blizu 165 miliona eura za isplatu penzija. Dug raste od 2008. godine, kada im penzije nisu povećane za 11 posto kao i civilnim, a što je Vlada obećala. Pravdu su tražili na sudu, a najviša instanca, Ustavni sud, potvrdio je da su oštećeni te da država mora da im isplati razliku. U toj zemlji ima 43.000 vojnih penzionera. Priča Đorđa Kostića.

Komemorativnim programom „Žrtva Borova naselja za Domovinu“ kod ostataka srušene zgrade nekadašnjeg Borovo commerca, u čijem podrumu je tijekom bitke za Vukovar 1991. bio stacionar vukovarske ratne bolnice, obilježena je 23. obljetnica stradanja te vukovarske četvrti u ratu u Hrvatskoj.

Predsjednica Udruge „Vukovarske majke“ Manda Patko poručila je kako su brojni Vukovarci 1991. bili osuđeni na smrt „iz istih onih razloga zbog kojih i postoji Srpska radikalna stranka i zbog ideje, kako ovih dana govori Vojislav Šešelj, da svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi“.

Po njezinim riječima, roditelji ubijenih i nestalih branitelja, unatoč velikoj boli koju osjećaju, nisu i neće se pretvoriti u osvetnike, ali i neće dozvoliti da bilo tko obezvrijedi žrtve njihovih najmilijih.

„Još uvijek su na listi nestalih osoba 63 hrvatska branitelja i civila iz ovog dijela Vukovara. Njihove obitelji žive u sadašnjosti, ali ustaju i liježu u '91. godini“, istaknula je Patko i dodala kako „mnogi i danas pod izlikom prava na jezik i kulturu pokušavaju provesti svima znani Memorandum SANU“.

Porazni podaci o traženju nestalih

Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir novinarima je izjavila kako se u protekle dvije i pol godine popis nestalih osoba iz Domovinskog rata „smanjio za samo 37 osoba“, što je ocijenila poraznim.

Zauzela se „oštrije“ odnose sa Srbijom u čijim arhivima se, ustvrdila je, nalaze podaci o nestalim osobama i masovnim grobnicima.

„Naše institucije u odnosima sa Srbijom olako pristaju na puno toga. Ponašamo se na neki način zaštitnički prema Srbiji, pokazujući da smo mi civiliziraniji dio Europe i da se ništa ne treba raditi na silu. Ne možemo davati Srbiji podršku pri pregovorima o ulasku u EU i nuditi im sve kako bi imali dobrosusjedske odnose, a zauzvrat ne dobiti ono što je osnovni problem međuljudskih odnosa“, istaknula je Alvir.

U trenutku ulaska pripadnika bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi u Vukovar, u podrumu Borovo commerca bilo je gotovo 800 ranjenih hrvatskih civila i vojnika, od kojih 200-tinjak teško ranjenih.

Nakon okupacije Borova naselja, u Borovo commercu je zarobljeno i odvedeno 115 osoba, a na sam dan okupacije, 19. studenoga ubijena je 51 osoba.

Počast žrtvama Borova naselja i ove su godine došli odati i članovi i članice Udruge „Žene u crnom“ iz Beograda, koje su ranije pozvale Vojsku Srbije da otvori arhive o nestalima u Vukovaru i tako pokaže poštovanje prema žrtvama zločina koje su počinile bivša JNA i srpske paravojne postrojbe.

Po riječima koordinatorice te udruge Staše Zajović, Vojska Srbije mora otvoriti arhive, a neophodno je i da se počinitelji zločina urbicida u Vukovaru 1991. privedu pravdi te da se bivši koncetracijski logori u Begejcima i Stajićevu obilježe prigodnim spomen pločama.

„Nastavićemo sa našim pritiscima na pravosuđe Srbije, kao i da se u obrazovnom sistemu promeni diskurs od '90-ih, posebno vezano uz organizovani državni zločin počinjen u Vukovaru“, rekla je Zajović novinarima.

Ocijenila je kako međunarodna zajednica ne vrši dovoljan pritisak na Srbiju otvori vojne arhive kako bi se saznala sudbina nestalih osoba.

Staša Zajović je ranije, u razgovoru za Al Jazeeru, potvrdila kako se od aktualnih vlasti u Beogradu traže i pokretanje istraga o logorima na području Republike Srbije, te odgovori o nestalima.

„Same reakcije političkih elita na naše akcije, za razliku od nekoliko godina unazad, više nisu ni srdite. To pitanje kod političkih elita ne postoji i na to se ne obraća pažnja“, rekla je Zajović.

„Nema ni ljutnje, ni negiranja, ni poricanja toga što se u Vukovaru desilo. Ljudi se ponašaju kao da je to nešto nevažno, sa čime oni nemaju nikakve veze, umesto da tabloidna pojava i poruke Vojislava Šešelja budu poticaj za razmišljanje ljudi o samima sebi i onome što se činilo u njihovo ime, a to je ubijanje Vukovara i njegovih građana“, upozorila je.

Mirno u gradu

Spomen na sve poginule i nestale u obrani Vukovara 1991. godine prethodno je obilježen u tom gradu tradicionalnim komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske Opće bolnice te Kolonom sjećanja u kojoj je od bolnice do Memorijalnog groblja žrtvama iz Domovinskog rata.

Prema procjeni vukovarskih gradskih vlasti, u Koloni sjećanja sudjelovalo je najmanje 80.000 ljudi iz svih dijelova Hrvatske i inozemstva, među kojima su se nalazili i najviši državni dužnosnici – predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović te članovi diplomatskog zbora.

U gradu nisu zabilježeni incidenti, niti slučajevi narušavanja javnog reda i mira, a prema informacijama iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske, mirno je bilo i noćas.

Borba za grad trajala 87 dana

Bitka za Vukovar, u kojoj je, po podacima vukovarske bolnice, do sloma obrane grada 18. studenoga 1991. ubijeno i poginulo 1.624 ljudi, te ranjeno njih 1.219, počela je 25. kolovoza, kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar.

Opkoljeni Vukovar branilo je blizu 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u 204. brigadu Hrvatske vojske.

Obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine, kada su u Vukovar ušli pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi i počinili masakr, podsjeća agencija HINA.

Tokom tromjesečne opsade Vukovar je u potpunosti razrušen, a u progonstvo je protjerano najmanje 22.000 nesrba, dok je u srpske logore odvedeno nekoliko tisuća civila i vojnika.

Nad zatočenima su počinjeni brojni zločini, a za mnoge još nitko nije odgovarao.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Agenti američkog FBI-ja priključit će se Tužilaštvu Srbije za ratne zločine kako bi zajedno istražili ubistvo braće Bytyqi, Amerikanaca albanskog porijekla koji su 1999. godine ubijeni na policijskom poligonu u Srbiji. Petnaest godina nakon ubistva, tužilac kaže kako je došao do imena, ali ne i do dokaza. Prilog Marka Subotića. 

Piše: Velimir Ilić

U Srbiji se, već nekoliko izbornih ciklusa unazad, prepričava pošalica da svako novo glasanje u ime demokratije, zapravo, više i nisu izbori već konkurs za 10.000 do 15.000 novih radnih mesta.

Mada niko nikad nije ni pokušavao da prebroji i izračuna koliko je novih ljudi posle svakih izbora zaposleno kojekuda u institucijama, raznim firmama i agencijama vezanim za državne jasle, opštepoznato je da partijsko zapošljavanje i trgovanje kadrovima postaju logičan sled svakih izbora, pridodajući po koju hiljadu novozaposlenih u javnom sektoru.

Po ne baš statistički preciznim, ali službenim, podacima koje zvaničnici pominju poslednjih godinu dana - Srbija ima između 700.000 i 750.000, pa do čak 781.000 zaposlenih u javnom sektoru. Premijer Aleksandar Vučić je, predstavljajući rebalans budžeta za 2014. godinu i uštede kroz smanjenje plata i penzija, obećao da će do kraja mandata njegove Vlade - dakle, do 2018. godine - prorediti armiju potrošača državnog novca za gotovo 100.000 ljudi, uglavnom "nesposobnih partijskih kadrova".

Istovremeno, najavio je da će za isto toliko biti smanjena nezaposlenost; drugim rečima - treba očekivati priliv nove radne snage, ali mahom u privatni i realni sektor, to jest u proizvodnju.

Kako u Srbiji tek 1.715.000 stanovnika ima posao, ispostavlja se da nešto više od 900.000 zaposlenih izdržava ostatak iz javnog sektora, plus još nekih 1,7 miliona penzionera, jer je penzioni fond praktično uništen.

Suvišne agencije

Takav odnos i nesrazmeru teško da bi izdržale i jače ekonomije nego što je srpska, ali se paradoks tu ne završava. Naime, plate i uslovi rada, uz sve povlastice i pogodinosti koji nisi tzv. državni posao u javnom sektoru, u primamljivoj su nesrazmeri sa okolnostima u kojima radni staž stiču zaposleni u privatnom sektoru i preduzetništvu.

Od ukidanja suvišnih agencija, sprečavanja partijskog zapošljavanja i, iznad svega, zabrane zapošljavanja u javnom sektoru, kao dela reformskih i antikriznih mera, ostale su manje-više prazne reči izgovorene u skupštinske i medijske mikrofone i mrtva slova na papiru. Slična je i situacija u ministarstvima, agencijama i brojnim pratećim državnim službama, gde se, od izbora do izbora, novopridošlim vlastodršcima otvraju desetine radnih mesta - za savetnike, pomoćnike, referente...

Nepisano je pravilo da se, jureći posao "u državi i uz državu", mnogi radije opredeljuju čak i za nižu platu, ali veću sigurnost radnog mesta, koje - osim te zavetrine - najčešće nosi i niz drugih pogodnosti. Potvrđuje to delom i kolektivni ugovor za zaposlene u organima uprave, u kojem je pobrojano više prava nego obaveza nego u ugovorima koje sa poslodavcima zaključuje hiljade uposlenika u privatnom sektoru.

Na spisku prava, osim standardnih - toplog obroka, regresa, naknade za prevoz, procenta na platu po godini radnog staža, mesečnih, godišnjih ili jubilarnih nagrada ... podrazumeva se, među ostalim, isplata 26 posto više od vrednosti sata osnovne plate za svaki sat prekovremenog rada i za rad u noćnim smenama, a čak 110 posto na dane praznika, koji su po zakonu neradni.

"Mi o slobodnim danima, izuzev jednog nedeljno, možemo samo da se dogovorimo međusobno, ali ako šef ne odluči da će nečije odsustvo škoditi poslu - a obično tako bude. Praznici su nam uglavnom radni, radno vreme je formalno osam sati, ali ako smena počinje u sedam ujutro, a radimo od pola osam - moramo biti na poslu između šest i pola sedam, da se pripremimo i proverimo da li je sinoćna smena sve ostavila kako treba. Plata? Pa, meni sa 17 godina radnog staža je 230 do 250 evra, zavisi od radnih sati, a sa naknadom za prevoz i par hiljada dinara više. Mlađe koleginice i kolege imaju 25.000 do 27.000 dinara, a to je, po sadašnjem kursu, jedva nešto više od 200 evra", kaže Jasna O., kasirka u jednom velikom trgovinskom lancu.

Nemaju mnogo prava na grešku - nekad je dovoljna i jedna primedba nezadovoljnog kupca za smanjenje plate, a dve ili tri žalbe već mogu da znače skoro siguran otkaz.

Sigurnost i ušuškanost

Bors Marčetić radi u firmi koja se bavi elektrosklopovima i održavanjem telekomunikacionih sistema. Na prvi pogled unosna branša, ali - kako tvrdi Boris - "posao je nesiguran, gazde zahtevne, a plata manja od 300 evra".

"Prošlog leta nije bilo posla za sve. 'Visili' su nam otkazi, a nas 12 je moralo na prinudni odmor. Uplaćen nam je samo staž za ta dva meseca, dobili smo vaučere da kupimo neku robu u drugoj gazdinoj firmi i trećinu plate. Ko nije pristao, mogao je da uzme radnu knjižicu", kaže Boris.

Na ove drastične primere programer u jednoj privatnoj kompaniji Stevan K. sumničavo odmahuje glavom, jer mesečno može da zaradi, zavisno od sklopljenih i naplaćenih poslova, i do 2.000 evra. Radno vreme ne postoji, jedino merilo je da li si završio posao dobro u roku.

'U javnoj upravi ima nešto više od 50.000 zaposlenih - 28.400 u državnim organima i oko 22.000 u lokalnim upravama - opštinama i gradovima', kaže predsednik Sindikata javne uprave Njegoš Potežica.

"Nisam uvek obavezan da sedim u firmi. Mogu da radim od kuće, čak i u kafiću. Ali, pravo na grešku je svedeno na minimum, pa te, uz eventualni otkaz, prati i loša referenca, a nas u ovom poslu nema baš puno na tržištu", priča Stevan.

Stihovi rokera Bore Đorđevića - Bore Čorbe, iz doba dok su mu pesme bile socijalno angažovane ("Lepo je meni govorio tata, mani muzikante, važna je škola, socijalno, zdravstveno i redovna plata.... al’ nisam mogao bez rok en’ rola"), u Srbiji i dalje važe, ali socijalno, zdravstveno i redovna plata nisu - tvrde sindikalci - više podjednaka merila sigurnosti i ušuškanosti kao ranije.

Naime, otkad je država odlučila da ozbiljno štedi, jer su prihodi pali, javni dug je drastično uvećan, a budžet sve tanji - nedavne mere kresanja penzija i plata u javnom sektoru sad stavljaju na probu i istrajnost vlasti i odlučnost zaposlenih u pojedinim sektorima - prosveti i zdravstvu pre svih.

Neatraktivan sektor

Predsednik Sindikata javne uprave Njegoš Potežica negira da je "državni posao baš tako sjajan kako se ljudima čini", tvrdeći da "javni sektor više nije toliko atraktivan kao pre", a svoju tvrdnju brani - matematikom.

"U javnoj upravi ima nešto više od 50.000 zaposlenih - 28.400 u državnim organima i oko 22.000 u lokalnim upravama - opštinama i gradovima. Čak 87 posto njih ima platu do 45.000 dinara, što je oko 375 eura. Plate u rasponu od 25.000 do 45.000 dinara uglavnom imaju ljudi sa srednjom stručnom spremom", objašnjava Potežica, tvrdeći da će upravo oni biti najteže pogođeni Vladinim merama štednje i smanjenjem plata.

On podseća da je minimalac u Srbiji oko 25.000 dinara, a po novousvojenoj minimalnoj ceni rada, od Nove godine biće oko 27.000 dinara, što, uz sadašnji kusr evra 1:120, nije nikakva garancija socijalne sigurnosti.

Izabrani i imenovani kadrovi u javnoj upravi, kaže Potežica, imaju plate od 60.000 do 100.000 dinara, ali "oni nisu većina". Ipak, i on priznaje da je "previše političkog i matrijskog zapošljavanja" u državnim organima.

"Za partijske kadrove i prijatelje se najčešće i nalaze mesta u državnim organima, koji su na budžetu, pa nam je zato javni sektor i prebukiran, a sa ovakvim stanjem budžeta to povlači za sobom i manje plate, bar većini", priznaje Potežica.

Sindikati društvenog sektora i javnih delatnosti - njih 10 - početkom novembra zatražili su razgovor s premijerom Aleksandrom Vučićem i ministrom finansija Dušanom Vujovićem, insistirajući da im se objasni opravdanost smanjenja plata u pojedinim segmentima javnog sektora i društvenih delatnosti i zahtevajući da budu izuzeti.

Primili su ih u Vladi, ali ne premijer i ministar, već njihovi saradnici. Rezultat - bez dogovora.

Sindikalci su, kaže Potežica, predložili Vladi dogovor - da zaposlenima u javnom sektoru, kojima je antikriznim merama propisano smanjenje plata, nakon izlaska iz krize država to, formalno se obavezujući, na sličan način nadomesti vraćanjem oduzetog. Ni na tu ponudu nisu dobili prihvatljiv odgovor.

Prosvetari, koji, u seriji pritisaka na vlast, povremeno štrajkuju, skraćujući časove, premijeru Vučiću poručuju da su spremni na "patriotsku žrtvu", ali pod uslovom da u isti red stanu ministri, njihovi pomoćnici i zamenici, zaposleni u ministarstvima i javnoj upravi, agencijama...

Rečju - birokratija, zaštićena državnim pečatom.

Izvor: Al Jazeera

Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz je u intervjuu za Al Jazeeru kazao kako je predmet protiv lidera Srpske radikalne stranke i optuženog za ratne zločine Vojislava Šešelja okončan 2010. godine te da se od tada čeka na presudu, "koja je potpuno u rukama sudskog vijeća".

"Ono što bih htio naglasiti je da smo mi, kao Ured tužitelja, ispitali našeg posljednjeg svjedoka 2010. godine. Odbrana nije prezentirala svoj slučaj te je predmet okončan 2010. godine. Moj Ured, jednako kao i žrtve i javnost, čeka od 2010. godine na presudu, koja je potpuno u rukama sudskog vijeća", kazao je Brammertz.

"Nadamo se da će presuda biti izrečena što je prije moguće. Što se Vašeg konkretnog pitanja tiče - zašto Ured tužioca nije poduzeo pravne korake? - morate znati da odluka o privremenom puštanju Šešelja na slobodu je zapravo 'proprio motu' odluka, koju donosi sudsko vijeće. Tu inicijativu je pokrenulo sudsko vijeće na osnovu humanitarnih razloga vezanih za njegovo zdravstveno stanje. Kako moj Ured nema pristupa njegovom zdravstvenom kartonu, nismo u poziciji prosuđivati je li ta odluka opravdana ili ne. To je bio jedan od razloga što nije bilo moguće, odnosno primjereno, da naš Ured uloži žalbu, jer smo imali samo ograničene informacije o tim osnovama."

Sudsko vijeće, kako navodi glavni tužilac Haškog tribunala, Šešelju je nametnulo samo ograničen broj uvjeta. Jedan od njih je da ne smije kontaktirati svjedoke ili žrtve i da se mora vratiti na Sud kada se odluči o datumu nastavka suđenja.

"Nisu nametnuti drugi uslovi, ali naravno, sudsko vijeće ima zakonsku mogućnost pozvati ga da se vrati kada god to odluči, ili kada sudsko vijeće zaključi da su uslovi prekršeni. No, da ponovim, sve je u rukama sudskog vijeća i Ured tužioca ima veoma malo mogućnosti za djelovanje u tom smislu", kazao je Brammertz za Al Jazzeru.

Politička podrška

Ranije je za tužilac Tanjug pozitivno ocijenio saradnju Tribunala s vlastima Srbije i izrazio zadovoljstvo rezultatima svoje trodnevne posjete Beogradu.

"Imamo i političku podršku, koja je neophodna da bi nastavili s radom", dodao je on.

Glavni tužilac Haškog tribunala ističe da dijeli mišljenje mnogih da je "način na koji Šešelj govori, uz mržnju koju stalno izražava u svim svojim govorima, veoma sličan načinu na koji je govorio tokom rata".

"Izgleda da se njegov način razmišljanja nije mnogo promijenio u proteklih 10 godina", naveo je Brammertz, dodavši da to zasigurno nema pozitivan utjecaj na Srbiju i pomirenje u regiji.

Upitan kako Tribunal napreduje s preostalim slučajevima, on je rekao da je obrada svih ostalih slučajeva u toku i da se u 2015. godine očekuje niz presuda, među kojima i presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.

"Kada je riječ o [bivšem komandantu Vojske RS-a, generalu] Ratku Mladiću, sada smo usred izlaganja odbrane i taj slučaj napreduje sporo, ali sigurno", kazao je on.

Prema trenutnom planu, naveo je Brammertz, Tribunal bi trebao završiti s radom 2017. godine, a žalbeni postupci će biti prebačeni u nadležnost Mehanizma za međunarodne krivične tribunale, koji će obrađivati žalbe, ukoliko ih bude, u slučajevima Mladić, Karadžić, Goran Hadžić...

Reakcije iz Hrvatske

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović smatra da je Haški sud najodgovorniji za slučaj Šešelj, koji, poslije privremenog puštanja iz pritvora, slobodno nastupa u javnosti i pritom se, kako kaže, služi ratnohuškačkom retorikom.

Josipović žali što je sud propustio da učini ono što je u njegovom mandatu i podsjeća da je dosadašnja praksa Tribunala bila, čak i ako to nije bilo izričito napisano, da se onima koji su puštani na privremenu slobodu da uvjet da javno ne nastupaju, "a posebno da ne šire onu ideologiju koja je i razlog zbog koje su u Hagu".

"Nažalost, iz nekih razloga, Haški sud je i tu popustio, ili propustio, da učini ono što treba", rekao je Josipović i još jednom Šešeljeve izjave ocijenio "skandaloznim i strašnim" i "zazivanjem duha iz boce, duha šovinizma, nacionalizma, agresije, zločina..."

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kaže da je dobila podršku za osudu stava i retorike Šešelja i da će se vjerovatno u nekom obliku o tome izjasniti i visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini.

Navela je kako je upozorila ministre vanjskih poslova država članica EU-a na situaciju koja je nastala nakon puštanja Šešelja iz haškog pritvora, jer, kako je kazala, agresivna proratna retorika kojom se služi šteti pozitivnim promjenama koje se događaju kao posljedica evropskog procesa u regiji.

"Potpuno je jasno da on šteti evropskom putu, u prvom redu Srbije, a onda i dobrim odnosima između Srbije i njenih susjeda. Prema tome, očito je da bi haške institucije trebale reagirati i vratiti ga u pritvor", rekla je Pusić.

Povod za burne reakcije u Hrvatskoj bilo je saopćenje SRS-a u kome Šešelj "srpskim četnicima"čestita "pad Vukovara" na dan koji Hrvatska obilježava kao Dan sjećanja na žrtvu Vukovara u posljednjem ratu.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Misija Međunarodnog monetarnog fonda postigla je sporazum saVladom Srbije o stand-by aranžmanu na 36 mjeseci uz milijardu eura kredita, koji će biti na raspolaganju ovoj balkanskoj državi, prenose mediji iz Srbije te dodaju kako program sada mora odobriti bord direktora MMF-a.

Šefica misije MMF-a za Srbiju Zazana Murgasova kazala je kako ekonomski uvjeti u Srbiji predstavljaju izazov, jer država ima pad bruto društvenog proizvoda zbog poplava i manje tražnje, a visoka stopa nezaposlenosti je i dalje problem.

Također, deficit budžeta je visok, a javni dug je porastao posljednjih godina.

"Zato je neophodan program za stabilnost i ekonomski rast i zapošljavanje. Dva ključna cilja konsolidacije koja moraju dovesti do pada javnog duga od 2017. godine i prateće strukturne reforme", kazala je Murgasova.

Misija MMF-a je ocijenila da je bankarski sektor Srbije stabilan, s adekvatnom kapitalizacijom i likvidnošću, ali da će Vlada primijeniti strategiju smanjivanja broja nenaplativih kredita u bilansu banaka.

Najteža pitanja

Predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je kako je, poslije godina nediscipline i neuspjeha, Srbija postigla sporazum s MMF-om, a kad je riječ o otvaranju poglavlja u pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji, naveo je da Srbija želi na početku otvoriti ona najteža.

Po njemu, sporazum s MMF-om je "važan dan za Srbiju", jer je donesen ekonomski plan koji će podržati cijeli svijet.

"Bez tog ekonomskog plana naše političke deklaracije ne bi značile ništa", rekao je Vučić na konferenciji za novinare nakon susreta s komesarom EU-a za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom te dodao da je važna tema njihovih razgovora bila provođenje ozbiljnih reforma u Srbiji.

"Želimo da budemo ekonomski konkurentna zemlja, ne neko ko će tražiti da dostigne zemlje EU-a, već zemlja koja će da zarađuje i obezbeđuje dobar život svojim građanima. Za to će nam trebati neko vreme", kazao je Vučić.

Podsjetio je kako MMF smatra da će Srbija postati ekonomski konkurentna zemlja 2017. godine, no on smatra kako će to biti godinu ranije.

EU kao strateški cilj

"Za Srbiju je važno da pokažemo da želimo da napredujemo, da ne želimo njihov novac i milostinju, već da pokažemo da smo ponosan član koji želi da doprinosi EU, a ne samo da uzima od EU-a", poručio je Vučić.

S Hahnom je razgovarao i o otvaranju poglavlja, istakavši kako želi da ona najteža budu otvorena na početku te da je lično spreman raditi više i odgovornije kako bi Srbija ispunila svoj strateški cilj, a to je priključenje EU.

"Za sve što misle da je potrebno da uradimo da bismo unapredili naš demokratski pravni i politički sistem stojimo na raspolaganju", poručio je premijer, podsjetivši da je Srbija obavila veoma dobar posao na ekspertskom nivou.

"Srbija je na evropskom putu. Kao što sam rekao, to je naš strateški cilj. Kada biramo tip društva, onda je to taj tip, jer hoćemo da budemo uređena zemlja", zaključio je Vučić.

Izvor: Agencije

Srbija i misija Međunarodnog monetarnog fonda postigli su sporazum o sklapanju trogodišnjeg aranžmana iz predostrožnosti u vrijednosti gotovo milijardu eura. Kako je saopšteno, cilj ekonomskog programa koji bi Vlada Srbije provela u dogovoru sa MMF-om je da stvori uslove za makroekonomsku stabilizaciju, održiv rast i nova radna mjesta u srednjoročnom periodu. Od 2000. godine Srbija je imala šest aranžmana sa MMF-om. U Beogradu je  Đorđe Kostić.

Tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije, nakon provedene dopune istrage, podiglo je optužnicu protiv bivšeg ministra životne sredine Olivera Dulića i ostalih zbog zloupotrebe u izdavanju dozvola za postavljanje optičkih kablova i pribavljanja koristi investitorima od osam miliona dinara (više od 66.000 eura).

Na osnovu svih preduzetih istražnih radnji, optužnica je podignuta protiv Dulića, njegovog tadašnjeg pomoćnika Nebojše Janjića i generalnog direktora Javnog preduzeća Putevi Srbije Zorana Drobnjaka, saopćeno je iz Tužilaštva.

U toku istrage i njene dopune zaključeno je da postoji opravdana sumnja da su optuženi prilikom izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola za postavljanje mreže optičkih kablova investitorima linijskih infrastrukturnih objekata telekomunikacione mreže pribavili imovinsku korist i na taj način izvršili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, prenosi Srna.

U toku dopune istrage provedene su sve naložene istražne radnje te pribavljeni pravni akti državnih organa, javnih i lokalnih preduzeća sa cijele teritorije Srbije preko kojih prelazi mreža optičkih kablova kojima je uređena obaveza i visina naknade za izdavanje urbanističko tehničke dokumentacije.

Finansijsko vještačenje

Obavljeno je ekonomsko finansijsko vještačenje u cilju utvrđivanja visine pribavljene imovinske koristi po osnovu izbjegavanja plaćanja naknada za izdavanje urbanističke dokumentacije i ispitana su u svojstvu svjedoka sva lica na koja je sud ukazao.

Dulić, bivši ministar zaštite životne sredine i prostornog planiranja, osumnjičen je da je, sa saradnicima, slovenskoj firmi Nuba Invest bespravno omogućio da izgradi kablove na saobraćajnicama kojima upravljaju Putevi Srbije, i to na najvažnijim koridorima od Beograda do granice s Hrvatskom, Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom i Makedonijom.

Ovo je treća optužnica u tom slučaju.

Specijalni sud je u aprilu vratio na dopunu istrage optužnicu protiv Dulića i ostalih.

Tužilaštvo za organizovani kriminal je sredinom marta ove godine, poslije dopune istrage, drugi put podiglo optužnicu protiv Dulića, Janjića i Drobnjaka.

Prvobitno, optužnica protiv njih je podignuta u aprilu prošle godine i nju je potvrdilo vijeće Specijalnog suda, međutim, poslije uloženih žalbi, Apelacioni sud je u junu iste godine ukinuo to rješenje i vratio prvostepenom sudu na novo razmatranje, nakon čega je Specijalni sud donio odluku kojom je postupak vraćen na dopunu istrage.

Izvor: Agencije

U 6. emisiji serijala 'Alhemija Balkana – Srbija' prikazujemo novosadski Exit, najbolji festival na kontinentu. Hvale vrijedan je entuzijazam mladih koji su pokrenuli ideju festivalskog okupljanja kao vid kontriranja politici Slobodana Miloševića. Nisu ni sanjali toliko veliki uspjeh.

U Novom Sadu je i tročlana humoristička grupa 'Državni posao' koja se osvrće na aktuelne teme i društvene probleme. Za Al Jazeeru su napravili performans, komentarišući odluku premijera Vučića da radno vrijeme u državnim ustanovama počinje u pola osam ujutro.

Ekipa je snimala u Sandžaku, počevši od Priboja gdje se posrtanje FAP-a osjetilo u cijelom gradu. Mnogo je nezaposlenih, slabe su perspektive za zapošljavanje, ali pronašli smo i pozitivan primjer fabrike cijevi koja proizvodi i izvozi.

U Novom Pazaru takvih je primjera bilo mnogo više. Tekstilna industrija se iz velikih preduzeća razlila po malim firmama, ali neke uspješno proizvode za Armani, Versace, Cavalli i druge svjetske brandove.

Novi Pazar je grad mladosti, možda najmlađi grad u Evropi, a na državnom univerzitetu studira više od 4.000 mladih iz tog kraja.

Hrvatski sabor deklaracijom treba osuditi „sramotne istupe ratnog zločinca Vojislava Šešelja“, suglasila se većina saborskih klubova, pri čemu su oporbeni klubovi prozvali Vladu, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova, zbog, kako su naveli  mlake reakcije na Šešeljevo puštanje iz Haaga i šutnju službene Srbije na njegove sramotne i huškačke istupe.

Ideju o deklaraciji inicirala je bivša HDZ-ova premijerka, sada nezavisna zastupnica Jadranka Kosor.

„Hrvatska je članica UN-a i Europske unije koja je utemeljena na načelima mira i stabilnosti, a Šešeljevi istupi u susjednoj državi, koja je na europskom putu, podrivaju te temelje“, naglasila je Kosor zabrinuta zbog izostanka reakcije službenih srpskih vlasti na Šešeljevo „talambasanje“.

Kako je moguće, pita se Kosor, da se na dan stradanja Vukovara, Šešelj, koji je optužen za ratne zločine usudi reći da je Vukovar srpski, a na to ne reagiraju ni premijer Srbije Aleksandar Vučić, niti predsjednik Tomislav Nikolić.

„Vjerojatno je u pitanju strah, ali ne treba zaboraviti da su oni njegova politička djeca“, naglašava Kosor i poručuje da Hrvatska ima obvezu upozoriti da Srbija na europskom putu mora imati jednake, ako ne i strože kriterije od Hrvatske.

„Glavni haški tužitelj nije se žalio na odluku o Šešeljevu puštanju, Šešelj je doputovao u Srbiju i bjesomučno širi velikosrpsku ideju, ideju Slobodana Miloševića koja je iz sebe ostavila smrt, palež i stotine tisuća ljudi zauvijek zavijenih u crno. Hrvatska ima puno moralno pravo uprijeti prstom prema Haagu i tražiti Šešeljevo vraćanje u zatvor, ali i punu istinu o nestalima“, poručuje Kosor.

'Mlaka reakcija hrvatske politike'

Nezavisni zastupnik Branko Vukšić oštro je kritizirao mlaku reakciju hrvatske vanjske politike.

„Ovo je priča o hrvatskoj vanjskoj politici koje nema. Hrvatska je američko-berlinska-briselska pudlica, a pošto oni Šešelju nisu ništa rekli, zaspala je i naša vanjska politika“, ustvrdio je Vukšić.

Smatra da je Vlada, na čelu s premijerom i ministricom vanjskih poslova, trebala Saboru poslati deklaraciju „čim se to počelo valjati u Srbiji“.

„Dopustiti da netko govori da je Vukovar srpski grad i da će biti u sklopu Srbije otvoreni je atak na Republiku Hrvatsku“, rekao je Vukšić koji se „ne čudi šutnji službene Srbije jer su i Nikolić i Vučić Šešeljevi puleni“.

Boro Grubišić iz Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB) ustvrdio je da Šešeljeve izjave u vezi hrvatskog suvereniteta traže žestoke službene reakcije hrvatske Vlade i Sabora.

„Što se čudimo što frustrirani, iskompleksirani i bolesni Šešelj ovako nastupa? On je oduvijek dosljedan u svojoj politici, kada imamo izjave Nikolića o Bunjevcima koji 'nisu Hrvati', kada imamo izjavu Šešelja da je Vukovar srpski – i nitko ne reagira ili su reakcije mlake“, naglasio je Grubišić.

HDZ traži raspravu o vanjskoj politici

Gordan Jandroković (HDZ) zatražio je otvaranje rasprave o hrvatskoj vanjskoj politici.

„Nakon teških pregovora ušli smo u EU, a danas dajemo potporu za ulazak Srbije u EU. Oni moraju ispuniti uvjete i otvorimo raspravu o hrvatskoj vanjskoj politici“, tražio je Jandroković.

Podsjetio je kako je prije osam dana HDZ zbog Šešeljevog puštanja na slobodu ukazao na mlaku reakciju hrvatske strane i neodgovarajuće ponašanje srpskih vlasti.

„U to vrijeme predsjednik Josipović izražavao je žaljenje jer je Šešelj pušten iz zatvora, a ministrica Pusić je sramotno izrazila sućut Srbiji i njihovom vodstvu, umjesto žrtvi u Hrvatskoj“, kazao je Jandroković.

Podsjetio je i kako je prije nekoliko dana srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić u Bruxellesu rekao da je „cilj Srbije izlaz na otvoreno more“, što je, po Jandrokoviću, „teritorijalna pretenzija prema susjedima“.

'Haški sud kapitulirao pred Šešeljem'

Vesna Škare Ožbolt (Demokratski centar) smatra da „strelice ljutnje trebaju biti uperene prema Haaškom sudu koji je svojom odlukom kapitulirao pred Šešeljem optuženim za zločine protiv humanitarnog prava“.

Raspravno vijeće nije, kaže Ožbolt, obvezalo Šešelja ni na obvezu da neće utjecati na svjedoke, niti na policijsku pratnju, niti mu odredilo kućni pritvor.

„To je potpuni presedan i na to nitko ne reagira. Srbijanska Vlada je tražila da se Šešelja pravno obveže na postupanje i ponašanje, no to je izostalo. Raspravno vijeće nije ga obvezalo i stavilo limite na njegovo ponašanju na slobodi“, tvrdi Ožbolt.

Pravno gledano, kaže ona, Srbija ne može utjecati niti ga uhapsiti, i to je problem na koji Hrvatska treba reagirati.

Svi zastupnici za deklaraciju

„Građani i žrtve teško su se trudili da zaliječe rane, da se uspostavi mir. Ovakvo postupanje Haaškog suda dovodi u pitanje sve što je postignuto, šteti Hrvatskoj i svim žrtvama, naprednim ljudima kojih sigurno ima u Srbiji, a šteti i Europi“, kaže Ingrid Antičević Marinović iz vladajućeg SDP-a.

Sud, ističe, mora voditi računa o svojoj vjerodostojnosti i legitimitetu.

„SDP podržava predsjednika Josipovića koji je napisao oštro pismo upravo tom sudu. Isto tako, pridružuje se inicijativi hrvatskih europarlamentaraca oko donošenja rezolucije i kolega iz Sabora oko deklaracije da se raspravi o zaista besramnom činu koji je napravio Haaški sud“, poručila je Antičević Marinović.

Na kraju rasprave, potpredsjednik Hrvatskog sabora Nenad Stazić je konstatirao kako su svi klubovi zastupnika za sastavljanje saborske deklaracije kojom će se osuditi Šešeljevi istupi.

Šešelj je optužen za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini. Proveo je 11 godina u pritvoru u Haagu, a u Srbiju je pušten na liječenje.

Presuda u njegovom slučaju očekuje se 2015.

Izvor: Agencije

Jedanaestoro djece stradalo je u požarima u Srbiji od decembra 2013. godine. Da li su se tragični ishodi mogli spriječiti? Šta uraditi da se takve nesreće više ne ponove? Kako djeci omogućiti sigurno odrastanje?

Dvije djevojčice, dobi dvije i tri godine, stradale su nedavno u požaru u porodičnoj kući u jednom selu nedaleko od Donjeg Milanovca. To je treći požar u Srbiji u posljednjih mjesec i po, u kojem su izgorjela djeca. U većini slučajeva, riječ je o siromašnim porodicama koje žive u trošnim kućama ili kartonskim barakama, a prema nalazima policije, izgorjele su uslijed pokušaja da se porodice ugriju.

Kako zaštititi najmlađe koji žive u siromaštvu tema je današnjeg Konteksta.

Naše gošće su: u Beogradu: Marija Petrović, advokat u Centru za prava deteta i Milica Đorđević, iz nevladine organizacije Centar za integraciju mladih i u Sarajevu Mirsada Bajramović, direktorica udruženja Zemlja djece – Tuzla.

Voditeljica je Anne Marie Ćurčić.

Puštanje Vojislava Šešelja na slobodu je nedopustivo, posebno zato što je presuda protiv njega već napisana, ali nije objavljena, izjavila je Florence Hartmann, bivša glasnogovornica haaškog tužiteljstva, za ljubljansko Delo.

„Presuda je već napisana, a nitko ne želi reći kakva je. Šešelj nije tako bolestan da ne bi mogao slušati njeno čitanje“, kazala je Hartmann.

Dodala je da Šešeljevo puštanje na privremenu slobodu nije opravdano niti s aspekata ljudskih prava.

„Nikoga još nisu prijevremeno pustili na takav način. Svakome treba reći je li kriv ili ne. Nitko ne želi umrijeti, a da ne dobije odgovor na to pitanje“, rekla je Hartmann za slovenski list.

Slučaj Šešelj dokaz je da su u Haaškom sudu „potpuno neodgovorni ljudi“ koji bi trebali odstupiti, zajedno s glavnim tužiteljem Sergeom Brammertzom.

„Oni su sasvim iznad svega, iznad međunarodnih standarda, iznad Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, pa i iznad Boga“, dodala je ironično Hartmann.

'Privremeno su pustili luđaka'

„Da sam na mjestu (hrvatskog predsjednika) Josipovića, ne bih pisala predsjedniku haškog suda Meronu nego članicama Vijeća sigurnosti, te ih pitala što se događa. Za rad suda plaćamo goleme novce, a u zamjenu dobivamo samo pokušaj revidiranja povijesti konflikta i prijevremeno puštanje jednog luđaka“, kazala je Hartmann.

U osvrtu na stanje u Hrvatskoj u vezi s procesom pomirenja i suđenja u Haagu, Hartmann je ocijenila da se stvari „presporo pomiču“ i da je „nacionalizma sve više“.

„Toga ne bi bilo da nema straha od suočavanja s prošlošću“, rekla je Hartmann, dodavši da je hrvatska vojno-redarstvena akcija Oluja bila legitimna, ali da krivci za zločine koji su tijekom i poslije nje počinjeni nisu kažnjeni.

„Ako netko progovori o tim sločinima, automatski se optužuje da se protivi akciji kojom je Hrvatska povratila kontrolu nad svojim teritorijem“, navela je Hartmann u razgovoru za vodeći slovenski list.

Izvor: Agencije

U posljednjih deset godina u Srbiji je nelegalno izgrađeno više od milion i pol stambenih objekata. Samo u Beogradu, bez građevinske dozvole podignuto ih je 350.000. U Vladi kažu - srušit će sve koji ne ispune kriterije legalizacije.

Broj stanovnika starijih od 60 godina u Srbiji je blizu 22 posto. U općini Pirot na jugoistoku te zemlje broj je još veći, i iznosi blizu 28 posto. Zoran Kosanović posjetio je tu općinu, u kojoj je jedan mladić riješio na originalan način pomagati starijim sugrađanima.