Iako je prohladno, temperatura proteklih dana u Srbiji je visoka, možda i previsoka. Vlada Srbije usvojila je rebalans budžeta i predstavila plan mjera za konsolidaciju javnih finansija i smanjenje deficita koji se otrgao kontroli.
Ovo je četvrti put od 2000. godine da zvanični Beograd uvodi mjere štednje i racionalizaciju troškova ali, kako je izjavila bivša guvernerka Narodne banke, svaki put one su bile dovoljne za gašenje požara, ali ne i za rješavanje suštinskih problema.
Kakve su tačno mjere predložene ovaj put, donosi Marko Subotić.
Sedmicama su lideri vladajuće koalicije u Srbiji pisali dokument „Program mera za reformu javnog sektora“. Visok deficit natjerao ih je da traže način kako da državna uprava uštedi.
Rješenje su pronašli u reformi javnog sektora i rebalansu budžeta.
„Mi nismo hteli da rešavamo ovu situaciju na uštrb najsiromašnijih slojeva stanovništva. Zato nema zamrzavanja plata i penzija, osim što ćemo svi zajedno morati da podnesemo taj teret, da plate i penzije neće moći da rastu onoliko koliko smo želeli nego shodno ekonomskim mogućnostima u ovom trenutku“, izjavio je premijer Srbije Ivica Dačić.
Utvrđivanje strategije
Plan je smanjiti rashode i time spriječiti dalji rast javnog duga.
Budžetski deficit treba se spustiti sa osam na 4,7 posto, odnosno minus u državnoj kasi do kraja godine ne smije preći 1,5 milijardi eura. Zbog toga će se kroz rebalans budžeta morati uštedjeti 350 miliona eura.
„Ne postoji problem kako je neko to ovih nedelja stalno lansirao, da je Srbija pred bankrotom. To su gluposti. Ali, gde mi imamo problem, mi moramo da utvrdimo strategiju ekonomskog i sveukupnog društvenog rasta i razvoja u narednim godinama. To je jedini izlaz iz postojeće situacije“, kaže šef Vlade Srbije.
Sva ministarstva morala su se u rebalansu budžeta odreći pojedinih rashoda, javlja novinar Al Jazeere iz Beograda Marko Subotić.
„Mnogi su odlučili da smanje kapitalne investicije. Tako su smanjena sredstva za reagovanje u vanrednim situacijama, ali će i izgradnja nekih puteva biti usporena zbog manjka novca“, dodao je.
Iako je prihvatio, to se nije svidjelo ministru finansija Mlađanu Dinkiću.
„Većini mojih kolega je bilo važnije da sačuvaju zarade zaposlenih u administraciji, a da se odreknu investicija i to je prosto pitanje za njih. Ja mogu da se složim sa tim ili ne, ali prioritete u ministarstvu unutrašnjih poslova nisam ja radio, nego moj kolega Dačić“, kazao je.
Centralni registar
Osim rebalansa budžeta, Vlada namjerava sprovesti i reformu javne uprave. Bit će napravljen centralni registar zaposlenih u državnim organima kako bi se znalo koliko ih je više.
Vlada uštede vidi i u završetku procesa restrukturiranja. Poslije 13 godina dobijanja subvencija, 179 kompanija, čiji je država i dalje vlasnik, morat će početi poslovati profitabilno ili će otići u stečaj.
„Ovakav način funkcionisanja na tržištu, da se ne plaća ništa je potpuno neodrživ i za mnogo bogatije zemlje nego sto je Srbija i dugovi koje građani plaćaju kroz budžet za ovih 179 kompanija iznosi 750 miliona eura“, ističe Aleksandar Ljubić, državni sekretar ministarstva finansija.
Srbija namjerava prikupiti novac i prodajom pojedinih javnih kompanija - strateškim partnerima će biti ponuđen JAT, Galenika, rudnici Resavica, dok će aerodrom Beograd biti dat u zakup na 25 godina.
Izvor: Al Jazeera
Plan je smanjiti rashode i time spriječiti dalji rast javnog duga.
