Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu završena je u utorak jednomjesečna usmena rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno optužuju za genocid u ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995. i u kojoj je Hrvatska pozvala sud da utvrdi da je nad Hrvatima tijekom rata počinjen genocid, a Srbija da je nad srpskim stanovništvom tijekom Oluje počinjen genocid.
Predsjedavajući sudac Peter Tomka nije precizirao kada će najviše pravosudno tijelo UN-a donijeti presudu u postupku koji je počeo podnošenjem hrvatske tužbe 1999. i nastavio se ulaganjem srbijanske protutužbe 2010.
"Zastupnici obiju strana bit će o objavi presude obavješteni u dogledno vrijeme", rekao je Tomka na kraju suđenja u Palači mira u Den Haagu.
Prosječno vijećanje sudaca traje tri do šest mjeseci, no kod kompliciranijih slučajeva protegne se i na godinu dana. U slučaju tužbe BiH protiv Srbije za genocid vijećanje je trajalo oko deset mjeseci.
Ivan Pavković o raspravi između Srbije i Hrvatske
Završna riječ u raspravi koja je počela 1. ožujka pripala je hrvatskim predstavnicima koji su kao "neprimjerene" i "nedostojne suda" odbacili usporedbe hrvatskog vodstva iz 90-tih s njemačkim nacistima.
Tvrdnje da je Franjo Tuđman želio proširiti "lebensraum" (životni prostor) za Hrvate, a da sastanak na Brijunima podsjeća na konferenciju nacističkih dužnosnika 1942. o konačnom rješenju židovskog pitanja "govore same za sebe", rekli su.
Sands: Protutužba Srbije beznadna
"Napadi na Tuđmana osobno neuobičajeni su za bilo koji sud. Oni govore sami za sebe i ne zaslužuju da se na njih odgovara u ovoj sudnici", rekao je profesor Phillipe Sands.
Za cijelu srbijansku protutužbu rekao je da je "beznadna i bez ikakvog pravnog temelja", a da su izneseni dokazi "mršavi".
Na srbijanske teze da je rat u Hrvatskoj isprovocirao Tuđman, hrvatski zastupnici odgovorili su podacima da Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) za rat u Hrvatskoj nije optužio nijednog Hrvata, dok je osudio brojne srbijanske čelnike.
"To sve govori o prirodi rata u Hrvatskoj, ma koliko se Srbija s time ne slagala", rekla je šefica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić-Grotić dodajući da se u Srbiji još uvijek čuju mitovi "da je Vukovar oslobođen i da je Srebrenica mit".
Srbija ne niječe da su u Hrvatskoj počinjeni zločini, ali umjesto da uperi prstom u srbijansko vodstvo tvrdi da su u ratu patile sve strane, da u raspadu Jugoslavije nitko nema čiste ruke i da sve treba kazniti.
"Nema sumnje da su u Hrvatskoj počinjeni zločini protiv Srba, ali oni nisu bili dio državne politike", poručila je profesorica međunarodnog prava iz Rijeke.
Umjesto da pomognu ovome sudu, nastavila je, srbijanski zastupnici "koristili su zapaljivu retoriku za potrebe srbijanske javnosti" i "željeli uvući Hrvatsku u raspravu o Tuđmanu"
Nasuprot tome brojni dokazi pokazuju da je Srbija počinila genocid u Hrvatskoj kao dio službene politike s ciljem stvaranja velike i etnički čiste Srbije.
"Unatoč tome što Srbija radi, nismo svi isti. Njezina tužba neće uspjeti maskirajnjem srbijanske zločinačke politike", istaknula je Crnić-Grotić.
Na kraju je pozvala da se prestane manipulirati brojem nestalih u ratu i kao vjerodostojne ponovila podatke o 865 Hrvata nestalih 1991. i 1992., te ukupno 1663 osobe svih nacionalnosti nestalih na teritoriju Hrvatske od 1991. do 1995.
Konačna presuda, na koju ne postoji pravo žalbe bi, prema očekivanju stručnjaka, mogla biti javno objavljena do kraja ove ili početkom 2015. godine i bit će obavezujuća za obje države.
Srbija je u svojoj završnoj riječi u petak od suda zatražila da vojnu akciju "Oluja", koju su izvršile oružane snage Hrvatske, proglasi genocidom nad sprskim narodom i da tu državu proglasi krivom zbog kršenja Konvencije o sprječavanju genocida.
Srbija protiv slavljenja 'Oluje'
Uz to, protutužbenim zahtjevom Srbija je predložila da sud presudom obveže Hrvatsku na reparacije Srbima iz Krajine zbog zločina koje su pretrpjeli tijekom "Oluje".
Izlažući protutužbeni zahtjev Srbije, šef pravnog tima Srbije Saša Obradović je rekao da Srbija traži i to da se omogući slobodan povratak Srbima koji se još nisu vratili u Hrvatsku, da se "Oluja" prestane slaviti kao nacionalni praznik u Hrvatskoj i da se kazne svi izvršitelji zločina.
Što se tiče hrvatske tužbe, pravni tim Srbije je tražio da ona bude odbačena, jer Srbija ne može odgovarati za djela koja su izvršena prije njezinog nastanka kao države, 27. travnja 1992. godine.
Alternativno, ako sud zaključi da, ipak, ima nadležnost za razdoblje prije tog datuma, onda da tužbeni zahtjev Hrvatske bude odbijen, jer nema svoj temelj ni u činjenicama ni u pravu, poručio je Obradović.
I Hrvatska je ranije zatražila od Međunarodnog suda pravde da osudi Srbiju za genocid nad Hrvatima u ratu u njihovoj zemlji, a od Beograda da kazni počinitelje zločina i da plati ratnu odštetu, čiji bi iznos sud trebao naknadno utvrditi.
"Genocid u Hrvatskoj je počinila Srbija ili je počinjen u ime Srbije", izjavila je tada voditeljica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić-Grotić na suđenju u Haagu i podsjetila na to da Srbija nije osudila i kaznila nijednog visokog vojnog časnika ili političara odgovornog za zločine nad Hrvatima.
Hrvatska: Osuda bitna za nove odnose
"Ovaj je slučaj važan za hrvatski narod, za stabilnost i miroljubiv suživot u regiji. Sud u tome ima važnu ulogu i nadamo se da će ispuniti ulogu čuvara konvencije o genocidu", ustvrdila je Crnić-Grotić u Palači mira.
Beograd mora procesuirati i kazniti počinitelje zločina pod njegovom jurisdikcijom, dostaviti podatke o nestalima, vratiti oteto kulturno blago i platiti odštetu hrvatskim građanima i državi, rekli su hrvatski zastupnici u završnoj riječi pred najvišim sudom Ujedinjenih naroda.
Crnić-Grotić smatra da dio srbijanskih dužnosnika ne prihvaća istinu o događajima prije 20 godina, pa je presuda potrebna da bi dvije zemlje zatvorile to poglavlje i izgradile nove odnose.
"Ako Srbija nastavi nijekati i ne prihvaćati realnost, to će se teško postići. Hrvatska želi puno pomirenje sa Srbijom, ali naši su odnosi opterećeni odbijanjem Srbije da prihvati prošlost i da riješi preostala pitanja iz rata", rekla je profesorica međunarodnog prava iz Rijeke.
Reporter Al Jazeere Ivan Pavković javlja iz Haaga kako je podignut embargo sa svjedočenja iznesenih tijekom postupka.
Sonja Biserko, predsjednica beogradskog Helsinškog odbora za zaštitu ljudskih prava, svjedočila je da je Srbija "vodila krstaški rat protiv Jugoslavije", te da se u Srbiji s politikom raspada Jugoslavije krenulo odmah nakon smrti Josipa Broza Tita.
Pravni tim Srbije pokušao je osporiti njeno svjedočenje, rekavši da Biserko nije stručnjak, već aktivistica, te da su to njezini osobni stavovi.
Usmena rasprava je završnica spora koji je počeo još 1999. godine, podnošenjem hrvatske tužbe Međunarodnom sudu pravde protiv Srbije.
Hrvatska, predvođena tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, 2. srpnja 1999. godine pokrenula je postupak pred Međunarodnim sudom pravde protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, zbog navodnog kršenja Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida tijekom oružanih sukoba na teritoriju te republike od 1991. do 1995. godine.
O tužbama odlučuje 17 sudaca
Srbija je odgovorila protutužbom, koja se zasniva na istom činjeničnom i pravnom temelju na kojem je podnesena hrvatska tužba, odnosno na Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Sud će idućih mjeseci utvrđivati jesu li Hrvatska, odnosno Srbija, kao države prekršile Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, odnosno izvršile genocid na teritoriju Hrvatske u periodu koji je obuhvaćen tužbom i protutužbom od 1991. do 1995. godine.
Tek ukoliko presudom bude utvrđeno da je postojala odgovornost pojedine države za genocid, moglo bi se pokrenuti i pitanje naknade štete.
O tužbi i protutužbi Hrvatske i Srbije odlučivat će ukupno 17 sudaca, 15 stalnih i dvoje ad hoc sudaca iz Srbije i Hrvatske.
To su profesor na Pravnom fakultetu u Beogradu Milenko Kreća i profesor na Pravnom faluktetu u Zagrebu u mirovini Budislav Lukas.
Izvor: Al Jazeera i agencije
Nakon završne riječi hrvatskog tima sud u Haagu je zaključio usmenu raspravu po tužbama za genocid Hrvatske i Srbije.
