U Srbiji još ima škola, većinom u seoskim sredinama, koje ne ispunjavaju osnovne uslove za kvalitetno obrazovanje. U prosvjetu država izdvaja 4,5 posto bruto društvenog proizvoda, dok je prosjek Evropske unije 5,4 posto.
Prosječna plata u prosvjeti je 365 eura, što je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, 35 eura više od državnog prosjeka.
Nastava za učenike prva četiri razreda Osnovne škole "Nikola Tesla" u selu Leštane u blizini Beograda od 1979. godine obavlja se u montažnoj baraci, umjesto u školskoj zgradi. Razlog je očigledan - zgrada nije sigurna za upotrebu. Već 35 godina planira se gradnja nove škole, ali ni danas od toga nema ništa, izvještava reporter Al Jazeere Dušan Hadži Nikolić.
"Pola prozora ne dihtuje uopšte, zimi trošimo mnogo više energije na grejanje nego što je potrebno. Škola nema ni izolaciju ni ništa. Takođe, i krov je prokišnjavao, trudili smo se da ga saniramo koliko smo mogli. Ali mi da stavljamo sada novu stolariju i nov krov na ovaj objekat, jednostavno se ne isplati", kaže direktor škole Nenad Bjelobaba.
Država nema novca
Uprava škole i roditelji trude se da unutrašnjost zgrade drže u što boljem redu. Ipak, neke pukotine i nedostatke ne mogu sakriti uz sav trud koji ulažu. Osim što nastavu pohađaju u montažnoj baraci, 220 đaka ove škole nema uslove za fizičko vaspitanje. Salu za tjelesni odgoj nemaju i jedini prostor na kojem mogu obavljati fizičke aktivnosti je teren ispred škole.
Nakon osnovne škole đaci uglavnom odlučuju školovanje nastaviti u gimnaziji. Međutim, viši nivo obrazovanja ne prati bolja infrastruktura.
"Većina škola su državne i država ih pomaže, ali sve je to nedovoljno i sve je to jako teško. Prosto - država nema novca. Eto, to je ta priča, država pomaže, ali nedovoljno", kaže Minić Savić, direktor Pete beogradske gimnazije.
Dobra atmosfera i odgovarajući uslovi bitni su za stjecanje dobrog obrazovanja.
"Dosta su loše učionice, a ni Grad ne ulaže u to niti roditelji imaju dovoljno para da odvajaju i za renoviranje škole", kaže maturantica Marija Rabrenović.
Marija i Uroš planiraju upisati fakultet. Uroš želi na Filološki.
Nenagrađen trud
"Ja sam imao tu sreću da sam pronašao ono što volim, ali uglavnom se postupa po inerciji, po sistemu - lako ćemo ili ovo donosi dosta para i slično. Međutim, nije to uvek slučaj, kao u mojoj školi, naprimer", kaže maturant Uroš Đurković.
Trud i zalaganje profesora nisu adekvatno nagrađeni, kaže direktor gimnazije. Vjeruje da bi kvalitet nastave bio još bolji da su plate više.
"Ova država prosto neće da plati prosvetu na adekvatan način i nikad to nije htela. Ne znam zbog čega. Valjda što ima mnogo prosvetnih radnika ili što se ne bune dovoljno, ali ovde plate nikad ne prate kvalitet obrazovanja", kaže Minić Savić.
Sagovornici Al Jazeere zaključuju da bi u prosvjeti Srbije trebalo mnogo toga promijeniti: od infrastrukture, preko plata do sistema obrazovanja. Za to je, kažu, osim novca, neophodan veći angažman Ministarstva prosvete.
Izvor: Al Jazeera
Infrastruktura škola u Srbiji je u veoma lošem stanju, učenici se žale na uslove, a učitelji na male plate.
