Piše: Vedrana Maglajlija
Urna sa pepelom Nikole Tesle trenutno ostaje u beogradskom muzeju koje nosi ime tog naučnika, i za sada neće biti premještena u Hram svetog Save, kako su se ranije dogovorili predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Privremenog organa grada Beograda i Vlade Srbije u tehničkom mandatu.
Ta odluka ostavljena je novim vlastima, koje će biti izabrane 16. marta, budući da je inicijativa za premještanje urne "digla prašinu" i izazvala žustre reakcije javnosti u Srbiji.
Međutim, pokušaji da se to napravi nisu novi. Pojavljivali su se već 2006, zatim 2013, a ovaj put su, prema riječima Ane Panić, predsjednice Upravnog odbora Muzeja Nikole Tesle, najdalje otišli.
"Kao predsednici Upravnog odbora Muzeja jako mi je drago što je ta odluka povučena i ostavljena za neki naredni period, jer ni Privremeni organ Beograda ni tehnička Vlada u ostavci nemaju, pre svega, zakonske ingerencije da donose tako važne odluke, tako da kada nova vlast bude izabrana, treba pokrenuti neku javnu raspravu. Mi se nadamo da će na nju biti pozvana naučna zajednica i Muzej, iako oni opet spominju Srpsku pravoslavnu crkvu, sa kojom ja ne vidim nikakvu vezu što se tiče Nikole Tesle. Mi smo sekularna država i nema razloga da Crkva odlučuje o takvim stvarima", rekla je Panić za Al Jazeeru.
"Manipulacija i blamaža"
Patrijarh srpski Irinej, koji je u ime Srpske pravoslavne crkve potpisao sporazum o premještanju, s druge strane, smatra da bi najprirodnije bilo da Teslini posmrtni ostaci počivaju na "najsvetijem mestu srpskog naroda".
Argumente za i protiv premještanja Tesline urne u proteklih nekoliko dana iznijele su brojne javne ličnosti u Srbiji, ali i nasljednici tog naučnika.
Mnogi stručnjaci stava su da se je Teslina urna "žrtva" predizborne kampanje, a jedan od njih je i vjerski analitičar Mirko Đorđević.
Hram svetog Save u Beogradu
"Smatram da je odluka da se prenosi urna Nikole Tesle u toku predizborne kampanje obična manipulacija i blamaža", kazao je naš sagovornik.
Kritičari inicijative za premještanje urne također smatraju da će time Teslini ostaci biti dovedeni u opasnost.
"Ne vidimo ni jedan razlog da se ta urna iz prostora u kojem treba da bude, u Muzeju Nikole Tesle koji je posvećen njemu, premešta. Dakle, ne u crkvu, kako se već u medijima verovatno namerno navodi, niti čak u portu, jer ono mesto koje se nudi je javna površina, zelena površina, između Hrama svetog Save i Narodne biblioteke Srbije", objašnjava Panić, navodeći da to znači i rizik od skrnavljenja i vandalizma.
S ovim se slaže i Đorđević, koji smatra da će urna, bilo da bude čuvana u Hramu ili van njega, biti izložena "mogućim napadima i krađi i biće oskrnavljena".
Tesla - ateista ili vjernik?
Da je Tesla bio ateista ili vjernik jedna je od glavnih teza od koje polaze i protivnici i pristalice premještanja urne.
Đorđević navodi da "činjenice govore da je veliki naučnik bio ateista po svom ubeđenju i da je ponavljao onu svoju zavetnu misao 'Ja se ponosim svojim srpskim poreklom i svojom hrvatskom domovinom'".
Kako je rekao, Tesla nije ostavio nikakvu posebnu oporuku, ali je kremiran, i to su posmrtni ostaci koji se sada nalaze u Muzeju Nikole Tesle, koji je, prema njegovim riječima, kultna naučna ustanova i tamo trebaju ostati.
S druge strane, prema mišljenju našeg sagovornika Miroslava Tasića, direktora Etnografskog muzeja u Beogradu, urna sa pepelom naučnika trebala bi biti u Hramu svetog Save ili ispred njega, jer je Tesla bio dijete pravoslavnog svećenika.
"Dakle, on je odrastao u porti jedne crkve, jedne bogomolje, i to u 19. veku, kada se identitet jednog čoveka vezivao za jezik kojim govori, za pismo kojim piše i za veru kojoj pripada. I ja verujem, ja nemam dokaz, nisam se bavio s tim, da je Nikola Tesla bio vernik ili da je bar odrastao u tradiciji tog naroda kojem je pripadao. Pošto je njegov otac bio pravoslavni sveštenik, on je sigurno bio pravoslavni čovek, u širem smislu reči", smatra Tasić.
Muzejski eksponati
U premještanju urne u Hram svetog Save vidi i svojevrsnu simboliku, jer je "tu sveti Sava, navodno, razvejan".
"Kasnije se ispostavilo da nije na tom mestu, ali, evo, mi sada prikupljamo, na primer, Teslin prah, i to bi bio pandan Dositeju i Vuku, koji su naši najveći prosvjetitelji i koji su sahranjeni ispred Saborne crkve. Tako bi i Tesla trebao da dobije svoje mesto ispred ili u priprati Hrama svetog Save, a možda da Mihajlo Pupin bude s druge strane", predlaže.
Tasić je također stava da posmrtni ostaci čovjeka ne trebaju biti muzejski eksponat, osim ako nije riječ o arheološkim iskopinama, kao što su, naprimjer, ostaci neandertalskog čovjeka pronađenog u Krapini u Hrvatskoj.
"To, po mom mišljenju, nije ni prema zakonu o kulturi dozvoljeno, jer ostaci čoveka ne mogu biti kulturno dobro, osim ako se radi o arheološkom iskopavanju. U Hrvatskoj postoji Krapinski muzej koji ima 'Krapinca' i normalno da taj ostatak 'Krapinca', taj mali dio kosti, bude eksponat u muzeju, ali ovde se radi o do juče, metaforično kažem, živom čoveku sa imenom i prezimenom."
Međutim, predsjednica Upravnog odbora Muzeja Nikole Tesle ne slaže se sa takvim stavom te objašnjava da ni po čemu nije specifikum tog muzeja da se posmrtni ostaci drže u njemu, budući da je to poznata praksa u evropskim muzejima, koja je počela još od "Srednjeg veka, pa se nastavlja do danas".
Kao primjer navodi prst Galilea Galileja u muzeju u Firenci i posmrtne ostatke Salvadora Dalija, koji se nalaze u muzeju u njegovom rodnom gradu.
Tasić, iako kaže da su takvi izbori, prije svega, lična stvar i stvar porodice, smatra da svaki čovjek "treba biti sahranjen na mjestima koja su određena za to".
Želje nasljednika
Ipak, William Terbo, najbliži živi srodnik tog naučnika i praunuk Tesline najstarije sestre Angeline Trbojević, poslao je javno pismo direktoru Muzeja Nikole Tesle, u kojem negoduje zbog odluke o premještanju.
Urna stigla u Muzej 1957. godine
"Kao što sam i ranije rekao, moja želja je da njegovi posmrtni ostaci ostanu u Muzeju. To je, uostalom, bila i želja moje tetke, Tesline bratanice Milice Trbojević, kao i Teslinog sestrića Save Kosanovića", poručio je Terbo, osnivač i predsjednik Tesline naučne fondacije.
U pismu je naveo i to da ga niko nije ni pitao za saglasnost ili mišljenje o premještanju urne.
Prije takve odluke niko se nije konsultirao ni sa Muzejom Nikole Tesle, naglašava predsjednica Upravnog odbora Muzeja.
"Specijalno je napravljena, da tako kažem, kapela, jer to zaista izgleda kao svojevrsni hram, nije religijski hram, ali postoji taj jedan spiritualni momenat i tu posetioci, odakle god da su došli, koje god da su vere ili nacije, mogu da se poklone Tesli. Nju su dizajnirali najpoznatiji umetnici tog vremena, slikar Mario Maskareli, arhitekta Milan Pališaški, vajar Nebojša Mitrić."
Nikola Tesla samo je jednom u životu bio u Srbiji, kada je 1892. godine došao u Beograd na poziv naučnih krugova. Tamo je bio tek dan i po. Ugostio ga je kralj, a Jovan Jovanović Zmaj napisao mu je i izrecitirao pozdravnu pjesmu.
Umro je 7. januara 1943, te je prvo u New Yorku sahranjen po pravoslavnim običajima, ali kasnije su njegovi posmrtni ostaci kremirani.
Urna sa njegovim pepelom 1957. godine stiže u Muzej Nikole Tesle u Beogradu, a danas, nakon više od pola stoljeća, neizvjesno je hoće li tu i ostati.
Izvor: Al Jazeera
Inicijativa za premještanje Tesline urne iz muzeja koje nosi njegovo ime u Hram svetog Save podijelila je javnost.
