Srbija je imala jasnu namjeru uništenja hrvatskih zajednica u različitim dijelovima Hrvatske i nije učinila ništa da spriječi i kazni počinitelje genocida, izjavili su u utorak hrvatski pravni zastupnici na suđenju Srbiji za genocid.
Pravni tim Zagreba argumentirao je pred Međunarodnim sudom pravde postojanje namjere kao ključnog dijela zločina genocida koji je, prema hrvatskoj tužbi iz 1999. godine, Srbija izvršila tijekom rata od 1991. do 1995. godine.
"Srbija je kriva jer nije spriječila genocid i kaznila počinitelje, a JNA [bivša Jugoslovenska narodna armija] je znala za genocidnu namjeru paravojnih skupina. Dokazi su kristalno čisti", rekao je član tima Phillipe Sands, prenosi Hina.
Paravojne postrojbe
Britanski profesor prava tvrdi da su paravojne skupine, koje su uništile cijela hrvatska sela, zaseoke i gradove, djelovale uz znanje bivše JNA koja ih je naoružavala.
"Vojni kapaciteti JNA bili su takvi da je mogla kontrolirati paravojne postrojbe i trebala je biti svjesna opasnosti da će se genocid nad Hrvatima dogoditi", rekao je Sands.
Kao dokaz priložio je obavještajni dokument JNA po kojem je jasno da su časnici bivše vojske znali za to da se "Tigrovi"Željka Ražnatovića Arkana oko Vukovara bave kriminalom i čine masovne zločine.
Govoreći o namjeri kao konstitutivnom elementu genocida, Sands je ustvrdio da je za kvalifikaciju tog najtežeg zločina po međunarodnom pravu dovoljno dokazati namjeru uništenja dijela, a ne nužno cijele nacionalne, etničke ili vjerske zajednice.
"Zločin genocida konstituira namjera uništenja značajnog dijela ciljane skupine na određenom prostoru - gradu, selu, regiji. Bilo koje sistematsko uništenje dijela skupine čini genocid, čak i ako je broj ubijenih malen", rekao je profesor iz Londona.
Prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948. godine i prema pravnim komentarima tog dokumenta, genocid ne znači namjeru uništenja cijele skupine, nego je namjera povezana s ciljanom skupinom na određenom području.
Genocid u Srebrenici
Podsjećajući na presudu u slučaju Bosna i Hercegovina protiv Srbije iz 2007. godine, Sands je istaknuo da je genocid počinjen u Srebrenici utvrđen jer je dokazana namjera uništenja muslimana na tom ograničenom području, iako prema presudi nije počinjen genocid u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Zločini Srbije protiv hrvatskog stanovništva nisu bili izolirani incidenti, nego dio sustavnog terora i okupacije sela za selom kako bi se osnovala "velika Srbija" bez Hrvata, izjavili su hrvatski pravni zastupnici.
"Bila je to genocidna kampanja s ciljem potpunog ili djelomičnog uništenja jedne etničke skupine. Ta skupina bili su Hrvati u selima i gradovima koje je napala Srbija", rekla je članica tima Jana Špero pred Medunarodnim sudom pravde (ICJ).
Špero kaže kako Hrvatska optužuje Srbiju za smrt 12.500 ljudi, stradanja 7.700 logoraša, 1.500 uništenih vjerskih objekata i od Beograda traži podatke o 865 nestalih.
"To su nečiji očevi, sinovi, majke, prijatelji", rekla je Špero i dodala da tisuće hrvatskih obitelji još živi s traumama mučenja i silovanja u srbijanskim logorima.
Hrvatski pravni tim iznijet će u nastavku suđenja reprezentativne slučajeve zločina u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, Banovini, Lici i Dalmaciji, najteže stradalim područjima u ratu od 1991. do 1995.
Zbog ograničenog vremena Vukovar, Lovas, Saborsko i Škabrnja bit će u središtu dokaznog postupka hrvatske strane koji traje do 7. ožujka.
Ispitat će se i prvi svjedoci
"Ta selektivnost ne znači zanemarivanje patnje svih žrtava. Fokus na neka mjesta ne znači umanjivanje zločina počinjenih drugdje", rekla je Šparo.
Sud će danas saslušati i prve hrvatske svjedoke.
Glavna rasprava na kojoj će Hrvatska pred ICJ-em iznositi argumente protiv Srbije, koju optužuje za genocid nad hrvatskim stanovništvom u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine, počela je u ponedjeljak u Haagu.
Najviše sudsko tijelo Ujedinjenih naroda saslušat će u iduća četiri tjedna brojne dokaze i svjedoke etničkog čišćenja hrvatskog stanovništva, kao i argumente Beograda da je u akciji "Oluja" u ljeto 1995. godine počinjen genocid nad hrvatskim Srbima.
Presuda u postupku koji je počeo podizanjem hrvatske tužbe 1999. godine očekuje se u roku jedne godine nakon zaključenja javne rasprave pred ICJ-em 1. travnja.
Pravni timovi obiju zemalja vjeruju da imaju jake argumente pred Sudom, a najviši dužnosnici ističu kako, bez obzira na ishod postupka, Hrvatska i Srbija ne smiju dopustiti da odnosi iz prošlosti "truju" sadašnje i buduće veze.
Izvor: Agencije
Pred Međunarodnim sudom pravde hrvatska strana nastavlja iznositi argumente protiv Srbije, koju optužuje za genocid.
