Udruženja koja okupljaju porodice žrtva genocida u Podrinju traže od države Bosne i Hercegovine da iskoristi sva ustavne i zakonski predviđene mjere da zaštite svoje građane i da "Srbija prestane s terorom nad građanima Bosne i Hercegovine".
Također zahtijevaju da Bosna i Hercegovina uspostavi jasan sistem zaštite za sve građane, bez obzira iz kojeg su dijela zemlje i koje su nacije.
Ovo je rečeno na konferenciji za novinare u Sarajevu u četvrtak, koju su organizirala ova udruženja, a povodom informacije od srijede da pravosudni organi Srbije raspisuju međunarodnu potjernicu za petericom Srebreničana.
Predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida Tuzlanskog kantona Fahrudin Hasanović je kazao da se vodi istraga protiv ratnog komandanta Srebrenice Nasera Orića, koji je u Hagu dokazao nevinost, protiv Hakije Meholjića, ratnog šefa policije u Srebrenci, a koji i danas živi u tom gradiću, Amira Mehmedovića, koji živi i radi u Srebrenici, jednog od komadanata brigada Smaje Mandžića i protiv Nurije Husića, koji ne postoji.
'Šta hoće strana zemlja?'
"Mi smo znali samo jednog Nuriju Husića, koji je pred rat živio u Suhoj, imao je otprilike 65 godina. Zadnji put je viđen u Suhoj gdje je uhapšen. Pretpostavljamo da je strijeljan, ali nikada njegovi ostaci nisu nađeni", rekao je Hasanović.
Meholjić je za Al Jazeeru izjavio da je strašno da jedna strana zemlja vodi istragu o navodnom zločinu u drugoj zemlji.
"Šta Srbija ima tu da radi? Želim da me državni ograni zaštite. Ako treba da se preispita moja uloga i da mi se sudi, to može raditi sud u Bosni i Hercegovini, ili sud u Hagu, i nijedan drugi", kazao je Meholjić.
On je rekao da je njegova sloboda kretanja, nakon saznanja da je za njim raspisana potjernica, dovedena u pitanje.
"Nema govora da ja više igdje mogu otputovati. Moja porodica je u strahu, djeca plaču. I ja ću tužiti Srbiju zbog toga", kazao je Meholjić.
Nakon ove informacije, u Srebernici je zavladao strah, rekli su Srebreničani.
Novi pritisci
Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja majki enklava Srebrenice i Žepe, također potvrđuje kako je sigurnosna situacija u Srebrenici poljuljana.
"Njima je cilj da nas zaplaše, ali neće uspjeti", poručila je.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović primio je u četvrtak poslije podne u Sarajevu Orića i Mandžića, javlja Anadolija.
Izetbegović je kazao da je riječ o "novom pritisku srbijanskih vlasti na branioce Bosne i Hercegovine", koji je protivan sadržaju i suštini Protokola o saradnji tužilaštava dvije države.
"Po tom Protokolu može procesuirati samo država Bosna i Hercegovina, a iz Srbije mogu samo dostaviti eventualne dokaze da je nešto počinjeno. Nema govora da ćemo mi naše ljude isporučiti radi suđenja u Srbiji. Nećemo braniti eventualne počinioce zločina, ali ćemo braniti svakog građanina Bosne i Hercegovine, a pogotovo branioce odbrane Srebrenice. Gospodin Orić je prošao vrlo temeljitu istragu, da ne može biti temeljitija, u Hagu. Ta je istraga završena kako je završena. Nema govora da može odgovarati za iste zločine u Bosni i Hercegovini, a kamoli u Srbiji", rekao je Izetbegović.
"Srbija želi popraviti odnose s Bosnom i Hercegovinom, a nakon svega što je Srbija uradila Bosni i Hercegovini, trebala bi pružiti ruku. Srbija, koja ima pretenzije da bude u Evropskoj uniji, zajedno s Bosnom i Hercegovinom, morat će da razmisli da li će se nastaviti ponašati na ovakav način prema bh. građanina", kazao je Izetbegović i dodao da je o ovim temama razgovarano i s čelništvom države Srbije prilikom posjete Beogradu, ali će se to morati uraditi puno "preciznije i konkretnije".
"Da lideri Srbije, koji sad imaju vanredne izbore, ne prave svoje kampanje preko leđa branioca Bosne i Hercegovine i da ne pokušavaju izjednačiti stvari koje se nikad neće moći izjednačiti. Imaju suđenje ratnim zločincima u Hagu, [Radovanu] Karadžiću i [Ratku] Mladiću i ne mogu to relativizirati ovakvim stvarima koje rade", rekao je Izetbegović.
Na pitanje novinara, potvrdio je da će "sasvim sigurno" uputiti Srbiji notu.
"Imat ćemo niz kontakata, gdje bi se trebao korigirati odnos Srbije prema Bosni i Hercegovini", kazao je Izetbegović.
Naser Orić je rekao da su došli u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine "da traže od države da ih zaštiti".
"Ako neko treba da nas procesuira i goni, onda je to država Bosna i Hercegovina, za koju smo se borili, a ne država koja je izvršila agresiju na jedinu nam Bosnu i Hercegovinu. Nismo došli da tržimo milost, već pravdu. Dosadašnji pritisci su posljedica želje da srbijanska strana, koja je činila zločine od 1992. do 1995. godine, napravi balans. Da zboravimo 1995. godinu, da se vratimo na 1992. godinu, Ovdje smo došli da tražimo da se pojačaju istražne radnje i gonjenje onih koji su počinili zločine nad bošnjačkim stanovništvom u Bijeljini, Zvorniku, Bratuncu, Vlasenici, Srebrenici, Rogatici, Žepi, Višegradu, Goraždu...", kazao je Orić.
'Precizni zakoni'
S predstavnicima udruženja građana žrtava genocida u Podrinju, boračkih udruženja i branioca iz Podrinja sastali su se i ministri sigurnosti i vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija kazao je da država mora zaštititi svakog nevinog građanina.
"Na zločin država mora odgovoriti pravdom, za napad na nevine ljude se mora odgovoriti istom mjerom, a to je pravda. Ovi ljudi ne trebaju štititi nikog drugog nego istinu. Ovdje smo se skupili samo zato da pokažemo da država ima snage da dođe do istine", rekao je on.
Pozvao je, "prije svega, kolege iz Srbije da učine ono što im je obaveza prema međunarodnom pravu i Protokolu i da prestanu s ovakvim stvarima."
Ministar sigurnosti Fahrudin Radončić kaže da su bh. zakoni vrlo precizni te da "nećemo dozvoliti, niti ćemo reagirati na bazi Interpolovih potjernica koje nemaju pravnu valjanost".
"Da bi imale pravnu valjanost, naše Ministarstvo pravde ih treba ovjeriti, što je nemoguće. Mi to nikada nećemo dozvoliti. Niko ovdje u Bosni i Hercegovini ne smije prijetiti žrtvama genocida policijskim kidnapiranjem i izručivanjem mimo pravnim puteva bilo gdje, a kamo li u Beograd", rekao je Radončić.
Tužilaštvo za ratne zločine je 4. avgusta 2011. godine, na osnovu krivične prijave Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, podnijelo zahtjev za provođenje istrage istražnom sudiji Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu protiv Nasera Orića i još četiri osobe, "zbog osnovane sumnje da su 12. jula 1992. godine počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva u mjestu Zalazje, Donji Potočari, Opština Srebrenica".
Izvor: Al Jazeera i agencije
Hakija Meholjić za Al Jazeeru: Strašno da jedna strana zemlja vodi istragu o navodnom zločinu u drugoj zemlji.
