Ni sedam godina nakon raspada zajedničke države, Crna Gora i Srbija nisu uspostavile direktan platni promet, što je građane i privredu, prema procjenamaVlade Srbije, do sada koštalo desetine miliona eura.
Iako postoji nekoliko modela, komercijalne banke nisu zainteresovane za direktan promet, pa se većina transakcija obavlja preko Njemačke i drugih zapadnoevropskih zemalja.
Građani trpe posljedice takvog stanja, pa nisu rijetki, poput preduzetnice Sonje Mijanović, čiji novac za nabavku dijetetskog napitka kojim trguje i od čega živi, već godinama putuje na relaciji Podgorica - Frankfurt - Beograd.
Žali se da je, zbog bankarskih provizija, „zabole i glava i džep“ kada dođe vrijeme plaćanja.
„Sredstvima koja uplatimo dobavljaču, oni ne mogu da raspolažu dva do tri dana. Naravno, petkom ne dolazi u obzir, ni slučajno, da prebaciš pare jer će tek sljedećeg utorka biti raspoložive i te kamate su visoke“, kaže Sonja Mijanović.
Problem za trgovce
Reporterka Al Jazeere Milica Marinović javlja kako nepostojanje direktnog platnog prometa između dvije države znači da se sve transakcije moraju obavljati preko posredničkih banaka, najčešće u zapadnoj Evropi, pa zbog toga sve košta više i traje duže.
Najveći problem imaju trgovci.
„Činjenica da se skoro trećina ukupnog robnog prometa Crne Gore odvija sa Srbijom je podatak koliko se novca izdvaja za provizije koje pripadaju bankama“, navodi Miloš Golubović iz Privredne komore Crne Gore.
Procjenjuje se da se na provizije potroši više od 10 miliona eura godišnje.
Uprkos pregovorima centralnih banaka dvije države i prijedlozima uvođenja jeftinijeg sistema međunarodnog clearinga, odnosno plaćanja u eurima, nijedna komercijalna banka nije zainteresovana za taj posao.
„Ostavljanje na volju komercijalnim bankama je prouzrokovalo ovako skup platni promet i nastaviće se tim tempom jer jednostavno ne postoji volje, odnosno same od sebe banke neće sjeći granu na kojoj sjede. Njima odgovara da platni promet bude ovako skup“, ukazuje Aleksandar Damjanović iz skupštinskog Odbora za ekonomiju.
Bankari to negiraju i kažu da je predloženi sistem platnog prometa tehnički neodgovarajući.
„Traži se da se sredstva dan ranije prijave i da se prijavi suma koja će biti sledećeg dana plaćena i nije problem što će banke manje zarađivati. Imamo 11 banaka i svaka ima svoj interes da radi platni promet“, navodi Mirko Radonjić iz Udruženja banaka Crne Gore.
Trgovinska razmjena između Srbije i Crne Gore prošle godine iznosila je više od 600 miliona eura, pa bi međudržavni sporazum ili drugi načini direktnog prometa mogli smanjiti provizije, te bi taj novac umjesto u Evropi, mogao ostati na Balkanu.
Izvor: Al Jazeera
Komercijalne banke u Srbiji i Crnoj Gori ne zanima direktan platni promet, pa se transakcije obavljaju preko drugih.
