Komesar Evropske unije za migracije Dimitris Avramopoulos izjavio je danas da se Mađarska suočava sa velikim prilivom migranata, ali je istakao da će jednostrana rješenja za povećani priliv "samo prebaciti problem na susjednu zemlju, umjesto da ga riješi".
Avramopoulos je dodao da, s druge strane, svaka članica EU-a ima pravo zaštititi vlastitu granicu, prenijela je agencija AP, podsjetivši da je Mađarska najavila da će na granici sa Srbijom izgraditi zid visok četiri metra kako bi spriječila ilegalni ulazak migranata.
Komesar EU-a je naveo da se pritisak koji Mađarska trpi od priliva ilegalnih imigranata može porediti s onim što doživljavaju Grčka i Italija, u koje migranti stižu morskim putem, preko Sredozemlja.
Mađarski šef diplomatije Peter Szijjarto obavijestio je Avramopoulosa da je od početka godine u Mađarsku ušlo više od 67.000 ilegalnih migranata.
'Zid nije protiv Srbije'
U međuvremenu, mađarski ambasador u Srbiji rekao je da mađarska odluka nije uperena protiv Srbije i njenih građana, već protiv ilegalne emigracije.
"Državna granica mora biti zaštićena. Mađarska ne želi zatvoriti granične prelaze. Građani Srbije s važećim dokumentima su i ubuduće dobrodošli u Mađarsku", rekao je Attila Pinter za Tanjug.
Naveo je da će kroz nekoliko sedmica ponovno biti otvoren granični prelaz Roszke-Horgoš, dok bi do 2017. godine trebala biti otvorena još tri nova granična prelaza između Mađarske i Srbije.
Pinter je naglasio da Mađarska nije suspendirala takozvanu Dablinsku regulativu kojom je omogućeno emigrantima da zatraže azil u prvoj zemlji EU-a u koju dođu, već da je zahtijevala samo privremenu suspenziju Regulative, dok ne proširi prihvatne kapacitete.
"Mađarska i Srbija postale su žrtve geopolitičke situacije, jer glavna ruta ilegalne emigracije vodi preko zapadnog Balkana. Ilegalna emigracija nije nacionalni, nego evropski i svjetski problem", ocijenio je Pinter.
Razmotriti mađarsku odluku
S druge strane, ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović izjavio je kako se nada da će zajedničke patrole sa mađarskom graničnom policijom na srpsko-makedonskoj granici, kojima bi se trebale pridružiti austrijske i njemačke kolege, biti dovoljan argument da Mađarska još jednom razmotri ideju postavljanja žičane barijere na granici sa Srbijom.
Uoči sutrašnje sjednice vlada Srbije i Mađarske, Stefanović je rekao da Srbija želi biti ozbiljan i odgovoran partner, ali da podizanje ograde neće riješiti problem velikog priliva emigranata, jer to nije problem Srbije, Mađarske ili bilo koje države pojedinačno, već problem Evrope.
Stefanović je dodao da će već danas u Budimpešti razgovarati s mađarskim kolegom kako bi razmotrili šta je to što države još mogu uraditi.
"Počeli smo zajedničke patrole sa mađarskom graničnom policijom na makednoskoj granici, pridružiće nam se austrijski i nemački graničari, da pokušamo da smanjimo ilegalne prelaske granice sa Makedonijom. Razgovarali smo i sa kolegama iz Bugarske i oni su pojačali delovanje na našoj granici", rekao je Stefanović gostujući na RTS-u.
Manje uhvaćenih migranata
Mađarska policija saopćila je u utorak da je uhvatila 702 ilegalna migranta na svojoj teritoriji, najviše na teritoriji županija koje graniče sa Srbijom.
Policija je te migrante uhvatila u ponedjeljak i saopćila da je to najmanji broj migranata uhvaćenih u posljednjih sedam dana.
Kako navode, 590 ilegalnih migranata uhvaćeno je na teritoriji pogranične Županije Čongrad, među kojima i 99 djece.
Najveća grupa migranata uhvaćena je jučer nešto prije 10:00, a među njima su bila 83 državljana Afganistana koji su ilegalno prešli "zelenu" granicu.
Na teritoriji Županije Bač-Kiškun, koja graniči sa Srbijom, jučer je uhvaćeno 17 migranata, što je znatno manje nego prethodnih dana.
Izvor: Agencije
Jednostrana rješenja za veliki priliv migranata samo će prebaciti problem na susjednu zemlju, saopćio komesar EU-a.
