Beograd i Priština, odnosno premijeri Ivica Dačić i Hashim Thaci, nastavili su u nedjeljno popodne u Bruxellesu pregovore o osnosima Srbije i Kosova, odnosno počeli su 16. po redu rundu dijaloga.
Dijalog je počeo bilateralnim susretom visoke predstavnice Europske Unije, ujedno i šefice europske diplomacije, Catherine Ashton sa članovima beogradskog pregovaračkog tima koji predvodi predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić.
Dolazak šefa kosovskog izaslanstva Hashima Thacija očekuje se u večernjim satima, a nakon bilateralnih razgovora dijalog će biti nastavljen zajedničkim razgovorima tijekom radne večere.
Na dnevnom redu su, inače, struja, telekomunikacije i pripreme za lokalne izbore na Kosovu.
Glavni neriješen problem u vezi s izborima je naziv jedinstvene srpske liste „Građanska inicijativa Srbija“ koji kosovska strana ne želi prihvatiti.
Dužnosnik EU, koji je zahtijevao anonimnost, očekuje da će tijekom ove runde dijaloga biti postignuti dogovori o većini spornih pitanja, s obzirom na to da će se beogradskom timu pridružiti i vicepremijer Aleksandar Vučić.
Povećana očekivanja od nastavka dijaloga zasnivaju se i na činjenici da će već polovicom listopada Europska komisija podnijeti redovno izvješće o napretku Srbije u europskim integracijama, a kašnjenje u primjeni plana bi se vjerojatno negativno odrazilo na ukupnu ocjenu.
Otvorena su i pitanja vezana za opskrbu sjevera Kosova električnom energijom, kao i mobilnih operatera u sredinama s većinskim srpskim stanovništvom.
Prvo odvojeni razgovori
Kako je još ranije najavila Maja Kocijančič, glasnogovornica visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, povjerenica će najprije odvojeno razgovarati s predstavnicima oba tima, a zatim će se razgovori nastaviti na radnoj večeri koja bi mogla potrajati do duboko u noć.
„Razgovarat će se o otvorenim pitanjima, prije svega o lokalnim izborima na Kosovu koji su zakazani za 3. studenog, a bit će riječi i o struji i telekomunikacijama“, najavila je Kocijančič dan uoči nastavka dijaloga.
Dosljedna primena „Briselskog sporazuma“ jedan je od ključnih uvjeta da Srbija najkasnije do siječnja otvori pregovore o pridruživanju sa EU.
Odnosi Prištine i Beograda komplicirani su više od 30 godina, a posnavatelji prilika smatraju kako se u posljednje vrijeme ide prema smirivanju žestokih tenzija koje su više puta eskalirale, naročito nakon proglašenja kosovske nezavisnosti 2008. godine.
Tek tri godine kasnije, pod jakim pritiskom Europske unije, prvi put su se u Bruxellesu sastali predstavnici Kosova i Srbije kad je dogovoreno da se riješe praktični problemi građana na Kosovu – sloboda kretanja, regionalna suradnja, vladavina zakona.
Mnogi Srbi sa sjevera Kosova, gdje su većina, nezadovoljni su dijalogom, pa u ljeto 2011. godine izbija kriza na prijelazima između Kosova i Srbije.
Predstavnici Srba postavljaju barikade na putevima i ulaze u sukob s međunarodnim snagama.
Dijalog je nastavljan i prekidan, ali, po mišljenju mnogih, prvi pravi iskorak prema normalizaciji dogodio se u listopadu prošle godine kad su se sastali srpski i kosovski premijer – Ivica Dačić i Hashim Thaci.
Prije pola godine njih su dvojica parafirali „Briselski sporazum“ o normalizaciji odnosa čija implementacija i dalje traje, te je uvjet nastavka eurointegracija Kosova i Srbije.
Izvor: Al Jazeera i agencije
Srpsko i kosovsko izaslanstvo raspravljaju u Bruxellesu pitanja struje, telekomunikacije i lokalnih izbora na Kosovu.
