Žalbeno vijeće Međunarodno krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) naložilo je da se opozove odluka o privremenom puštanju Vojislava Šešelja na slobodu i da se on mora vratiti u pritvorsku jedinicu Tribunala.
Nakon toga, Srbija i Holandija će se ponovo izjašnjavati o njegovom puštanju na slobodu, a Pretresno vijeće će nakon toga ponovo procijeniti mogućnost da lideru Srpska radikalne stranke (SRS) bude dozvoljen privremeni izlazak na slobodu.
Sudsko vijeće odobrilo je puštanje Šešelja iz Haškog tribunala 6. novembra 2014. godine, a razlog je bilo omogućavanje adekvatnog liječenja metastaze raka na jetri.
Šešelj je pušten uz garancije Vlade Srbije, iako ih je on "odbio".
"Žandarmerija bije"
Nakon objave odluke Žalbenog vijeća, Šešelj je za Večernje novosti izjavio kako se neće dobrovoljno vratiti u Hag.
„Neću se dobrovoljno vraćati u Hag. Ostajem pri svemu što sam govorio od kada sam se vratio u Beograd. Da vidimo kako će sada Aleksandar Vučić i Tomislav Nikolić da me hapse“, kazao je.
„U sedištu sam stranke, obavljam stranačke poslove. Popodne idem u Bor da držim tribinu. Neka dođe policija. Ona hapsi. Ako dođe Žandarmerija, oni biju, moram da čuvam leđa. Neće biti lak posao da me hapse.“
Šešelj navodi kako će država morati ispoštovati vremensku proceduru o izručenju i da će u tom periodu probati osporiti zahtjev Haga da se vrati, jer su mu u Holandiji sva prava ugrožena.
Uvjeti puštanja tajni
Uvjeti Šešeljevog privremenog puštanja na slobodu bi podrazumijevali kućni pritvor, policijsku pratnju prilikom kretanja iz medicinskih razloga, zabranu komunikacije sa žrtvama u vezi sa njegovim slučajem, zabranu javnog razmatranja njegovog slučaja, a navodila se i zabrana učešća u "političkom životu", kao i oduzimanje pasoša.
Međutim, uvjeti njegovog puštanja nisu objavljeni i drže se u tajnosti.
Šešelj je aktivno učestvovao u političkom životu Srbije, držao je govore na mitinzima i učestvovao je u akcijama SRS, ali od puštanja nije govorio o stvarima koje bi mogle biti povezane za hašku optužnicu protiv njega.
Optužen je za zločine nad Hrvatima i muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1993. godine.
Podnesak Tužilaštva
Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz pozvao je ranije Žalbeno vijeće ICTY-ja da usvoji njegovu žalbu na odluku Sudskog vijeća o privremenom oslobađanju lidera SRS-a i da odbaci Šešeljev zahtjev da žalba Tužilaštva ne bude prihvaćena.
"Šešelj nije potkrijepio dokazima svoju tvrdnju da žalba Tužilaštva nije zasnovana na validnim pravnim motivima", navodi se u podnesku koji je Brammertz ranije uputio Žalbenom vijeću, a koji je objavio Haški tribunal.
Žalba Tužilaštva kojom se traži poništenje odluke o puštanju Šešelja na privremenu slobodu je, kako se ističe u podnesku, primjereno zasnovana na Šešeljevim javnim aktivnostima koje podrivaju osnove za njegovo privremeno oslobađanje.
Među tim aktivnostima navedene su Šešeljeve ponovljene izjave da se neće dobrovoljno vratiti u Haag, prijetnje ljudima koji sarađuju sa Tužilaštvom, izjave koje su uvredljive po žrtve, kao i Šešeljeve izjave i ponašanje koji dovode u pitanje humanitarne razloge vezane za njegovo zdravstveno stanje.
Izvor: Agencije
Nakon objave odluke Žalbenog vijeća, lider SRS-a izjavio kako se neće dobrovoljno vratiti u Hag.
