Prema analizama eksperata, rađenim za potrebe Evropskog parlamenta u 34 zemlje, zdravstvo Srbije nalazi se na posljednjem mjestu. Osim toga, sve su češći i odlasci ljekara u inostranstvo.
Prošle godine iz Srbije je otišlo blizu 500, a prethodne 850 ljekara, javlja Zoran Kosanović, novinar Al Jazeere.
Ljekar Miloš Stojanović iz Niša završio je Medicinski fakultet sa odličnim ocjenama prije četiri godine.
U zemlji u kojoj se školovao nije našao posao i zato odlazi u Njemačku, a kaže da nije jedini.
"Situacija je teška. Imam veliki broj kolega, prijatelja veoma bliskih, koji su već gore. Neki po već dve ili tri godine i ogroman broj njih koji su trenutno u fazi učenja jezika i bukvalno su na pragu odlaska. Prosto je žalosna situacija, ali tako je", kazao je Stojanović.
On u Njemačkoj očekuje bolji život i uspješnu karijeru.
"Glavni motiv je u stvari zaposlenje, i rad u svojoj struci i na jedan veoma lep način unapređenje svog znanja i jedan napredak u karijeri. Prosto, interesantno je okušati se u jednom takvom sistemu, konkretno u mom slučaju u Nemačkoj, i pokazati svoja znanje u jednoj od najboljih svetskih medicina", poručio je Stojanović.
Školovanje za druge
Jedan od njegovih profesora i ljekar na niškom Kliničkom centru Saša Živić kaže kako je tužna činjenica da Srbija školuje ljekare za druge države.
"Mi školujemo lekare za Nemačku i Kuvajt. To je potpuno bez smisla", ocijenio je Živić.
Dok ljekari iz Srbije odlaze, u ovoj zemlji se grade novi zdravstveni objekti.
"Izgradnja novog kliničkog centra započeta je još pre više od 30 godina. U međuvremenu, radovi su obustavljeni, a pre dve godine obnovljeni. Rok za završetak je sredina naredne godine", javlja Kosanović iz Niša.
Trendovi odlaska školovanog medicinskog kadra nameću i pitanje ko će raditi u novim ustanovama.
Živić je kazao: "Nećemo imati Beograd na vodi, nećemo imati Niš na vodi. Imaćemo novi Klinički centar , Beograd ga neće imati, 42.000 kvadrata sjajnog prostora u kojem će zaista biti opreme. Eto, samo ono zbog čega ja uporno tugujem je da neće biti lekara".
Oni koji već rade u Srbiji suočavaju se sa brojnim problemima.
'Nesretna zemlja'
"Znate, Srbija je nesretna zemlja, siromašna , i onda kažu: 'pa dobro, nema se para' i onda dođete do jedne nevesele činjenice da u toku cele godine država na nivou tog investicionog održavanja , ulaganja u zgrade, popravke instalacija, temeljna oprema kakvi su akceleratori za zračenje i tako dalje, ne uloži ni dinar", ocijenio je Živić.
Dio problema je, kažu oni iz privatnog zdravstvenog sektora, u zdravstvenom osiguranju.
Višeslav Hadži-Tanović, predsjednik UG "Privatni lekari Srbije", rekao je: "Nažalost, situacija u srpskom zdravstvu je loša. To pokazuje u zadnje dve godine taj potrošački zdravstveni indeks koji se radi u Evropi, gde je Srbija rangirana na poslednjem mestu, čak i ispod Albanije, i to jasno govori da treba nešto menjati.
Činjenica je da pacijenti nisu zadovoljni zdravstvenom uslugom u državnom zdravstvu. Ja mislim da je to problem menadžmenta i lošeg osiguranja. Mi imamo jedno osiguranje koje staro preko 70 godina, koje ima monopol i to nije dobro".
Da u zdravstvu Srbije postoje brojni problem govori i podatak da je ta država u prošloj godini bila između 33. i 37. mjesta po kvalitetu zdravstvene zaštite.
Izvor: Al Jazeera
Ljekari školovani u Srbiji odlaze u inostranstvo u potrazi za poslom i boljim profesionalnim životom.