Piše: Fahrudin Smailović
Zaustavljanje projekta Južni tok za Bugarsku, Srbiju i Mađarsku predstavlja veliki gubitak, navode energetski eksperti.
Umjesto s investicijom od dvije milijarde eura i godišnjim prihodima od blizu 300 miliona eura, Srbija je ovu priču završila sa minusom.
Puno gubi i Slovenija, veliku priliku da bude uključena na značajan energetski tranzitni pravac, koji omogućuje veću sigurnost nabavke u kriznim situacijama. Najveći dobitnik cijele priče je Turska, koja postaje važan tranzitni pravac ruskog plina prema jugoistoku Evrope.
Evropska komisija dobila je, naime, u petak zvaničnu potvrdu Moskve o obustavi gradnje plinovoda Južni tok, nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin prvog decembra objavio da njegova zemlja odustaje od tog projekta.
Projekt izgradnje plinovoda Južni tok, koji je zvanično proglašen "mrtvim", Srbiji je ostavio trošak od 30 miliona eura, pišu beogradski mediji.
Ukidanje znači da je Rusija odlučila plin, koji je trebalo da teče Južnim tokom, dopremiti do granice sa EU, odnosno do tursko-grčke granice, a evropske zemlje će morati same da grade plinovode do tog velikog planiranog plinskog skladišta.
Nepovoljna situacija
Obustavljanje gradnje plinovoda Južni tok dovelo je u nepovoljnu situaciju i Bosnu i Hercegovinu, koja je time ostala bez pouzdanije transportne rute, ali i bez očekivane investicije u skoroj budućnosti, ocjenjuju energetski stručnjaci.
"Ukidanje projekta Južni tok ne utječe na energetsku situaciju u BiH u velikoj mjeri s aspekta snabdijevanja BiH, jer bi gasovod Južni tok dobavljao gas iz istog izvora, odnosno istog dobavljača, iako bi, mora se priznati, to bilo drugom i vjerovatno pouzdanijom transportnom rutom", kazao je za Al Jazeeru Semin Petrović, projektni menadžer Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku (IGT).
On je istakao da BiH do sada nije postigla unutrašnju saglasnost u vezi s tim projektom.
"Bolje reći, Federacija BiH je bila suzdržana (ne bih rekao da je bila protiv) u vezi tog projekta, iz razloga što je Republika Srpska bila suzdržana (možda i protiv) u vezi davanja saglasnosti na gasovod Zenica-Brod, odnosno povezivanje sadašnjeg gasnog sistema na gasni sistem Hrvatske. U svemu tome oba entiteta su na gubitku, pa samim time i BiH u cjelini", smatra Petrović.
Ocijenivši da BiH nije u mogućnosti sama riješiti, odnosno poboljšati sigurnost snabdijevanja plinom, ekspert IGT-a ističe da ova zemlja mora igrati aktivnu ulogu "u svim regionalnim inicijativama, koje, prije svega, podrazumijevaju izgradnju gasnih konektora između zemalja regije, a zatim povezivanje na druge tranzitne plinovode, prije svega TAP-IAP" (Transjadranski – Jadransko-jonski plinovod).
Petrović navodi da trenutno ne postoje drugi načini snabdijevanja BiH plinom i da bez izgradnje barem jednog gasnog konektora s Hrvatskom taj problem neće biti riješen.
Šansa za Hrvatsku
Za Hrvatsku Južni tok nije bio od posebne važnosti, ocjenjuje predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) dr. Miljenko Šunić.
On je u razgovoru za Al Jazeeru istakao da se Hrvatska planirala priključiti na ovaj plinovod samo putem interkonektora iz Srbije, ali da će ukidanjem tog projekta neke zemlje u okruženju imati određenih problema. S druge strane, Hrvatska može imati samo pozitivan utjecaj.
Naglasivši da Hrvatska ima potpuno pouzdanu opskrbu plinom, dr. Šunić navodi da su ovim potezom Rusije hrvatski energetski projekti dobili na važnosti – "LNG terminal na Krku i Jadransko-jonski plinovod koji se spaja na Crnu Goru, Albaniju i Italiju. To je plin koji dolazi iz Azerbejdžana i nema veze sa Rusijom".
Ekspert HSUP-a je podsjetio da će terminal za tečni prirodni plin (LNG) makar jednim dijelom finansirati Evropska unija.
"Ako će ga financirati Europska unija, odmah dolazi obveza gradnje plinovoda preko Slovenije do Baltika. Tamo se nalaze dva LNG terminala – jedan pripada Litvi, a drugi Poljskoj. Time bi Evropa bila presječena sjever-jug sa plinovodima, tako da može opskrbljivati i ostale zemlje", istakao je dr. Šunić.
On je kazao da BiH ima tri predviđena priključka i da bi "dobila i koristila plin iz LNG-a ili iz Azerbajdžana preko plinovoda koji dolazi iz Albanije, Crne Gore i spaja se dole kod Dubrovnika sa Hrvatskom".
Energetski eksperti iz Srbije navode da toj zemlji nisu potrebne velike količine plina.
Urednik Energoportala Dragan Nedeljković ukazuje na to da Srbija sada troši od milijardu do dvije milijarde kubnih metara godišnje, što je na nivou statističke greške u odnosu na neke velike potrošače i proizvođače.
Da bi se povećala energetska sigurnost Srbije, potrebno je izgraditi plinovode do tursko-grčke granice, pri čemu bi se plaćao skuplji plin zbog većih tranzitnih troškova.
Izvor: Al Jazeera
Obustava projekta Južni Tok Srbiju i BiH stavlja u nepovoljnu situaciju, a za Hrvatsku predstavlja šansu.
