Organska hrana je sve zastupljenija na policama trgovinskih lanaca u Srbiji, a prodaja raste, iako su cijene takvih proizvoda nekoliko puta veće od onih koji nisu organskog porijekla, javlja agencija Tanjug u nedjelju.
Sekretar Udruženja Serbia Organica Ivana Simić izjavila je da su cijene svježih organskih proizvoda od 100 do 200 posto veće od konvencionalnih proizvoda, a na tržištu ove države najviše se traži svježe povrće, dok je voće uglavnom namijenjeno izvozu.
Cijene prerađenih organskih proizvoda veće su za oko 80 procenata.
"Tražnja za svežim prozivodima je velika, pa je porasla i ponuda na pijacama, gde je dobra snabdevenost svim vrstama povrća. Potražnja je sada čak i veća od ponude", navela je Simić.
Prema njenim riječima, sve više trgovinskih lanaca odvaja kutke za organske proizvode, i osim svježeg voća i povrća, nude i prerađene proizvode koji su uglavnom iz uvoza.
Ona je ocijenila da je mala ponuda prerađevina organskog porijekla, jer na tržištu Srbije nema dovoljno kvalitetnih sirovina.
Kako je navela Simić, u Srbiji ima oko 1.500 do 2.000 proizvođača organske hrane, a taj broj uključuje i kooperante koji rade za poznatog kupca za izvoz i uglavnom proizvode maline i kupine.
Bez kooperanata, ima oko 300 proizvođača.
Veliki potencijal
Sekretar Odbora za poljoprivredu u Privrednoj komori Srbije (PKS) Nenad Budimović ocijenio je da je organska proizvodnja veliki potencijal Srbije, ali da je još na početnom nivou razvoja.
On je rekao da je Srbija pod organskim proizvodima u 2011. godini imala oko 6.000 hektara, a prošle godine te površine povećane su za 30 posto, što pokazuje da su poljoprivrednici sve više zainteresirani za gajenje tih kultura.
Budimović je naveo i da je država prepoznala značaj organske proizvodnje i odvojila sredstva za podsticaje, ali da se malo tih sredstava realizira.
"Pravilnici koji određuju ko sve može da dobije taj novac nisu u potpunosti usklađeni pogotovo u stočarskoj proizvodnji. Jedan od ciljeva kojima će se baviti PKS da objasnimo kako da se taj novac iz budžeta bolje koristi, jer se svega 10 odsto sredstava realizuje", ocijenio je.
U Srbiji se, prema podacima PKS, uglavnom proizvodi voće, i to jagoda, malina, borovnica i samoniklo voće.
Zahtjevna tržišta
Tržišta na koja Srbija plasira organske proizvode su Njemačka, Austrija, Velika Britanija, Rusija, a to su, prema ocjeni Budimovića, zahtjevna tržišta koja znaju šta je kvaliteta i imaju dovoljno novca to da plate.
U stočarstvu, kako navodi, proizvodi se mala količina organski proizvedenih jaja, meda i organsko mlijeko.
"Sve farmere koji su zainteresovani za organsku proizvodnju, pored edukacije kako raditi, treba i sertifikovati i prilagoditi proizvodnju zahtevima tržišta i EU", kazao je Budimović.
Država, prema njegovim riječima, može pomoći tako što će napraviti povoljan ambijent i to odgovarajućim zakonodavstvom, stimulacijama i podsticanjem izvoza.
Organska proizvodnja je proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koja se zasniva na primjeni metoda organske proizvodnje u svim fazama proizvodnje, koje u najširem smislu podrazumijevaju racionalno korištenje prirodnih resursa, očuvanje životne sredine, ograničenu upotrebu sintetičkih dodataka i zabranjenu upotrebu genetički modificiranih organizama i ionizirajućeg zračenja.
Izvor: Agencije
Prodaja raste, iako su cijene takvih proizvoda nekoliko puta veće od onih koji nisu organskog porijekla.
