Skup ministara zemalja Zapadnog Balkana prošle sedmice u Beogradu, na kojem su prvi put učestvovali i ministri Vlade Kosova, bio je dobar, jer takvi skupovi mogu, barem privremeno, smiriti tenzije, ocijenio je Predrag Simić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Simić je o temi razvoja odnosa u regiji u razgovoru za Anadoliju konstatovao da su sve regionalne zemlje "bez evropskog svetionika na Balkanu, koji teško tinja", suočene sa puno rizika.
"Svaki pokušaj da koordiniramo, da Balkanom nekako upravljamo u nekom pozitivnom pravcu, čak bez tog evropskog orijentira je jako važno. Jako je važno da u odsustvu tog evropskog cilja balkanski političari prevaziđu sebe i pokažu se kao državnici koji mogu da ne dozvole da ovaj region ne ponovi sudbinu koju je imao prethodnih četvrt veka", rekao je Simić.
Podsjetivši de će Johanes Han biti komesar za pregovore o proširenju i da je on nagovijestio kako neće biti proširenja za vrijeme njegovog mandata, Simić je to ocijenio kao veoma lošu vijest za zapadni Balkan. Ocijenio je, također, kao važne poruke odlazećeg komesara za proširenje EU Štefana Fulea, zbog toga što neće dobiti nasljednika u kapacitetu kakav je on imao.
"Bez evropske perspektive Balkan će pronaći svoju perspektivu, ali će je pronaći na različitim stranama. Mi već vidimo da se pojedine balkanske zemlje polarizuju prema Rusiji, Turskoj, arapskom svetu, a ima tu i Kine", rekao je Simić, naglasivši da je to loše i za Balkan i za Evropu.
Balkan okružen plamenim obručem
EU kao model, ideal, cilj koji je ujedinjavao je, kako je naveo Simić, prestao biti ono što je bio tokom prethodnih četvrt stoljeća i posljedica toga je ono što je na Balkanu.
"Najvažnija vest je što je Balkan još uvek miran, ali je okružen plamenim obručem koji se rasprostire od Ukrajine preko Sirije i Iraka, sa kojima je Balkan povezan više nego što mi želimo da priznamo i to osećamo u tenzijama, ponekada nas iznenađujući, kao što je bio incident na utakmici Srbija-Albanija", ukazao je ekspert za međunarodnu politiku iz Beograda.
Komentarišući izjavu šefa kosovske diplomatije Envera Hoxaja tokom boravka u Beogradu da je od priznanja Kosova mnogo važnije da između društava Srbije i Kosova postoji dijalog koji bi vodio k pomirenju, Simić je istakao da su to "lepe reči, koje se ponavljaju na takvim skupovima, ali je realnost ponekad drugačija".
"Političari koji upućuju takve reči ponekad umeju da doliju ulje na vatru. Iskustvo koje smo imali posle incidenta na stadionu u Beogradu, izjave koje su davali političari i s jedne i s druge strane puno su produbile nepoverenje. I bez toga smo mogli imati jednu veoma dobru jesen u odnosima Beograda i Prištine", podvukao je.
On je pozdravio riječi Hoxhaja i skrenuo pažnju da je ovo trenutak u kojem bi bilo veoma važno da umjesto riječi postoji situacija smirivanja napetosti.
"Bojim se da smo ušli u jedan ciklus koji u jednom trenutku može ponovo da se otme kontroli", ukazao je profesor Simić.
Kao u seriji 'Dolina vukova'
Uloga intelektualca u regiji i svijetu veoma je ograničena. Oni se, uz određene razlike, međusobno razumiju, konstatovao je profesor Simić, odgovarajući na pitanje šta akademici i intelektualci kao bitni ljudi mogu učiniti na polju pomirenja, tolerancije, sigurnosti i prosperiteta na Balkanu.
Simić je krajem prošle sedmice učestvovao na 10. Međunarodnoj konferenciji "Novi Balkan i EU: Mir, razvoj, integracije" u Beogradu, na kojoj su prisustvovali brojni svjetski eksperti, profesori, političari, diplomate i predstavnici međunarodnih organizacija. On je situaciju na Balkanu uporedio sa scenarijem popularne turske serije "Dolina vukova“, koja se već neko vrijeme prikazuje u Srbiji.
"U seriji 'Dolina vukova' ima jako prepoznatljivih elemenata iz šireg regiona. Ta serija nas podseća da smo jedan vrlo opasan region, koji hoda ivicom. U svakom trenutku treba iskoristiti i najmanju šansu da se spreči pogrešan korak, jer nas mnogo toga, ovde na periferiji Evrope, Azije, Sredozemlja gura u onu situaciju koju ova metafora 'Doline vukova' opisuje", navodi beogradski analitičar, govoreći o odnosima u regiji.
Sve češće organizovanje ovakvih skupova, kako naglašava, važno je zbog stvaranja utiska u javnosti, a ne korupcija, kriminal, nasilje, nacionalizam.
"U krajnjoj liniji, šta je danas nacionalizam? Zagrebite svaki nacionalizam na Balkanu i naći ćete neki šverc, kriminal, drogu... Uostalom, ko su najveće patriote koje su se pokazale prethodnih četvrt veka na Balkanu? Iza svih tih velikih patriotizama stajao je samo novac. Zbog toga je važno da dijaloga bude više, jer intelektualci time rade ono što jedino mogu. Utičemo na stvaranje javnog mnenja", zaključio je profesor međunarodne politike Predrag Simić.
Izvor: Agencije
Balkan je još miran, ali okružen plamenim obručem, koji se rasprostire od Ukrajine do Sirije, smatra Predrag Simić.
