Zakonom protiv odlaska na strana ratišta

Piše: Sead Fadilpašić

Nusmir, Patriot, Emrah, Bratislav. Neobična imena za ljude koji učestvuju na ratištima u Siriji, Iraku, Afganistanu, Ukrajini i drugim ratnim zonama na svijetu.

U tim dijelovima svijeta to su strani borci, borci koji dolaze iz zemalja Balkana: Srbije, Albanije, Kosova, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije.

U krizne zone putuju, a tamo često i ginu, kao što je slučaj sa tri od četiri gore navedena imena, neki iz ličnih uvjerenja, a neki zbog dobre zarade.

Različiti motivi

Slaviša Đokić, pripadnik Četničkog pokreta, na Krimu je boravio kao dobrovoljac na poziv ruskih Kozaka, a motiv mu je zahvalnost Rusiji za sve što je uradila za srpski narod na Kosovu.

Slaviša Đokić, dobrovoljac na Krimu [Al Jazeera]

Na istoku Ukrajine se svakodnevno odvijaju borbe između vojske te zemlje i proruskih pobunjenika, koji su  nezadovoljni vladom formiranom nakon protesta u Kijevu i svrgavanja Viktora Janukoviča.

Beogradski list Blic, pozivajući se na izvor iz Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), javlja da srpski borci u Ukrajinu idu zbog zarade koja dostiže 10.000 dolara mjesečno.

Ministar trgovine i komunikacija Srbije Rasim Ljajić najavio je u izjavama beogradskim medijima da će Vlada Srbije zbog toga najesen raspravljati o prijedlogu izmjena Krivičnog zakonika, kojim bi se učešće dobrovoljaca u stranim ratnim sukobima tretiralo kao teško krivično djelo.

Ukoliko dođe do zakonskih izmjena, organizatori dobrovoljaca će se suočavati sa potencijalnim kaznama zatvora od dvije do 12 godina, dok će sami borci učešćem u ratovima rizikovati kazne zatvora od jedne do pet godina.

Nesavršen zakon

„Problemi koji nastaju sa odlaskom ljudi na razna ratišta u svetu su višestruki. Najpre, ljudski životi su u pitanju. Zatim, po povratku ti ljudi često predstavljaju bezbednosni rizik. Takođe, ukoliko ništa ne preduzmemo uspostaviće se vrednosna matrica po kojoj je uzimanje oružja u ruke i ratovanje legitimno zanimanje. Najzad, na taj način se nanosi šteta ugledu zemlje u svetu, kao što je bio slučaj rata u Libiji, kada su zbog par dobrovoljaca svi mislili da Srbija učestvuje u sukobu na strani Gaddafija“, rekao je Ljajić za Danas.

Sličan zakon, naglašava Ljajić, već postoji u BiH i Makedoniji.

U BiH je krajem jula stupio na snagu zakon kojim se predviđa višegodišnja zatvorska kazna onima koji učestvuju u stranim ratovima, te onima koji promovišu učešće u tim sukobima.

Advokat iz Hrvatske Veljko Miljević smatra da takav zakon nema mnogo smisla, jer bi, kako kaže, bio 'lex imperfecta'– nesavršen zakon koji je teško provesti.

„Ne možete zaustaviti ljude da idu i prodaju svoje znanje i sposobnosti. Ti ljudi su spremni poginuti za novac. Možda, da je ekonomska situacija u zemljama bolja, da imaju mogućnost nešto obrađivati, raditi i zarađivati za sebe i za svoju porodicu, možda i ne bi išli u inostranstvo ratovati za neke tuđe ciljeve. Ipak, mislim da je takav zakon 'lex imperfecta' i da ne bi dobro prošao u praksi. Kako ćete procesuirati takve slučajeve?“

Ljajić je najavio izmjene zakona [EPA]

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović kaže: „Ako naiđemo na takvo djelo odmah ćemo ga procesuirati.“

Bez opravdanja

Međutim, advokat Miljević smatra da je teško suditi ljudima koji idu 'trbuhom za kruhom' do rizikovanja vlastitog života.

„Ne znam kako bi bilo koji sudija reagovao ili osudio čovjeka koji u svojoj zemlji nema način prehraniti porodicu“, kaže on.

Ljudi koji u rat idu iz vjerskih ili političkih uvjerenja, dobrovoljno, ne plaše se zakona, smatra Miljević.

„A šta ćete njemu? On ne ide radi novca, on ide jer vjeruje u neku ideju, u neki viši cilj. Njemu zakon ove zemlje ne znači mnogo.“

Ipak, pravnik Mirza Džananović iz Sarajeva smatra da loša perspektiva nije opravdanje za čin koji potencijalno može uzeti drugi život.

„Na taj način možemo opravdati svako naručeno ubistvo, bilo gdje u svijetu“, kaže Džananović.

Agencije na cijeni

Mnogi smatraju da su zaštitarske i sigurnosne agencije u regiji 'siva zona', ničija zemlja između zakona i legalnog ratovanja.

Zaštitarske agencije, čiji je posao da osiguravaju ljude i imovinu, meta su promotora odlaska na strana tržišta, koji im nude visoku zaradu za svoje usluge.

„Mi niti smo obučavani niti smo zainteresovani za takav vid angažmana. Niti su naši kadrovi u tom smislu trenirani, niti ih mi obučavamo. Mi nemamo u planu da se u tom polju angažujemo. Baziramo se na druge poslove, na domaće tržište. Ne bismo koristili niti pružali takvu vrstu usluge. Znam da je i ovdje bilo priče oko odlazaka na strana ratišta“, kaže izvršni direktor agencije Sigurnost As iz Beograda Slaviša Ristić.

„Ja bih volio da takav zakon dođe i ovdje i to nije polje kojim naše agencije treba da se bave. Ja potpuno podržavam tu inicijativu“, zaključuje Ristić, te dodaje kako su tačni navodi da je bilo poziva na ratišta, ali ne u tolikom broju. „Ranije, prije možda deset godina, javljali su se ljudi agenciji Sigurnost Vračar i bili su zainteresovani za takvo nešto. Agencija je odbila, jer nisu zainteresovani.“

Izvor: Al Jazeera i agencije