Godišnjica genocida u Srebrenici u Srbiji se zvanično ne obilježava, izuzev akcija nevladinih organizacija, koje su i ove godine tražile da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid. Srbijanski državni vrh nije se oglašavao, dok civilni sektor navodi da opada zainteresiranost građana za odgovornost za ratne zločine.
Svaki put kada NVO na javnom mjestu u Srbiji razvuku transparent na kome se spominje genocid u Srebrenici, policija iz predostrožnosti okruži okupljene. Policijska zaštita trebala je u Valjevu, gdje su članice NVO Žene u crnom napadnute, ali i biciklistima koji su iz Beograda krenuli za Srebrenicu.
Iako zahtjev NVO-a da se u Srbiji odredi dan sjećanja na genocid ne čuju ni Vlada ni predsjednik, postoji uvjerenje da se neke stvari u Srbiji mijenjaju kada je u pitanju Srebrenica.
"Više nema onog beskrupuloznog, uvredljivog negiranja da se Srebrenica dogodila. Postoje rasprave, primedbe da to ne treba kvalifikovati kao genocid, što je, takođe, u jednu ruku uvredljivo, ali, ipak, retko pristojan danas u Srbiji negira da se Srebrenica dogodila uopšte", kaže Sandra Orlović iz Fonda za humanitarno pravo.
Stav građana prema genocidu u Srebrenici, kako kažu u Fondu, određuju političari. Boris Tadić bio je jedini državnik Srbije koji je otišao u Srebrenicu.
Nikolićevo izvinenje
Sadašnji predsjednik Tomislav Nikolić kaže da nema potrebe da ide poslije Tadića. Na početku mandata, prije dvije godine, poručio je da u Srebrenici nije bio genocid, već veliki zločin. Prošle godine izvinio se za zločine koje su pojedinci počinili nad Bošnjacima u ime Srbije.
"Ja klečim zbog toga, evo klečim i tražim pomilovanje za Srbiju zbog zločina koji je izvršen u Srebrenici", izjavio je tada.
Premijer Srbije Aleksandar Vučić poručio je da, prije nego što posjeti Srebrenicu, želi razgovarati s porodicama žrtava. Ni on nije spominjao riječ genocid.
"Ti koji su odgovorni za te strašne zločine moraju da odgovaraju, a nama drugima će biti potrebno mnogo vremena da izgradimo međusobno poverenje", istakao je predsjednik Vlade Srbije.
Na pitanje da li vjeruju u istinitost genocida u Srebrenici, u istraživanju provedenom u Srbiji prije dvije godine 40 posto ispitanika reklo je da je u Srebrenici ubijen veliki broj civila.
"Pa, ja nisam siguran da je ta svest razvijena dovoljno, zaista. Ono što ja mislim da je vrlo važno je da kroz postupke upravo objašnjavamo šta se desilo, jer kada vidite i zločine i silovanja shvatate da to nije patriotizam. Upravo to je najveću štetu donelo našem narodu i zbog takvih ljudi koji su činili takve zločine časni ljudi u Srbiji moraju da saginju glavu", rekao je Bruno Vekarić iz Tužilaštva za ratne zločine Srbije.
Negiranje ili ublažavanje genocida otežava rad Tužilaštva za ratne zločine u Beogradu, koje, između ostalih, priprema optužnicu i u slučaju genocida u Srebrenici.
"Ako postoji negiranje Srebrenice, svakako će na bosanskoj strani doći do distanciranja u odnosu na naše pravosudne organe", dodao je Vekarić.
Prva deklaracija
Skupština Srbije usvojila je Deklaraciju o Srebrenici u kojoj se osuđuje zločin nad bošnjačkim stanovništvom na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu.
"Ona će ostati zapisana u istoriji kao prva pisana deklaracija, prvo pisano izjašnjenje Parlamenta Srbije u odnosu na ono što se desilo u Srebrenici. Naravno da bi bilo bolje da je u toj deklaraciji napisana reč genocid, ali mislim da, umesto insistiranja da se u tu deklaraciju unese reč genocid, mislim da inicijativa i snaga i zagovaranje treba da bude usmereno prema reformi udžbenika istorije koja se danas uče u osnovnim i srednjim školama u Srbiji", navela je Sandra Orlović.
Samo u jednoj knjizi historije za osmi razred spominje se Srebrenica. Navodi se da su "vojne operacije zaraćenih strana pratili masovni zločini, među kojima se izdvaja zločin u Srebrenici".
Izvor: Al Jazeera
Negiranje ili ublažavanje genocida otežava rad Tužilaštva za ratne zločine u Beogradu.